Punoljetni graÄ‘ani tadašnje SRBiH 29. februara i 1. marta 1992. godine na referendumu su glasali o nezavisnosti BH. Referendumsko pitanje je glasilo:
Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?
Nezavisnost su snažno podržali Bošnjaci i bosanski Hrvati, ali i bosanski Srbi i ako su bili pod pritiskom SDS.
Referendumu je pristupilo ukupno 2.073.568 glasaÄa što je predstavljalo izlaznost od 63,6%. Od ukupno izašlih na glasanje njih 99,7% je glasalo za nezavisnost, a 0,3% protiv te odluke.
Rezultati referenduma su prihvaćeni 6. marta iste godine u Parlamentu BiH.
Poštujući referendumom izraženu volju graÄ‘ana BiH, Vijeće ministara Evropske unije 6. aprila 1992 donosi odluku o meÄ‘unarodnom priznanju RBiH koja 22.5.1992 Rezolucijom Ujedinjenih Nacija br. 757 postaje 177-ma punopravna Älanica UN. Parlament je 28. februara 1995. godine donio odluku da se 1. mart slavi kao Dan nezavisnosti BiH. Dan nezavisnosti je proslavljen po prvi put 7. aprila 1995. godine. Evropska ekonomska zajednica je priznala ovaj dan kao Dan nezavisnosti BiH.
Stjecanjem meÄ‘unarodnog priznanja, BiH je dobila, a kasnije i oÄuvala, državni legalitet i legitimitet, tako da su institucije BiH imale legitimno pravo da predstavljaju RBiH tokom agresije na nju, kako na domaćoj sceni tako i u meÄ‘unarodnim relacijama i pregovorima. To su Äinjenjice koje je historija zabilježila i koje nikakva politika negiranja ili nepriznavanja Dana nezavisnosti BiH ne mogu opovrgnuti ili izbrisati. Ta fakta nisu pisana samo tintom u raznim aktima i pohranjenja u arhivama, već i krvlju bh graÄ‘ana i patriota koji su postali žrtve otvorene agresije velikodržavnih planova susjeda ali i svjedoci i branitelji njene hiljadugodišnje postojanosti, tradicije suživota i multikulturne esencije. Protivnici tog bitka bosanskohercegovaÄke postojanosti i opstojnosti svoje moralno i ljudsko pa i vojniÄko dno dosegli su Äinom genocida ostavljajući svojim potomcima stid kojeg sami nisu spremni prihvatiti i priznati.
Sljedbenici iste politike koja je bojkotovala referendum i danas osporavaju ovaj dan, te se on zbog toga slavi samo u FBiH.
OsuÄ‘ujemo pozive na podjelu BiH. Pozivamo sve istinske patriote države BiH da se suprostavi sve izraženijim koncepcijama podjele države BiH. Stanimo svi složno u odbranu suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politiÄkog subjektiviteta i državnih institucija BiH. Nemamo više pravo pravo na šutnju, pasivnost i mirno posmatranje sve grubljih i drskijih nasrtaja i uplitanja u unutrašnja pitanja države BiH od onih politika koje su nad njom i njenim graÄ‘anima izvršile genocid, agresiju i udruženi zloÄinaÄki poduhvat. Svi trebaju da znaju da je šutnja u ovom sluÄaju izdaja.
Porucujemo antibosanskoj koaliciji da ne postoji nikakva mogućnost mirne podjele BiH, a oni koji na to pozivaju svjesno rizikuju mir u regionu. Posebno pozivamo bh dijasporu da se u svome akademskom, intelektualnom, ekonomskom i svakom drugom kapacitetu suprostavi sve izraženijim koncepcijama podjele države BiH. Dužnost sviju nas je da branimo suverenitet i teritorijalni integritet države BiH, njeno postojanje kao jedinstvene i nedjeljive države.
Oni koji poštuju jedinstvenu, suverenu, nezavisnu, demokratsku BiH, oni koji priznaju historijske rezultate referenduma iz 1992. godine, oni koji priznaju nauÄno verificiranu Äinjenicu da je BiH priznata tada kao nezavisna država, treba da se osjećaju poÄastvovano zbog historijske Äinjenice da pripadaju generaciji utemeljitelja nezavisne države BiH. Ostale koji reÄeno negiraju nećemo moliti, već poruÄiti Dan nezavisnosti je bio jeste i vjeÄno će ostati simbol bosanskohercegovaÄkog državnog i društvenog trajanja i uzdizanja. Slavili ga ili ne BiH je nezavisna država koja kao takva postoji.