Vijesti
Na današnji dan prije 186 godina proglašena je autonomija Bosne
Na današnji dan prije 186 godina proglašena je autonomija Bosne
Na današnji dan, 12. 9. 1831. u Sarajevu je proglašena autonomija BiH. To je jedan od velikih i važnih datuma u historiji bosanskohercegovaÄke državnosti.
12. septembra 1831. Husein GradašÄević, gradaÄaÄki kapetan i ugledni Bošnjak, proglasio autonomiju Bosne i Hercegovine u sklopu Osmanskog cartsva. To je dan koji ima posebnu vrijednost za državnu povijest Bosne i Hercegovine. Tim dogaÄ‘ajem iz 19. stojeća je iskazano da u Bosni i Hercegovini postoji svijest o svojoj državi, te da se iz toga razvio koncept koji ćemo tek 90-ih godina 20. stojeća ostvariti internacionalnim priznavanjem Republike Bosne I Hercegovine kao 177. Älanice Ujedinjenih nacija, na koju će odmah poslije internacionalnog priznanja biti izvršenja višestruka agresija i genocid.
Pod voÄ‘stvom Husein kapetana u Pokretu za autonomiju po prvi put je okupljeno stanovništvo Bosne i Hercegovine, svih klasa i slojeva i svih konfesija u borbi za odbranu zemlje Bosne i Hercegovine i dobrobit cijeloga naroda.
Šta su htjeli Bošnjaci:
- da sami upravljuju svojom zemljom bez stranaca,
- da prisile sultana da promjeni svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima,
- da prisile sultana da natjera Srbe da ponište sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom napravili sa muslimanima u Smederevskom sandzaku,
- da sami biraju svoga gospodara, a da to sultan samo potvrdÄ‘uje i da sva pitanja koja se tiću Bosne i Hercegovine oni sami rješavaju, a pogotovo vojna pitanja jer njima ne odgovara opća regrutacija koju sultan uvodi, jer su svi Bošnjaci od 7 do 70 godina vojnici kada to zatreba.
Davanje nahija Srbiji oznaÄilo je poÄetak priprema pokreta autonomije. Situacija sa Srbijom dodatno se pogoršala kada je Obrenović trebao da dobije i ferman o nasljednom kneževstvu, a zatim zatražio i nahije, koje mu je obećala Rusija. Sultan se zvaniÄno protivio ustupanju nahija i slao je namjesnike na pregovore u Beograd, ali nije uspio ništa da uÄini. Bošnjaci su tada odluÄili da nešto uÄine i prešli su preko Drine. Tada su bili vojno najmoćniji u regionu. U Tuzli se okupljaju predstavnici svih kadiluka, a na listi prisutnih velikaša koji su vodili skup i kasnije izdali proglas, GradašÄević se našao tek na trećem mjestu i još nije bio izglasan za vrhovnog komandanta. Na saboru u Travniku je izabran za komandanta i civilnog namjesnika. Na tom saboru se nije pojavio Alijaga Rizvanbegović, budući da je već pripremao izdaju. Na saboru je donesena odluka da se digne vojska i krene protiv sultana. Bošnjaci su krenuli na Kosovo, gdje su savladali vojsku velikog vezira, njega protjerali i zarobili arhivu. Sa vezirom su kasnije pregovarali o nahijama, teritoriji Bosne i pitanju vlasti. Porta je smatrala da je to borba za separaciju i samostalnost, dok su Bošnjaci željeli samo autonomiju. Bošnjaci su se vratili u Sarajevo i u ponedjeljak, 12. septembra 1831. godine, proglasili autonomiju i samostalnost.
BiH je zapostavila ovaj pokret. Bošnjaci su prvi put nakon 400 godina izabrali svog vladara i ovaj datum je jednako važan kao i dan kada je izdata Povelja Kulina bana, Dan državnosti i Dan nezavisnosti. Nadamo se da će doći trenutak kada ćemo u bosanskohercegovaÄkim gradovima, napraviti veliki spomenik u znak sjećanja na Huseina GradašÄevića - Zmaja od Bosne.
Akademik Emir Ramić
Vijesti: