09. 07. 2018.
Saopćenje Instituta za istraživanje genocida Kanada
Hamilton, Kanada: Uznak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i BiH na zgradi Skupštine grada podignuta zastava BiH
23. godišnjica od genocida u Srebrenici u okviru sedmice kulture sjećanja na genocid u Srebrenici i BiH, koja se svake godine održava u Kanadi, je poÄela instalacijom SrebreniÄkog cvijeta u Torontu u petak 06. 07. 2108. Instalirani Cvijet Srebrenice podsjeća graÄ‘ane Toronta i Kanade na najveće stradanje u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, srebreniÄki genocid, ali i opominje na neophodnost borbe protiv genocida i masovnih stradanja ljudi, te borbe protiv negiranja ovog genocida.
Aktivnosti su nastavljene centralnom komemoracijom u Hamiltonu u nedelju 08. 07. 2018. sa koje je poslana poruka:
"Kazna za zloÄince i pravda za žrtve je trajan zadatak i obaveza, kako se genocid više nikada i nigdje ne bi ponovio. U godini kada se navršava 23 godine od genocida u Srebrenici ukazujemo na neophodnost prevladavanja kulture nekažnjivosti, te na neophodnost spreÄavanja negiranja genocida u Srebrenici, koji je potvrÄ‘en pravosnažnim sudskim odlukama, kao i na spoznaju da je njegovo priznanje prvi korak na putu do pomirenja. Kultura sjećanja na žrtve genocida je od egzistencijalne važnost. Genocid u Srebrenici nije samo pitanje BiH, nego i cijelog svijeta. Važno je ukazati na potrebu memorijalizacije genocida i kolektivnog sjećanja. Kroz memorijalizaciju genocida i kolektivno sjećanje radimo na historijskom pamćenju, kao bitnom faktoru otpora fašizmu, destrukciji i agresiji. ÄŒuvajući uspomene na genocid u Srebrenici i BiH, danas snažno afirmišemo univerzalne vrijednosti: bogatstvo razliÄitosti, antifašizam, svetost mira i razvijamo aktivizam i internacionalno suprostavljanje nepravdama i svim devijacijama vremena u kome živimo. ÄŒuvajući uspomene na genocid u Srebrenici i BiH sprjeÄavamo buduće genocide u vremenu kada se širom svijeta dešavaju brojni zloÄini".
Povodom 23. godišnjice genocida u „zaštićenoj zoni UN-a" Srebrenica, gradonaÄelnik grada Hamiltona, Fred Eisenberger na prijedlog Älanice Skupštine grada Maria Pearson je proglasio 11. juli Danom sjećanja na žrtve genocida nad Bošnjacima Srebrenice. Na elektronskom panou je napisano: "11 juli Dan sjećanja na SrebreniÄki genocid u Hamiltonu. Odajemo poÄast žrtvama genocida u Srebrenici". U znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici odlukom gradonaÄelnika na jarbol ispred zgrade Skupštine grada je podignuta bosanska zastava. Istovremeno veliki elektronski simbol grada Hamiltona je u bjeloj i zelenoj boji, simbolišući Cvijeta Srebrenice.
Sponzor prve i druge rezolucije o genocidu u Srebrenici koje su 2010. i 2015. usvojene u parlamentu Kanade, sponzor Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi, Älan Kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu Brian Masse povodom 23 godine od genocida u Srebrenici izdao je saopštenje u kojem se, izmeÄ‘u ostalog, navodi:
"Povodom 23. godisnjice od genocida u Srebrenici, danas je Brian Masse, Älan Kanadskog parlamenta dao je sljedeću izjavu:
"Prošlo je 23 od kada je poÄinjen genocid u Srebrenici (BiH), gdje je više od 7.000 žrtava izgubilo živote. Godišnjica ovog strašnog dogaÄ‘aj obilježava se svake godine 11. jula. Tog kobnog dana 1995. godine paravojske bosanskih Srba, na Äelu sa ratnim zloÄincem generalom Ratkom Mladićem ubili su više od 7.000 Bošnjaka, muškaraca, djeÄaka i staraca koji su nakon pada Srebrenice tražili sigurnost u regionu. TakoÄ‘e, dodatnih 25.000 SrebreniÄana prisilno su deportovani u enklavu koja je bila pod zaštitom UN-a. Ta ista enklava kasnije je nazvana (od strane Evropskog parlamenta) kao jedna od "najvećih ratnih zloÄina u Evropi poslije Drugog svjetskog rata". Ovogodišnja SrebreniÄka komemoracija poÄinje danas, 6. Jula 2018., a završava se 11. Jula 2018. godine. Dana 19. Oktobra 2010. u Kanadskom parmalentu moj prijedlog je proÄitan i donesena je odluka da : "Prema mišljenju Parlamenta, dan 11. Juli bi trebao biti prepoznat kao “Dan sjećanja na Srebrenicu” u spomen na genocid koji se desio u Srebrenici u Juli 1995. godine, gdje je više od 7.000 bošnjaÄkih muškaraca i djeÄaka ubijeno, a dodatnih 25.000 SrebreniÄana su prisilno odvedeni sa svojih ognjišta od strane paravojske bosanskih Srba. Ovaj dan je takoÄ‘e prepoznat kao dan genocida od strane MeÄ‘unarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i MeÄ‘unarodng suda pravde.
Nakon odlaska u Srebrenicu i susreta sa majkama Srebrenice, lokalnim voÄ‘ama i mnogim drugima ljudima u zajednici, ostajem pritom da se borim da žrtave u ovom genocidu nikad ne smiju da se zaborave. SrebreniÄanima i hiljadama Bosanaca i Hercegovaca koji danas žive u Kanadi kažemo da odajemo poÄast i prisjecamo se vaših žrtava, i da ćemo nastavit da radimo na tome kako bismo osigurali da se takav zloÄin više nikada ne ponovi" Nakon odlaska u Srebrenicu i susreta sa majkama Srebrenice, lokalnim voÄ‘ama i mnogim drugima ljudima u zajednici, ostajem pritom da se borim da žrtave u ovom genocidu nikad ne smiju da se zaborave. SrebreniÄanima i hiljadama koji danas žive u Kanadi kažemo da odajemo poÄast i prisjeÄamo se vaših žrtva, i da će mo nastaviti da radimo na tome kako bismo osigurali da se takav zloÄin više nikada ne ponovi"
Na dan 11. juli u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku biće odžana posebna komemoracija sjećanja na genocid u Srebrenici.
Ovogodišnje kanadsko sjećanje na genocid u Srebrenici biće završeno u Windsoru u subotu 14. jula ispred prvog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u dijaspori.
Dr. Emir Ramić Direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada je izjavio da zajedno sa kanadskim prijateljima svake godine sve više Äuvamo i jaÄamo kulturu pamćenja. Istina i pravda Äine svijet nadajućim, ljepšim, bogatijim. Aktivnim odnosom prema kulturi sjećanja država Kanada daju ogroman doprinos podizanju svijesti šire javnosti o genocida u Srebrenici. Ova godišnjica je prilika da podignemo još više svijest šire kanadske javnosti o tragediji i patnji žrtava genocida, te da se sjetimo svih onih koji danas više nisu s nama uslijed genocida. Zahvalni smo državi Kanadi na kontinuiranoj podršci u borbi za istinu o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini i pravdi za žrtve tog zloÄina.Obaveza svih nas jeste da otkrijemo i utvrdimo ljudsku, društvenu i nauÄnu istinu o genocidu kao bitan uslov za ostvarivanje pravde i prava, bez kojih nije moguće postići pomirenje i graditi zajedniÄku budućnost u BiH".
Vlada Kanade poÄela je zvaniÄno priznavati genocid u BiH nakon što je 2010. godine Parlament jednoglasno usvojio prvu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i BiH kojom se 11. juli proglašava Danom sjećanja na žrtve genocida i 2015. godine drugu Rezoluciju kojom je genocid u Srebrenici svrstan u pet najveÄih svjetskih genocida koji se svakog aprila komemorišu u Kanadi. Tako žrtve genocida u BiH nisu zaboravljene u Kanadi. Kanadska vlada u kontinuitetu na poseban naÄin ispoljava senzibilitet i pijetet prema žrtvama genocida u BiH. To potvrÄ‘uje pored dvije rezolucije Kanadskog parlamenta o genocidu u Srebrenici, stalna izložbena postavka o genocidu u Srebrenici u Kanadskom muzeju za ljudska prava, jednoj od najuglednijih svjetskih muzejskih ustanova, izuÄavanje genocida u BiH u nekim kanadskim školama, otkrivanje spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru, prvom takvom komemorativnom spomen obilježju u Sjevernoj Americi, podjeli Cvijeta Srebrenice, simbola genocida, svim Älanovima Kanadskog parlamenta i proglašenje 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici u gradovima Hamilton i Windsor.
Institut zaistraživanje genocida Kanada