31. 05. 2018.
Saopćenje Instituta za istraživanje genocida Kanada
Hamilton se kontinuirano ukljuÄuje u kampanju MeÄ‘unarodni dan bijelih traka
Kanadski grad Hamilton se kontinuirano prisjeća 3.176 ubijenih PrijedorÄana, meÄ‘u kojima je 102 djece. "Dan bijelih traka 31. maj", koji je već odavno prerastao i Prijedor i BiH, i ove godine bit će obilježen odlukom gradskih vlasti Hamiltona . Na prijedlog Älanice Skupštine grada Hamiltona Maria Pearson, gradonaÄelnik Hamiltona Fred Eisenberger je ponovo ukljuÄio taj grad u kampanju MeÄ‘unarodnog dana bijelih traka. Na velikom skupštinskom elektronskom panou ispred zgrade Skupštine grada, u znak podrške žrtvama genocida u Prijedoru napisano je:
"Hamilton podržava MeÄ‘unarodni dan bijelih traka”.
Još od 2016. godine Hamilton, u ime solidarnosti sa žrtvama zloÄina u Prijedoru se ukljuÄio u kampanju MeÄ‘unarodni dan bijelih traka. GraÄ‘ani tog grada i Kanade postaju svjesni u kojim razmjerama se dogodio zloÄin genocida u Prijedoru i na cijeloj teritoriji BiH. Bijele trake su jedan od dokaza namjere da se u Prijedoru poÄini genocid, jer se obilježila grupa na vidljiv i jasan naÄin zbog istrebljenja i progona s tog teritorija. Do sada je izvršena 51 pravosnažna presuda, a zloÄinci osuÄ‘eni na 770 godina. Ne postoji grad u svijetu u kojem živi toliko graÄ‘ana koji su osuÄ‘eni za ratne zloÄine nad komšijama. Još se vodi 37 procesa na Sudu BiH.
Institucionalno uvoÄ‘enje bijelih traka za nesrpski živalj znaÄilo je, ništa manje no dozvolu za “slobodan lov” na dojuÄerašnje komšije i prijatelje, a sada odjedanput do dna ponižene ljude, koji su sa tim obilježjem za tu aparthejdsku vlast postali neljudi i koji su na taj naÄin pripremljeni za odstrel. Tako je te ljude svako od tih žestokih nacionalista mogao hapsiti, proganjati, pljaÄkati, ubijati i razna zvjerstva Äiniti jer su ti ljudi bili van zakona. Tako su ubistva Bošnjaka i Hrvata vršena svuda. Tijela ubijenih, prema svjedoÄenjima, ležala su danima posvuda, a onda su ih zarobljeni logoraši skupljali na kamione, koji su ih odvozili u nepoznatom pravcu.
Danas se kontinuitet agresivno genocidne ideje u Prijedoru ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Frustrirane općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata te pružile ruku pomirenja i pokajanja. To pokazuje i odnos prema preživjelim žrtvama kojima se onemogućava da govore javno o zloÄinima i obilježavanju istih Äime im se uskraćuje jedno od osnovnih ljudskih prava, pravo na slobodu govora i pravo na sjećanje. To je oÄiti dokaz da se agresija i genocid u Prijedoru nastavljaju drugim sredstvima, da fašistiÄka ideja „cilj opravdava sredstva“ ima svoj kontinuitet u Prijedoru. Poricanje agresije i genocida i poricanje nepobitnih fakata o poÄinjenim zloÄinima Jugoslovenske narodne armije, vojske i policije entiteta Republike Srpske, vojske i policije Srbije i Crne Gore, dobrovoljaÄkih grupa i formacija, ništa drugo ne može znaÄiti do nepromijenjen stav prema Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru, koji prema toj nacionalistiÄkoj ideologiji nemaju mjesta na teritoriju Prijedora, koju su Srbi i Crnogorci zacrtali samo za sebe.
Dan bijelih traka ostaje stalni simbol borbe u svijetu protiv kontinuiranog negiranja zloÄina genocida u Prijedoru, protiv policijskih zabrana komemorativnih skupova žrtava u Prijedoru, protiv kontinuiranog odbijanja lokalne vlasti da dozvole izgradnju memorijala civilnim žrtvama. Dan bijelih traka je takoÄ‘e simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode, za priznavanje, poštovanje, prihvatanje i tolerisanje drugog i drugaÄijeg u Äitavom svijetu. Prijedorski lokalni politiÄki establišment treba znati da protiv svojih neljudskih i anticivilizacijskih odluka imaju mnoge koji šalju jasnu poruku da njihove zabrane ne mogu sprijeÄiti dobre ljude širom svijeta, posebno bosanskohercegovaÄku mladost u svijetu da se sjeća žrtava genocida u Prijedoru i svjedoÄe o njihovom stradanju.
Hvala Hamilton
Hamilton je jedini grad u bosanskoj dijaspori koji podržavanjem 31. maja MeÄ‘unarodnog dana bijelih traka i 11 jula Dana komemorisanja žrtava genocida u Srebrenici institucionalno podržava bosansku kulturu pamćenja. Istovremeno Hamilton je jedini grad u bosanskoj dijaspori koji podržavanjem dva najznaÄajnija državna blagdana, 1. mart Dan nezavisnosti i 25. novembar Dan državnosti, podržava nezavisnu, suverenu, slobodnu, jedinstvenu državu BiH.
Institut za istraživanje genocida, Kanada