U Torontu održana centralna Akademija kanadskih BoÅ¡njaka povodom 9. januara Dana sjećanja na poÄetak genocida u BiH
U Torontu održana centralna Akademija kanadskih Bošnjaka povodom 9. januara Dana sjećanja na poÄetak genocida u BiH
Akademiju je otvorio Burhan Husika predsjednik odbora BIZ Gazi Husrev Beg Toronto. Pozvao je profesora Emira Ramića da održi prigodno predavanje povodom 9. januara Dana sjećanja na poÄetak genocida u BiH.
U svom izlaganju profesor Ramić je između ostalog rekao:
" 9. januara 1992. godine, u Republici Bosni i Hercegovini formirana je srpska paradržavna tvorevina pod nazivom "Srpska republika Bosna i Hercegovina". Ilegalna skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini pod rukovodstvom ratnog zloÄinca MomÄila Krajišnika usvojila je deklaraciju o proglašenju 'Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini' kojom je proglašena i formirana srpska paradržavna tvorena, marionetski režim Srbije i Crne Gore kao federalna jedinica u sastavu Savezne države Jugoslavije. Paradržavna tvorevina "Srpska republika Bosna i Hercegovina" je formirana po neposrednim direktivama i smjernicama politiÄkog i vojnog rukovodstva Srbije i Crne Gore i njihove nacionalistiÄke politiÄke, intelektualne i vjerske elite, a uz aktivnu i neposrednu podršku tadašnje JNA. Dakle paradržavna tvorevina 'Srpska republika Bosna i Hercegovina' formirana je na nelegalan i nelegitiman naÄin, kršeći ustavno-pravnu i teritorijalnu cjelovistost i jedinstvo Republike Bosne i Hercegovine, ugrožavajući liÄnu i imovinsku sigurnost njenih graÄ‘ana. Formiranjem srspke paradržavne tvorevine u Republici Bosni i Hercegovini, sliÄno nacistiÄkom projektu "borbi za životni prostor" i "konaÄnom rješenju jevrejskog pitanja", te nacistiÄkim tvorevinama u Hrvatskoj (tzv. Nezavisna država Hrvatska) i Srbiji (Kvislinška uprava generala Milana Nedića) "javno je i potpuno otvoreno obznanjena namjera za izvršenje genocida u Republici Bosni i Hercegovini. Ta paradržavna tvorevina nastala je na rezultatima osvajaÄkog, agresorskog rata protiv Republike Bosne i Hercegovine i genocida nad Bošnjacima. Tu paradržavnu tvorevinu je legalizirao Dejtonski mirovni sporazum koji je, izmeÄ‘u ostalog, legalizirao srpska teritorijalna osvajanja, srpsku paradržavnu tvorevinu i izvršeni genocid nad Bošnjacima. Dakle dejtinska Republika Srpska je politiÄki i vojni projekat Miloševićeve Srbije preko kog je Srbija pokušala da stvori etniÄki Äistu Veliku Srbiju na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. PolitiÄka i vojna elita Republike Srpske nastala je u Beogradu - Radovan Karadžić je izabran za lidera Bosanskih Srba u Sava centru, Ratko Mladić je srpski vojni penzioner. Reći ovu historijsku istinu o 9. januaru je najmoćnije oruÄ‘e koje imamo protiv udruženog antibosanskog poduhvata koji traje i danas. Danas srpska politiÄka, akademska i duhovna elita lažno predstavljaju Äinjenice o karakteru rata u Bosni i Hercegovini i zloÄinima poÄinjenim prije genocida u Srebrenici. Serija genocida i etniÄkih ÄišÄ‡enja u Bosni i Hercegovini od strane Vojske Republike Srpske i uz podršku Beograda poÄela je već 1992. godine. Do genocida u Srebrenici 1995, Srbi su već poÄinili genocid u cijeloj Bosni i Hercegovini".
Poslije je Tajib Pa[anbegovi' govorio o yna;aju umreivanja Bošnjaka. pozivajući sve Bošnjaka u Kanadi da se pridruže ovoj znaÄajnoj akciji.
Polazeći od Äinjenice da neprijatelj neće nikada napasti naciju koja se drži zajedno sa ove tradicionalne Akademije iz Toronta poslana je sljedeća poruka:
1. Dižemo glas protiv antiustavnog, anticivlizacijskog, dehumanizirajuÄeg obilježavanja 9. januara kao dana manjeg bosanskohercegovaÄkog entiteta, dižemo glas protiv nepriznavanja patnji žrtava, negiranja zloÄina agresije i genocida, zloupotreba dogaÄ‘aja iz prošlosti, zabrane kulture pamćenja, dižemo glas protiv udruženih zloÄinaÄkih antibosanskih projekata u matici i dijaspori.
2. Svakodnevno se suoÄavamo sa diskriminacijom Bošnjaka i drugih nesrba u entitetu Republika Srpska. To je još jedan pokazatelj da Srbija rat u Bosni i Hercegovini nije završila, samo ga danas preko rukovodstva u Banjaluci vodi u mirnodopskim uslovima. Taj rat podrazumjeva sistemsko i uporno kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda Bošnjaka i drugih nesrba kojima Dodik uz podršku Srbije Äini njihov život nepodnošljivim, a sve u cilju "ÄišÄ‡enja" tog prostora od nesrba i stvaranja uslova za neku novu Veliku Srbiju. Zbog navedenog tražimo jedinstveno djelovanje probosanskih politiÄkih subjekta i nevladinih organizacija u manjem entitetu, posebno u izbornom procesu. Pozivamo dijasporu, posebno dijasporu iz manjeg entiteta da se aktivno ukljuÄi u probosansku koaliciju, ne samo u izbornom procesu.
3. Bošnjaci su ljudi koji su dokazali u vrlo teškim momentima da su vrlo civiliziran svijet. Preko 1.000 objekata koji su vezani za muslimansku vjeru i kulturu su porušeni. Sa muslimanske strane nije bilo takvog odgovora. To nije u karakteru Bošnjaka. Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu koja je završena 1995. godine, nije zabilježen nijedan sluÄaj osvete. PoruÄujemo da Bošnjaci ne žele nikakvu enklavu već biti koristan dio Evrope. Bosna i Hercegovina je izvorno pluralno tlo. Želimo stabilnu regiju, demokratsku Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj Uniji što je želja većine graÄ‘ana Bosne i Hercegovine u matici i dijaspori. Kada smo bili u mnogo težoj situaciji pokazali smo da su se prevarili oni koji su mislili da će moći podijeliti Bosnu i Hercegovinu. Odbranili smo Bosnu i Hercegovinu, ne da bi smo napravili nekakvu enklavu, nego da dobijemo mirnu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu.
4. Rješenje sa entitetima kao etniÄkim zidovima u Bosni i Hercegovini, je opasno. Bosna i Hercegovina je mala zemlja, ali je mjesto spajanja i razdvanja. MeÄ‘unarodna zajednica mora pokazati da nije digla ruke od Bosne i Hercegovine. Postoji demokratski potencijal u Bosni i Hercegovini, naroÄito sa novom generacijom u dijaspori koga treba iskoristiti.
5. Pravni osnov za proglašenje 9. januara Danom sjećanja na genocid nad graÄ‘anima Republike Bosne i Hercegovine, posebno Bošnjacima je Presuda na Internacionalnom sudu pravde iz 2007. godine. Ovom presudom je aktivirana pravna norma o zabrani genocida, odnosno o zabrani priznavanja rezultata genocida. U Bosni i Hercegovini postoji samo jedna sudska istina. Po osnovu presude Internacionalnog suda pravde sve države Älanice Ujedinjenih nacija moraju poštivati ovu normu. Jedina pravda za državu Bosnu i Hercegovinu je da se zloÄinaÄkom antibosanskom projektu oduzme ono zbog Äega je izvršio zloÄin, a to je da mu se oduzme na genocidu i nezakonito nastala dejtonska tvorevina, Republika srpska na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Zahtjev za poštivanje 9. januara kao Dana sjećanja na genocid znaÄi i insistiranje na Presudi za genocid iz 2007. koja iskljuÄuje postojanje dejtonske Republike Srpske. Ovo se konaÄno mora praktiÄno realizovati. Nije realno oÄekivati realizaciju iz matice. Dijaspora je zato sada na potezu.
6. Antibosanski projekat je posebno aktueliziran u Sjevernoj Americi koja postaje mjesto bitke za Bosnu i Hercegovinu, mjestom bitke protiv antibosanskih koalcija. Vrlo lukavo antibosanski srpski i hrvatski projekti udruženo djeluju u Sjevernoj Americi pod imenom Bosne i Hercegovine, ali to je zapravo borba za secesiju manjeg entiteta i borba za treći entitet, borbe za svoje etniÄki Äiste " srpsku i hrvatsku kutiju". Sada oni zajedniÄki rade, druže se, posjećuju kongresmene, šalju poklone, izvode na veÄere, trude se biti kulturni i evropejski nastrojeni, tvrde da su kršÄani i hrišÄani zajedno da bi se zaštitili od Bošnjaka - muslima. Imaju velika materjalna sredstva. Mi moramo u Sjevernoj Americi konstituisati bosansku koaliciju, bosanski front, bosanski projekat i program koji će se organizovano suprostaviti navedenim antibosanskim elementima.
7. Bošnjaci moraju biti budni i osjetljivi na svaki znak antibosanske koalicije. Borba za Bosnu i Hercegovinu nije nikad prestala, niti će ikad prestati zato što je antibosanski program ukorijenjen u mržnji prema Bosni i Hercegovini. Svako pristajanje da strane države "pomažu" u donošenju bosanskohercegovaÄkih zakona je odricanje od suvereniteta, politiÄkog subjektiviteta i državnog integriteta. To iskljuÄivo pripada državi Bosni i Hercegovini, njenim organima i njenim narodima i graÄ‘anima. Nakon izvršene agresije i genocida neka se Srbija i Hrvatska prestanu miješati u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini, neka Srbija i Hrvatska prestanu razbijati državu Bosnu i Hercegovinu, neka prestanu pružati secesionistiÄku podršku neprijateljima države Bosne i Hercegovine.
8. U Bosni i Hercegovini je od 1992. do 1995. godine izvršena agresija sa ciljem podjele njene teritorije. Nedavno izreÄene presude Haškog tribunala o genocidu nad graÄ‘anima Bosne i Hercegovine i o Udruženom zloÄinaÄkom djelovanju to potvrÄ‘uju. Pozivamo SAD, Kanadu, UN i EU da odbace zloÄinom nametnutu ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine. GraÄ‘ani Bosne i Hercegovine su ostali žrtve dejtonskog sistema, u zemlji koja je stotinama godina bila simbolom koegzistiranja razliÄitih vjeroispovijesti, nacionalnosti i, uopće, razliÄitih svjetonazora. GraÄ‘ani Bosne i Hercegovine ne zaslužuju da budu zauvijek zarobljenici ureÄ‘enja koje u mnogim aspektima liÄi na aparthejd. Žalosno je da su Äak i djeca i školski programi instrumentalizirani u svrhu prenošenja podjela na buduće generacije. Oni to sada nisu jer ne odluÄuju o procesima koji oblikuju društvo, i koji im se nameću ideologijama potpuno stranom biću Bosne i Hercegovine.
9. PoÄinioci genocida i ostalih zloÄina ne mogu biti osuÄ‘eni a da u isto vrijeme sistem uspostavljen na njihovim djelima ostane netaknut. To ne samo da bi bila nova nepravda prema žrtvama, već bi istovremeno takav epilog ove kataklizme bio i poraz svih proklamiranih vrijednosti demokratskog svijeta. Ostavljanje ureÄ‘enja države Bosne i Hercegovine kakvo je danas samo ohrabruje one koji namjeravaju postići svoje politiÄke ciljeve kršeći sve općeprihvaćene norme ponašanja. Bosna i Hercegovina je obilježena genocidom, istrebljenjem, meÄ‘unarodno presuÄ‘enim zloÄinaÄkim poduhvatima u cilju nestanka bošnjaÄkog naroda.
10. Stalna negiranja i poricanja genocida poÄinjenog u Bosni i Hercegovini od organa vlasti susjednih država još traju. Agresori se nikada nisu jasno i nedvosmisleno pokajali i izvinili za zlo. Smatramo da bi poruke mira i suživota susjednih država imale smisla u Bosni i Hercegovini te da bi bile iskreno shvaćene ukoliko bi javno priznale da je u Bosni i Hercegovini poÄinjen genocid, da taj genocid osuÄ‘uju, da se zbog toga kaju i obećaju da se to više nikad neće ponoviti te da jasno i nedvosmisleno kažu da podržavaju jedinstvenu i suverenu državu Bosnu i Hercegovinu. To je utvrÄ‘eno meÄ‘unarodnim priznanjem, meÄ‘unarodnim pravom i meÄ‘urodnim presudama, a što je priznao cijeli svijet. Takav mali napor bio bi od neprocjenjivog znaÄaja za žrtve i državu Bosnu i Hercegovinu.