Vijesti

DESET GODINA OD POVRATKA POVIJESNOG IMENA BOÅ NJACI

 

DESET GODINA OD POVRATKA POVIJESNOG IMENA BOŠNJACI

 

BOSNJACI SE BEZ OBZIRA NA POVREMENE PADOVE I VRACANJA UNAZAD NALAZE U ODMAKLOJ FAZI PREPORODA KOJI CE SE OKONCATI UNUTAR BOSNJACKIM DIJALOGOM I TAKO PRODUKOVANIM MINIMALNIM ZAJEDNICKIM BOSNJACKIM INTERESIMA ZA CIJU REALIZACIJU CE BITI POTREBNA MAKSIMALNA BOSNJACKA AKCIJA ZA DEFINITIVNIM SPASOM JEDINSTVENOG BOSNJACKOG BICA I JEDINSTVENE BOSNE I HERCEGOVINE.


Korijeni bosnjastva kao ni u jednog evropskog naroda su nasljedje kulturnog, tradicijskog, historijskog i etnickog: ilirskog, rimskog, slavenskog i avarskog kontinuiteta mjesanom na multidimenzionalnom bosanskom prostoru u dodiru sa bosanskim i drugim evropskim i vanevropskim narodima. Zahvaljujuci dobrim Bosnjanima Bosna od 1054 godine postaje simbol i inspiracija za bosnjacku neopredjeljenost spram krscanstva.
Turskim osvajanjem Bosne, Bosnjaci primaju Islam , tako zaokruzuju svoj osjecaj za potpuni identiet bitnost, bitisansot, egzistenciju i prostor.  Kada je Austrougaraska pokusala da stvori jedinstvenu bosnajcku naciju od svih bosanskohercegovackih naroda , Bosnjaci svjesno odustaju od svoga imena , pocinju se nazivati Muslimani. To je zapravo bosnjacki odgovor prema vec tada izrazenim tendencijama velikosrpke i velikohrvatske pretnezije na bosanski prostor kao prvotni i jedini zivotni prostor Bosnjaka, te na Bosnjake, nosioce bosanskog duha. Ideja velike Srbije i kasnije velike Hrvatske nastojale su se realizovati pokoravanjem i iskorjenjivanjem jedinstvenog drzavnog bosanskohercegovackog tkiva i posebno unistavanjem Bosnjaka i bosnjastva koji nose klicu ideje Bosne i bosanskog duha; kroz I i II Srpsi ustank, I i II Balkanski rat, I i II Svjetski rat te posebno u agresiji i genocidu 1992 - 1995.


Naziv Musliman, kao nacionalna opredjeljenost, promoviran je u Ustavnoj odredbi s popisom stanovnistva na tlu Socijalisticke Federativne Rrepublike Jugoslavije iz 1971. godine. Bosnjaci, odnosno Svebosnjacki sabor, koji je odrzan na danasnji dan tacno prije 10 godina , 28. septembra 1993. godine u Sarajevu, prihvatio je odnosno vratio historijski naziv BOSNJAK, pod kojim se podrazumjevaju stanovnici porijeklom ranije visestoljetne drzave Bosnjaka koja je obuhvatala teritorije danasnje Bosne i Hercegovine i Sandzaka. Bosnjacima je tako voljom vlastitog naroda vraceno neminovno historijsko ime.


U nametnutom ratu i agresiji; u genocidu, kulturocidu, ekocidu, etnocidu, urbicidu; u etnickom ciscenju, silovanju i mucenju u koncentracionim logorima smrti na kraju 20. stoljeca u srcu demokratske i slobodoumne Evrope; u eri maksimalne zastite ljudskih prava i sloboda; Bosnjacima se desila kataklizma ali i nacionalni preporod. U tim strasnim uslovima, boreci se za vlastitu opstojnost ali i za opstojnost multidimenzionalne BIH, Bosnjaci su po prvi put u svojoj historiji u najtezim uslovima definirali svoj socilano - politicki polozaj, izasli su iz stanja neslobode, postali su narodni, nacionalni, vjerski, kulturni i drzavotvorni subjekat kako u matici BIH tako i u Evropi i svijetu; te po prvi put izborili mogucnos da sami biraju i odredjuju uslove svoje egizistencije i organizacije. Bosnjaci se sada samoorganiziraju slobodno na osnovu vlastitih nacela, bez nametanja volje sa strane i iz tudjine, sami biraju svoje rukovodstvo bez nametanja tudjih lidera.


Daytonski sporazum jeste prekinuo bosnjacku kataklizmu koja je odnijela ili iselila najbolje sinove i kceri. Medjutim usporio je i nastavak bosnjackog osvjescivanja ,opsteg progresa i preporoda.
Bosnjaci su zato sada na jednom novom pocetku.  U zadnjih nekoliko desetina godina Bosnjaci su pokazali sposobnost regeneriranja. Iz nepovoljnih okolnosti znali su iznalaziti rjesenja na osnovu kojih se cuvao trag bosnjacke bitnosti i bitisanosti. Ekonomski, Bosnjaci su opljackana i sa srpske i sa hrvatske strane, demografski su oslabili kao posljedica mnogih ratova i borbe za vlastitu opstojnost , u religijsko-nacionalno-patriotsko-politickom vidu bosnjacka elita i inteligencija je zakazala, vise od 70 godina se izjasnjavala kao Srbi, Hrvati ili Jugosloveni. Ali Bosnjaci su sve to, prosli cuvajuci trag vlastite osobenosti, i sada se nalaze na prekretnici koja treba artikulirati vlastiti identitet kao slobodna zajednica u slobodnoj drzavi. Bosnjaci imaju otvorenu mogucnos da vlastite unutarnje razlike, koje su djelimicno posljedica kako vlastitog turbolentnog stanja kroz historiju tako za njih i po njih novog stanja vlastite slobode i organiziranosti, rjese putem unutar bosnjackog dijaloga.U tom dijalogu Bosnjacima se pruza siroki spektar mogucnosti kao pojedinacnim ljudima ali i kao narodu i naciji.


Svakom istinskom dijalogu pa i bosnjackom, prethode odredjene pripreme. Kod bosnjackog dijaloga tu se prije svega radi o napustanju stanja bolesnog bosnjackog pasivizma i prelazak u stanje zdravog bosnjackog aktivizma. Zdravi bosnacki aktivizam podrazumjeva hrabrost Bosnjaka za izlazak na historijsku scenu ravnopravno sa drugima.To znaci posjedovanje predstave o zadacima koji se u savremenom vremenu donose kao i odgovornost prema neucinjenom. Zdravi bosnjacki aktivizam treba produkovati promjenu moralne konstitucije bosnjackog bica i njegov izlazak iz svojevrsne moralne hipokrizije. Dijalog podrazumjeva istsinski intelektualni konsenzus o njegovoj potrebitosti. Isto tako podrazumjeva najvisi stupanj individualne i kolektivne samodiscipline.


Pod predpostavkom izlaska Bosnjaka iz hronicne obamrlosti spram historijskih zbivanja i napustanja zapustenosti individualne odgovornosti za kolektivnu bitnost, bitisanost i egzistenciju, sto se moze postici bosnjackim zdravim akativizmom, dijalosko promisljanje bitnih egzistencijalnih pitanja bosnjacke bitisanosti moze poceti i time Bosnjaci mogu uci u zavrsnu fazu preporoda. Pluralan, visedimenzionalan i vise smjeran dijalog uz ispunjenje gornjih preduslova, ponistava strah od moguce deinstrumentalizacije Bosnjaka, ubrzava tempo bosnjackog demokratskog odrastanja i otvara sustinski, a ne formalni demokratski proces unutar svih drugih bosanskohercegovackih naroda. Slobodouman i fleksibilan unutar bosnjacki dijalog produkovan nakon potrebnog prelaska iz stanja bolesnog pasivizma u zdravi aktivizam, nakon izlaska iz hronicne obamrlosti spram historijskih zbivanja , te nakon napustanja zapustenosti individualne odgovornosti za kolektivnu bitnost; predstavlja pogonski kotac zavrsne faze preporoda Bosnjaka.


Uvazavanjem, prihvatanjem , priznavanjem, postovanjem i tolerisanjem drugog i drugacijeg produkuje se mnostvo ideja koje na dijaloskom polju na svome kraju kristaliziraju najbolju. Mnostvo je suprostavljeno diktaturi pojedinca koja se do sada namecala Bosnjacima. Dijalog kazuje i sve ono sto nigdje drugdje nije receno. Bosnjacki dijalog je i bosanski dijalog. On iskljucuje monoekskluzivisticku, totalitarnu jednodimenzionalnost, podstice ploralnost i uvazavanje razlika u jedinstvu. Dijalog je suprostavljen konceptu vodja-narod jer se vodi medju narodom. Dijalogom Bosnjaci izmicu zamke dnevne politicke, karijeristicke i profiterske svrhe. Dijalog generira bosnjacku aktivnu javnost, koja se tako gradi na osnovama pluralizma, slobodnog misljenja i javne rasprave , cime je ona u svojoj osnovi tako demokratska i na taj nacin obavezujuca. Dijalog je put suprostavljanja bosnjackom nestanku. Kroz dijalog sve bosnjacke razlicitosti se stapaju u jednu bitnost opstanak i prosperitet bosnjackog naroda. Dijalog otvara sva bosnjacka pitanja za sve poglede , tolerise unutar bosnjacke razlike te produkuje zajednistvo na krucijalnim pitanjima bosnjacke egzistencije. Bosnjacke razlike tako postaju usluv za realizaciju bosnjacke zrelosti. Sudjelovanje u dijalogu je stvar moralne higijene svakog Bosnjaka. Dijalog siri svijest o potrebi bosnjackog susretovanja i razgovora. Dijalog nisti rastavljenost Bosnjaka od njihove vjere, nacije, drzave, kulture, tradicije, historije i jezika.


Bosnjacki dijalog je najbrzi, najefikasniji i najprihvatljiviji put do konacne realizacije bosnjackog preporoda. Prvotni elementi unutrasnjeg dijaloga u ime bosnjackog preporoda vec postoje i oni su neupitni. Bosnjaci imaju svoju: vjeru - Islam, svoju naciju - Bosnjastvo, svoju domovinu - Bosnu i Hercegovinu, svoj jezik - Bosanski jezik, svoju kulturu, tradiciju, historiju - Bosnjacku. To su elementi koji su odbranili bosnjacko bice u turbolentnoj historiji Balkana, Evrope i Svijeta.To su elementi oko kojih se Bosnjaci mogu okupiti na startu svoga unutarnjeg dijaloga.

smrtovnice osmrtnicama ba

Vijesti: