Otišao je veliki Äovjek - akademik Vladimir Premec
Vladimir Premec: "Srebrenica je grad ljudi koji žive zajedno sa sjenama"
Sa žalošÄ‡u smo primili vijest o smrti akademika, filozofa i prevodioca Vladimira Premeca, Älana Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada.
"Ne mogu zamisliti Äovjeka ili tijelo koje je donijelo odluku o likvidaciji tako velikog broja stanovnika jednog naroda. Fratarska Bosna Srebrena je bila simbol života i veze sa bogom u Bosni i Hercegovini. Današnja Srebrenica, grad živih ljudi koji žive zajedno sa sjenama onih Äija su tijela pod zemljom na golemom mezarju pred kojim niko ne može ostati ravnodušan", kazao je Vladimir Premec na Krugu99. Premec se kroz suze prisjetio trenutka kada je poslije rata u delegaciji Filozofskog fakulteta upoznao majku djevojÄice kojoj je pam otkinuo glavu, a koja je zajedno s njim polagala vijenac. "Tada sam bio dirnut do suza. Danas ovdje suze kao prilog katarzi, a zloÄin koji je morao biti tako velik kao grijeh protiv boga bio je dovoljan povod da se igra tragedija u starih Helena. Aristoteles je Äovjek koji je definirao katarzu kao kraj i doživljenje proÄišÄ‡enja od zla, zlih ideologija, zlih ljudi i zlih postupaka, da svi mi to oÄistimo iz sebe. Premda mi nemamo takve tragiÄare kao što je bio Sofokles recimo u 'Antigoni'... nama je živjeti", kazao je Premec.
"Rat je otac svega". "Ne vjerujem toj tezi – rat je otac samo ruine“, kazao je Premec na promociji knjige „ZloÄini nad djecom Sarajeva u opsadi, koju su zajedno pripremili Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava i Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995.
Hvala prof. dr. Vladimiru Premecu što je svojim radom uÄinio ovaj svijet humanijim u njegovom stalnom traganju za Äovjekom.
Filozof i prevodilac Vladimir Premec roÄ‘en je 1939. godine u naselju Gola kod Koprivnice u Hrvatskoj. Završio je Nadbiskupsku klasiÄnu gimnaziju u Zagrebu 1958, a studij filozofije i komparativne književnosti završio je na Filozofskom fakultetu SveuÄilišta u Zagrebu 1965. Doktorsku disertaciju odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1968, a od 1967. radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Biran je 1970. za docenta, 1975. za vanrednog, a 1982. za redovnog profesora na Odsjeku za filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio predsjednik Vijeća Odsjeka za filozofiju u tri navrata i prodekan Filozofskog fakulteta (1977–1979). Penzionisan je 2009. Osnovni predmet prouÄavanja Vladimira Premeca je historija filozofije. Objavio je i preveo veći broj knjiga. Bio je predsjednik Društva za filozofiju, sekretar Hrvatskog filozofskog društva, Älan Kruga 99 (potpredsjednik), poÄasni Älan društva Assoziatione Nicolo Copemico – Alunni del ateneo Estense, Ferrara, Italija, dobitnik priznanja (PoÄasni doktorat) "Doctoratus philosophiae honoris causa" na Università di Ferrara, Italija 1997, te International Peace Prize, United Cultural Convention sitting in the United States of America. ÄŒlan je P.E.N Centra BiH. Dopisni je Älan ANU BiH.