Na današnji dan u Sarajevu je 1934. godine umro velikan bosanskohercegovačke kulture, književnosti, filosofije i nauke Safvet-beg Bašagić

Na današnji dan u Sarajevu je 1934. godine umro velikan bosanskohercegovačke kulture, književnosti, filosofije i nauke Safvet-beg Bašagić
On se znanjem i perom borio protiv negatora Bošnjaka i BiH. Velikan, pjesnik, historičar priznat širom svijeta u čijoj ličnosti su ujedinjena sva pitanja i dileme bosanskohercegovačke egzistencije, te vjerski, slavenski, bosanski i evropski identitet Bošnjaka. Zato je nelogićna slaba zastupljenost Bašagićevih djela u obrazovnom sistemu kako u matici, tako i u dijaspori, jer se radi o velikanu bošnjačke i bosanskohercegovačke historije i kulture, autoru brojnih pjesama, drama i tekstova o historiji i kulturnoj historiji BiH, te strastvenog istraživača rukopisne i arhivske graÄ‘e. Poznata je njegova "Pjesma Bošnjaku". Safvet-beg promišlja Bošnjaka kao narodno, prastaro ime bosanskog naroda. Stihovima te pjesme  Safvet-beg umjetnički poručuje da u BiH do tada nije bilo srpskog ni hrvatskog nacinalnog imena već da su svi bili Bošnjaci, pravoslavni, katolici i muslimani. Safvet-beg ističe da se djelovanjem srpske i hrvatske propagande formira svijest o pripadnosti srpskom ili hrvatskom narodu – i to tek nakon sedamdesetih godina 19. vijeka. Ta velikosrpska i velikohrvatska nacionalistička propaganda, koja i dan danas traje nesmanjen žestinom, bila je vrlo intenzivna i pored pravoslavaca i katolika bila je i usmjerena ka Bošnjacima muslimanima. List „Bošnjak“ je odlučno odbijao ta svojatanja i isticao da "mi njihovu narodnost ne preziremo" ali da "ostajemo Bošnjaci kao što su nam bili pradjedovi".
/E. R ./