Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK}, povodom MeÄ‘unarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava koji se obilježava 24. marta, istiÄe da je proces adekvatnog suoÄavanja sa prošlošÄ‡u svakog društva u osnovi izgradnje vladavine prava. Država, ali i svi dijelovi društva, dužni su neprestano i posvećeno raditi na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih i procesuiranju odgovornih za zloÄine. Ratni zloÄini ne zastarjevaju, odlaganje njihovog procesuiranja ili obesmišljavanje procesa predstavlja dodatno gaženje po dostojanstvu žrtava.
Obilježavanjem ovog datuma IGK odaje poÄast svim žrtvama teških i sistematskih kršenja ljudskih prava, posebno žrtava u agresiji i genocidu u BiH, i promoviše vaznost prava na istinu i pravdu.
Pokajanje i legalizacija rezultata agresije i genocida u BiH ne mogu ići zajedno. Savremene priÄe o pomirenju, suoÄavanju s prošlošÄ‡u, priznanju poraza, maksimalno dopiru samo do konstatacije: “Jeste, bilo je zloÄina, ali na svim stranama”, te antiljudske konstatacije bazirane na dejtonskom porazu demokratije, ljudskih prava i sloboda, tom porazu koji je zarobio Ideju Bosne i Bosanski duh, produkujući nedovršeni rat i nedovršeni mir, legalizacijom rezultata agresije i genocida na raÄun otimanja bosanskohercegovaÄkog državnog i društvenog tkiva.
U uslovima pocjepanosti bosanskohercegovaÄke države, što hrani agresiju i genocid drugim sredstvima, na scenu stupaju antibosanski elementi koji su pomogli svojim vatrenim govorima, izjavama i postupcima da se probudi agresivno genocidni požar protiv istine i pravde. Oni sada pozivaju na katarzu, pomirenje, toleranciju jer znaju domet tih ljudskih vrijednosti u antiljudskom dejtonskom miru, koji životari u podeljenoj državi, podjeljenim gradovima, protjeranim, skoro asimiliranim prognanim muÄenicima, poniženim ženama, poniženoj mladosti i logorašima... Istinska priÄa o pomirenju i suoÄavanju s prošlošÄ‡u nije moguća u dejtonskoj zarobljenosti bosanskohercegovaÄke države. Za istinsku katarzu je potreban pravedni mir, istina o zloÄinima, pravda za žrtve zloÄina, iznad i prije svega oslobaÄ‘anje Bosne i Hercegovine od dejtonskog obruÄa.
MeÄ‘unarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva 24. mart, još jedno podsjećanje da država treba da procesuira kršenja ljudskih prava u prošlosti i da efikasnije radi na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih. Tako ona može dati svoj doprinos kulturi sjećanja i suosjećanja.
Svrha obilježavanja ovog dana je da se ukaže na poštovanje i sjećanje na žrtve teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i promoviše znaÄaj prava na istinu i pravdu.
MeÄ‘unarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija kao dan sjećanja na Arhiepiskopa Oskara Arnulfa Romera, velikog borca za ljudska prava, a koji je ubijen 24. marta 1980. godine, zbog oštrih osuÄ‘ivanja kršenja ljudskih prava najugroženijih populacija, braneći principe zaštite prava na život, promovisanje ljudskog dostojanstva i žestokog protivljenja svim oblicima nasilja. Svrha obilježavanja ovog dana je da se ukaže na poštovanje i sjećanje na žrtve teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i promoviše znaÄaj prava na istinu i pravdu.
Institut za istraživanje genocida Kanada