Na današnji dan18. novembra 1991, osnovana je tzv. hrvatska zajednica ”Herceg-Bosna” koja je 28. avgusta 1993. prerasla u samoproglašenu tzv. Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu (HZHB).
Prema tadašnjim odlukama, tzv. Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu su Äinile općine Jajce, Kreševo, BusovaÄa, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, ÄŒitluk, ÄŒapljina, Neum, Stolac, Ravno i Dobretići.
Ideja tzv. Herceg-Bosne na Äijem je Äelu bio Mate Boban rezultirala je meÄ‘unarodnom oružanim sukobom u kojem je uÄestvovala i Republika Hrvatska, što je potvrÄ‘eno, uz ostalo, prvostepenom presudom Haškog tribunala kojom su šestorica bivših Äelnika tzv. Herceg-Bosne za zloÄine poÄinjene nad Bošnjacima i drugim nehrvatima od 1991. do 1994. godine osuÄ‘eni na ukupno 111 godina zatvora. Iza te tvovrevine su, dakle, ostali smrt, logori, zlostavljani ljudi, uništena sela i gradovi, te narušeni hrvatsko-bošnjaÄki odnosi.
Prema presudi Prliću i ostalima napisanoj na ukupno 2.629 stranica i objavljenoj u šest tomova, uÄesnici udruženog zloÄinaÄkog poduhvata su, uz ostalo, osiguravali kadrove i koordinaciju za operacije na terenu i uspostavili sistem protjerivanja Bošnjaka putem ubistava, iseljavanja, uništavanja imovine, zlostavljanja, zlostavljanja civila u zatvorima i logorima.
Glavni cilj, a što je potvrÄ‘eno i u stenogramima bivšeg predsjednika Hrvatske Franje TuÄ‘mana, bila je uspostava Hrvatske s granicama na Neretvi, odnosno rijeci Vrbas, što se poklapa s granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine koje su dogovorili predsjednik Vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Hrvatske seljaÄke stranke i SeljaÄko-demokratske koalicije, kao predstavnik Hrvata, Vladko MaÄek. InaÄe, sporazum je doveo do proglašenja Banovine Hrvatske. Bosna i Hercegovina je podijeljena izmeÄ‘u dvije susjedne zemlje.