Vijesti

Tri godine od ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

Tri godine od ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine
Danas se navršava tri godine od ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. 04. 10. 2012. godine Muzej je zatvoren, a fotografije zakovanih vrata obišle su cijeli svijet. U tom razdoblju, Muzej je nastavio raditi, a njegovi uposlenici bez ikakvih naknada dolazili su svakodnevno na dežuru. Zahvaljujući građanskoj akciji solidarnosti "Ja sam Muzej", pokrenutoj od strane Udruženja Akcija, promijenjen je javni imidž Zemaljskog muzeja u medijima i javnosti, ukazano je na tešku situaciju u kojoj se nalazila najstarija kulturna ustanova Bosne i Hercegovine i njeni uposlenici, te je u konačnici Muzej ponovno otvorio svoja vrata. Otvaranje Zemaljskog muzeja je pobjeda Ideje Bosne i Bosanskog duha i poraz antibosanskohercogavče platforme. Neprijatelji Bosne i Hercegovine su oni koji su radili da se Zemaljski muzej, institucija sa preko 4 miliona eksponata zatvori. Njegovim zatvaranjem pokušala se izbrisati budućnost bosanskohercegovačke države koja se mora crpiti iz hiljadugodišnje kulture, tradicije, umjetnosti i historije. Prijatelji Bosne i Hercegovine su tri godine branili i odbranili temeljno pravobosanskohercegovačkog čovjeka, pravo na zajedničku bosanskohercegovačku kulturu, tradiciji, umjetnost, historiju, pravo koje se realizuje kroz Zemaljski muzej koji sa svojom arhivom najbolje govori o ljubavi prema bosanskohercegovačkoj zemlji, državi, društvu. Zato je Zemaljski muzej, čuvajući najveće vrijednosti Bosne i Hercegovine, bitna historijska i naučno istraživačka potvrda hiljadugodišnje bosanskohercegovačke državne tradicije. Otvaranje Zemaljskog muzeja je korak u postizanju istine i pravde koje nedostaju. Otvaranje muzeja je i veliki korak u nastavku borbe za Bosnu i Hercegovinu i njeno naslijeđe koje pripada svim njenim građanima i narodima i koje trebamo čuvati i pokazivati generacijama koje dolaze da bi one uvidjele značaj Ideje Bosne i Bosanskog duha. Odbijanje političkog establišmenta mnjeg entiteta da učestvuje u finansiranju i upravljanju Zemaljskim muzejom, institucije koja između ostalog baštini i srpsku tradiciju u Bosni i Hercegovini, je još jedan u nizu dokaza da entitet nastao legalizacijom rezultata agresije i genocida ne pripada bosanskohercegovačkoj zemlji, državi, društvu, tradiciji, historiji. 
IGK

Vijesti: