01. 10. 2018.
Saopćenje Instituta za istraživanje genocida Kanada {IGK} povodom povlaÄenja sudije Teodora Merona iz Karadžićevog žalbenog vijeća
Predsjednik Mehanizma za meÄ‘unarodne kriviÄne sudove (MMSK) Teodor Meron odluÄio je da se povuÄe sa mjesta predsjedavajućeg Žalbenom vijeću u predmetu Radovan Karadžić. Odluka je usljedila dva dana nakon je Karadžić, koji je u prvostepenom postupku pred Haškim tribunalom osuÄ‘en na 40 godina zatvora za genocid u Srebrenici i zloÄine protiv ÄoveÄnosti, uložio zahtjev da se sudija Meron izuzme iz Žalbenog vijeća.
Nejasne procedure koje ostavljaju prostor za razliÄita tumaćenja i špekulacije u MMKS se kontinuirano i organizovano koriste za nove presedane. Pošto je MMKS prvo prihvatio zahtjev odbrane bivšeg komadanta Vojske entiteta RS, prvostepeno optuženog ratnog zloÄinca, Ratka Mladića za izuzeće trojice sudaca iz žalbenog postupka, predsjednik MMKS sudija Theodor Meron donio je odluku da se povuÄe iz žalbenog vijeća koje treba da odluÄi o žalbama na presudu kojom je prvi predsjednik entiteta RS Radovan Karadžić osuÄ‘en na 40 godina zatvora.
Diskvalifikacija trojice sudija iz žalbenog vijeća u predmetu Ratko Mladić i samodiskvalifikacija Teodora Merona, koji je i predsjednik MMKS, iz žalbenog procesa Radovanu Karadžiću, unosi u meÄ‘unarodne pravosudne institucije, meÄ‘unarodno pravo i pravdu veliku pometnju, a meÄ‘u žrtvama genocida i istraživaÄima genocida nemir i sumnju.
IGK još jednom upozorava svijetsku javnost o izuzetno ofanzivnom ruskom uplitanju u sastav žalbenog vijeća MMKS. Odmah nakom prvostepenih presuda protiv Karadžića i Mladića, Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je jasno dalo do znanja šta misli o MKTJ i MMKS. U sklopu antibosanske ofanzivne politike, Rusija intezivno lobira i radi za promjene prvostepenih presuda Karadžiću i Mladiću. Radi se o zvaniÄnim stavovima ruske politike koje država BiH, posebno bošnjaÄki politiÄki faktor, te internacionalna zajednica ne smiju podcjeniti.
Nejasna pravna procedura u radu MMKS i smanjenje njegovog budžeta pod ruskim uticajem, budžeta koji je usvojen tek prije nekoliko mjeseci, ostavlja traga u najvažnijim procesima Karadžiću i Mladiću. Odluka sudije Merona koji istovremeno u svojoj odluci kritikuje odluku Antonetija o suspenziji sudija iz sluÄaja Mladić, a onda on imenuje sudiju koji ga mijenja je upitna. Nejasno je zbog toga što se odbrana Karadžića obratila upravo “nadležnom sudiji”, a onda Meron sam sebe smijeni, donese odluku, ne Äekajući “nadležnog sudiju“, i još imenuje svoju zamjenu. Zašto to nije uradio sudija pojedinac, kao u sluÄaju Mladić, zašto nema vijeća, da li je Meron mogao ranije formirati vijeće?
IGK smatra da je odluka sudije Merona ne samo proceduralno upitna, već je i suprotna kodeksu meÄ‘unarodnog prava, suda i pravde. O odlukama u elimninaciji sudija mora se odluÄivati u vijećima, imati pravo na žalbu, te eventualno i mjenjati pravila i Statut MMKS. Jer sudije, tužioci i registar su subjekti koji mogu pokretati zahtjeve unutar, ali i van MMKS.
IstraživaÄi genocida, borci za ljudska prava i slobode i posebno žrtve genocida su uznemireni zbog apsurdne odluke sudije Merona. Odluku smatramo suprotnom normama meÄ‘unarodnog prava koja može imati negativne posljedice kako za drugostepeni postupak protiv ratnog zloÄinca Karadžića, tako i za meÄ‘unarodno pravo, istinu i pravdu uopšte. Svjesni da samo subjekti MMKS mogu mijenjati pravila i osigurati da se zaštite sve sudske procedure, IGK traži preispitivanje odluke sudije Merona u ime oÄuvanja i zaštite integriteta meÄ‘unarodnog suda, odnosno meÄ‘unarodne pravde.
Haški tribunal, to jest MKSJ je u prvostepenom postupku osudio Karadžića na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici, progona Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanja stanovništva Sarajeva i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce. IstraživaÄi genocida i nauka o genocidu su dokazali ulogu Karadžića u genocidu u još sedam bosanskohercegovaÄkih opština. Pravda za žrtve agresije na BiH i genocida nad njenim graÄ‘anima zahtijeva prije svega osudu Radovana Karadžića za genocid u Bratunacu, FoÄi, KljuÄ, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici Zvorniku i Srebrenici jer su projektanti i izvršioci agresije i genocida u BiH namjerno odabrali bošnjaÄki narod i njegova materjalna, kulturna i duhovna dobra za istrebljenje i uništenje. Jedino tako će istina o agresiji i genocidu pobjediti i pravda za žrtve agresije i genocida biti zadovoljena.
Institut za istraživanje genocida Kanada