Izbori u BiH 2010

Jedan od glavnih razloga neregistracije je nedostatak dokumentacije • PRP-2 obrasci trebali su stići do kraja maja na adrese graÄ‘ana.

Izborna komisija BiH je 5. augusta 2010. g. objavila rezultate registriranih glasača iz inostranstva gdje se navodi ukupno 36.474 važećih zahtjeva dok je odbijeno 4.850, što ujedno predstavlja povećanje od 7,66% u odnosu na protekle lokalne izbore, dok je broj registriranih iz SAD opao je za 0,5 % .

Ko su zainteresirani za izbore u BiH?

Sudeći po izvještaju ovog tima 72,2% je populacija preko 50 godina, 11,1% su starosne dobi izmeÄ‘u 30 i 50 g. dok 16,7% otpada na populaciju do 30 godina. U ovu poslednju grupu većinom se ubrajaju slučajevi kad roditelj prikuplja podatke i dokumentaciju za svoju djecu. Generalno bi se moglo zaključiti da je populacija preko 50 godina starosti najzainteresiranija za izbore u BiH. Nije sigurno da bi se samo na osnovu ovog izvještaja mogao izvesti takav zaključak, ali je sigurno ta populacija iskazala najviše interesa za stručnu pomoć, što je bilo za očekivati jer se radi o starijim ljudima. Šta je svrha aktivne registracije?

Aktivnom registracijom birači iz inostranstva su u startu dovedeni u nepovoljniju poziciju u odnosu na one u BiH. Po informacijama Izborne komisije svrha obrasca PRP-2 je da potvrdi da je adresa navedena u obrascu tačna te da se na nju mogu poslati glasački materijali. Postavlja se pitanje koja je svrha tog obrasca ako je adresa birača promijenjena više od godinu dana? To znači da mu neće stići u ruke, jer pošta npr. u SAD-u isporučuje na novu adresu sve pošiljke koje su adresirane na staru adresu u periodu od godinu dana od promjene adrese.

Proces registracije treba pojednostaviti. Novom biraču bio trebao biti dovoljan samo identifikacioni dokument (npr. države domaćina) i matični broj a ostalo bi bio posao Izborne komisije, te bi trebalo uvesti pasivnu registraciju, kao i za birače koji žive u BiH. Birač bi prijavljivao samo promjenu adrese, a ostalo bi moglo biti završeno on-line na web-stranici komisije. Stranica bi pored postojeće mogućnosti provjere registracije trebala sadržavati i adresu na kojoj birač boravi u inostranstvu.

Tako bi svako mogao provjeriti svoj status, tačnost adrese i eventualno ako se adresa promjenila, upisati novu ili podnijeti zahtjev Izbornoj komisiji za njenu promjenu. Onima koji ne znaju koristiti kompjuter i internet, opciju promjene adrese omogućiti putem pošte ili faksa uz identifikacioni dokument. Zakonodavac bi trebao imati u fokusu samog birača i ono što će mu olakšati proces registracije.

Nove generacije roÄ‘enih u inostranstvu i oni koji su roÄ‘eni poslije popisa iz 1991. g. a punoljetni su, ne mogu dokazati prebivalište u BiH. Time su zbog odrebi Izbornog zakona automatski diskvalifikovani, osim ako ranije nisu izvadili bh. ličnu kartu (što je mala vjerovatnoća da jesu) a to dovodi do promjene statusa birača.

Da li će izjašnjavanje o statusu (privremeni boravak ili izbjeglo lice) dati pogrešnu sliku povratka u BiH? Svi oni koji su prilikom posjete BiH izvadili CIPS-ovu ličnu kartu kako bi se olakšao proces registracije za izbore, automatski se svrstavaju u kategoriju "privremeni boravak izvan BiH". Da li ovo u statističkoj analizi predstavlja «fiktivni» napredak u implementaciji Aneksa 7 dejtonskog mirovnog sporazuma?

Dokumeti o dokazu državljanstava i prebivališta

Jedan od glavnih razloga neregistracije onih koji su iskazali interes je nedostatak dokumentacije. NajčešÄ‡e je to dokaz o državljanstvu npr. uvjerenje o državljanstvu koje važi svega 6 mjeseci. Veliki broj graÄ‘ana koji žive u SAD imaju američko državljanstvo tako da ne posjeduju bosanski pasoš osim američkog i kad doÄ‘u u situaciju da trebaju dokazati državljanstvo shvate da to u datom momentu ne mogu učiniti.

Većina graÄ‘ana iz ove grupe htjeli su se registrovati pred sami istek roka za regisrtraciju. Zbog te činjenice, po saznanju da ne posjeduju potrebnu dokumentaciju, nisu u mogućnosti je prikupiti zbog nedostatka vremena. S druge strane, ima i onih koji nisu posjetili Bosnu već 15 godina i više ili nemaju nikog od rodbine u BiH. Pretežno su iz manjeg bh. entiteta i nisu imali kome se obratiti da bi im poslao uvjerenje o državljanstvu. Ima slučajeva čija rodbina koju su kontaktirali nije pokazala interes da pošalje uvjerenje o državljanstvu. To su samo neki od problema s kojima se suočavaju birači.

PRP-2 obrasci trebali su stići do kraja maja na adrese graÄ‘ana. Po raspoloživim podacima, počeli su stizati tek krajem juna. Do tada svi oni koji su izrazili interes za registraciju popunjavali su PRP-1 obrazac, sto je zahtijevalo u nekim slučajevima viši nivo dokumentacije.

Preovladavajući broj je onih što su ih izbori u BiH i registracija prestali zanimati. Jedni to pravdaju raznim izgovorima: razočarenjem u državu, njene strukture i vlast. Kod takvih vlada opšte razočarenje procedurom i pravilima, a prisutan je i osjećaj odbačenosti i zaboravljanosti od matične države.

Šta je dijaspora za BiH i kako je sačuvati?

Dijaspora bi trebala predstavljati bitan faktor za BiH. Prema podacima Centralne banke BiH oko 7 milijardi KM uplata iz dijaspore godišnje pristigne u BiH, što predstavlja oko 25% GDP-a, a tome treba dodati i sredstva koja stignu nezvaničnim kanalima. Potencijal na koji bi država trebala računati i pokazati interes, barem kroz pojednostavljenje zakonskih rješenja u smislu očuvanja bh. graÄ‘ana u vezi sa svojom domovinom, u svim aspektima.

Činjenica da je oko 50.000 građana uzelo ispis iz bh. državljanstva jer zakoni države domaćina to nalažu. Isto tako bh. Zakon o državljanstvu ne dozvoljava dvojno državljanstvo osim u slučaju bilateralnog sporazuma sa nekom državom. U SAD-u taj sporazum ističe 2012. g.

Bh. dijaspora je sa svojim iskustvima i kapitalom zainteresirana za BiH i ulaganje u državu. Samo je potreban odreÄ‘en vid podrške u tom pitanju. Politički subjekti ne bi trebali samo da kalkulišu na osnovu trenutno dobijenih glasova iz inostranstva za svoju političku opciju, već da tu populaciju prepoznaju kao priliku te da ih motiviraju i privuku njihove glasove. Da li će nove generacije se osjećati graÄ‘anima BiH i hoće li je voljeti su pitanja koja treba staviti u vrh prioriteta.