Vijesti

Pogled na Sjeverno-američku dijasporu

Pogled na Sjeverno-američku dijasporu

 

Sjeverno-američka bh. dijaspora na jedan poseban način djeli svoju sudbinu sa Bosnom i Hercegovinom. Sudbina naše zemlje i svih nas koji živimo van njenih granica puna je velikih izazova i nepoznanica.

Angažman bh. dijaspore u Americi, njene želje i nade često su prevazilazile angažman i nadjačale eho mnogih zajednica bh. dijaspore u drugim zemljama. Veličina bh. dijaspore, snaga njenog pozitivnog uticaja nalazila se prije svega u sjajnom elanu i inspiraciji koju su nosili i sa kojom su živjeli pojedinci. Druga važna karakteristika te dijaspore počiva u činjenici njene postojanosti, dosljednosti i predanosti našoj domovini. Ova dijaspora u sebi sadrži i nosi autentični bošnjački duh i karakter koji se iskazuje kroz ljubav i čuvanje naše domovine. Sve što smo kao Bošnjaci kroz historiju stvarali nosilo je karakter tog i takvog duha, zahvaljujući kojem smo i opstajali kroz sve velike oluje i nedaće. Vjerujem da danas rijetko ko uspješnije odražava taj temeljni duh Bošnjaka poput naše dijaspore koja je našla svoje nove domove u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.

 

Analiza urađenog

U protekle dvije decenije, što je istorijski kratak period, bh. dijaspora Sjeverene Amerike uspjela je nametnuti se prema državi BiH, ali posebno, prema Bošnjacima kao jedan relevantan i važan faktor. Ona je postala onaj temeljac bošnjačkog duha i opstojnosti koji se jedva može isključiti iz bilo kakvog ozbiljnog projekta ili diskursa koji određuje budućnost BiH. Riječ dijaspore u domovini se više ne doživljava kao riječ jedne folklorne grupe, ili pak riječ neukih i nisko obrazovanih ljudi. Naši ljudi su usješni pa i politički, akademski i kulturno angažirani u društvenim životima Amerike i Kanade. Njena snaga su mladi, obrazovani poiedinci sa perfektnim engleskim jezikom.  Širom sjevernoameričkog kontinenta naše zajednice sve više uživaju podršku u parlamentima država i provincija, kao i potporu gradonačelnika i guvernera. Bh. dijaspora u Kanadi i Americi ne nosi bilo koji povijesni teret stigme pogrešnog političkog izbora ili korupcije. Bh. dijaspora je uvijek imala snage i mudrosti savladati brojne izazove ili akcije koje su možda željeli oni kojima BiH i njena napredak nije bio u interesu ili oni koji su htjeli dijasporu iskoristiti za promicanje samo svojih interesa i za ostvarivanje samo lične materijalne koristi.

 

 

 

Prijedlozi za još bolji, zajednički rad u teškim momentima egzistencije Bošnjaka i BiH

Dijaspora je rijetko bila u prilici da sem davanja matici, utiče na bilo šta u političkom, ekonomskom, kulturnom i naučnom razvoju naše zemlje.  Medjutim, sada, kao nikada prije, pruža se mogućnost aktivnog učešća našeg svijeta koji je rasijan diljem planete u kreiranju bolje Bosne i Hercegovine. Dijaspora u sebi i sa sobom nosi nove tehnologije, znanja, iskustva pa i kapital. Uvažavajući značaj i mogućnosti dijaspore, naša država stiče mogućnost da tranzicioni proces sprovodi ne samo uz potrebnu pomoć demokratskog svijeta, već i uz pomoć koja se nudi od nas koji živimo van njenih granica. Takva saradnja države i njenih gradjana treba biti dvosmjerna.

Bosna i Hercegovina unutar granica i u dijaspori ima ogromne resurse u ljudskom znanju kakve nikad nije imala u istoriji. Imamo čistu savjest, imamo znanje, imamo i državu za koju smo se izborili. Sada treba da to sve povežemo kako u državi tako i u svijetu, da bi izrasli u stabilnu i jaku zemlju, prepoznatljivu po pretvaranju kataklizme u uspjeh.

Važno je i konačno rješiti odredjena nerazumjevanja izmedju matice i dijaspore. S jedne strane dijaspora se želi osjećati ravnopravnim građanima u BiH, a ne samo kao biznismeni koji su došli da ulože, zarade ili potroše. S druge strane dijaspora treba uzeti aktivnije učešće u samom društvenom i ekonomskom životu naše zemlje i nametnuti se kao faktor.

Jedan od krucijalnih procesa koji dijaspora ignoriše, jeste učešće na izborima. Moram naglasiti da ne želim govoriti o dnevnoj politici niti strankama koje učestvuju u njoj, nego o strateškom pravu na izbore. Podjsetio bih nas na dane kada smo došli u Ameriku i sticali svoja prava u ovoj zemlji. Kročenjem na američko tlo dobili smo sva prava kao i ostali gradjani Amerike koji su rodjeni ovdje. Samo jedno pravo nismo dobili do momenta sticanja državljanstva, a to je pravo da biramo i budemo birani. Ima li snažnije poruke za nas u Americi kako treba da se odnosimo ka svojoj domovini, te da koristimo pravo na učešće u izborima u BiH koje većinom ne koristimo.

Izbori su čin na kome svaki građanin, a posebno oni iz dijaspore prezentiraju svoju odlučnost, istrajnost, ponos, moralni razvoj, znanje, informiranost i odanost matici. Izborni proces spada među najvažnije i najozbiljnije činove učešća dijaspore u djelovanju vlasti, jer učešće dijaspore u kreiranju politike i funkcionisanju vlasti je znak njene državotvorne i patriotske solidarnosti.

Dijaspora ne koristi svoje pravo da učestvuju u kreiranju državne politike, pa samim tim ne može očekivati ni snažniji odgovor države na njene zahtjeve.  Neizlazak na izbore je snažan glas i podrška rušiteljima naše domovine. Neizlazak na izbore je GLAS protiv budućnosti nas samih, protiv države i društva u BiH, glas za neprijatelje Bošnjaka i BiH, glas za očuvanje paradržavnih tvorevina izniklih na rezultatima agresije i genocida koje i dan danas truju jedinstveno državno i društveno tkivo ideje Bosne i bosanskog duha.

 

Država Bosna i Hercegovina sa uredjenjem kakvo trenutno ima nije bila u stanju pozitivno odgovoriti na mnoge opravdane zahtjeve da se institucionalno riješe prava dijaspore u BiH koje je nemoguće dobiti zbog nespremnosti rušitelja BiH koji dolaze iz bh. entiteta RS. Entitetsko glasanje, odnosno VETO koji oni imaju u državnim institucijama, može biti srušen samo našim masovnim uključivanjem u izbore i mjenjanjem odnosa snaga u Parlamentima BiH. Ovo jeste trenutno teško ostvarljivo, ali i sama težnja ka njenom ostvarenju poboljšaće situaciju.

 

Kada je u pitanju naše djelovanje u zemljama gdje trenutno živimo, može se istaći da su bošnjčke organizacije u Sjevernoj Americi bile najbolji ambasadori naših vrijednosti. Istovremeno, čuvajući svoju kulturu i jezik, uklapali su se u američki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik.

Iako se prve organizacije javljaju početkom 20. stoljeća, masovno doseljavanje Bošnjaka se dešava nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. Od tada je naša dijaspora bez dileme bila i ostala vjerna jedinstvenoj, nezavisnoj i demokratskoj državi BiH i otvorenom i slobodnom civilnom društvu, u kojima svaki građanin uživa jednakopravnost, mir i slobodu.

Danas, kao zrela zajednica, moramo snažnije ući u projiciranje naše budućnosti, kako na kontinentu Sjeverne Amerike tako i u domovini.

 

Konkretne mjere za sistematski i strateški iskorak ka budućnosti

Po dolasku u američki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik sjevernoameričke Bošnjake je motiviralo da se udruže i izgrade nacionalne institucije koje će čuvati i jačati temeljne vrijednosti identiteta: naciju, vjeru, jezik, tradiciju, običaje i kulturu. Bez identiteta Bošnjaci su bezlična amorfna masa koju svako može oblikovati po svome nahođenju, po svojim potrebama i ciljevima, po svojim interesima.

 

U isto vrijeme, sve smo svjesniji potrebe aktivnijeg uključivanja u lobiranje za interese Bosne i Hercegovine u institucijama država Amrike i Kanade koje su nas primile. Posebno je važno što aktivnije povezivanje sa institucijama Amerike. Do sada se možda i davao maksimum na tom putu, medjutim sazrijeva vrijeme da to sa entuzijazma pojedinaca pređe u sistematsko lobiranje koje će biti kontinuirano uz široku podršku svih naših gradjana koji žive na ovom području. Da bi uspjeli u ostvarenju strateških ciljeva, moramo iznaći snage da pobjedimo unutarnacionalne podjele koje nam zamagljuju um. U ove važne procese, naše organizacije i zajednice mogu uložiti pamet, mudrost, razboritost, uvažavanje drugog, lijepu riječ I strpljivost.

Oni koji su nas uništavali nisu nas željeli prikazati onakvima kakvi jesmo, već kakve su nas trebali za metu. I danas smo svjedoci da oni najmoćniji i najglasniji nemaju hrabrosti da stvari nazovu pravim imenom. Zato ne trebamo dozvoliti da nam drugi pišu istoriju kao do sada, nego mi moramo širiti istinu sami o sebi. Živimo u dinamičnom vremenu u kome moramo prihvatiti ritam brzih promjena koje su puno brže nego što su bile ranije. Iskustvo stečeno tokom dosadašnjeg rada treba da nam posluže da izvršimo potrebne, ne samo formalne promjene i da potpunije odgovorimo na zahtjeve Bošnjaka u Sjevernoj Americi.

 

PREPORUKE I ZAKLJUČCI:

- Jačati pozitivni patriotizam američkih i kanadskih Bošnjaka, organizirati ga, udružiti i usmjeriti ka pozitivnim ostvarenjima, a ne prepuštati ih njihovim individulanim emocijama koje nemaju stvarih efekata,

- Još više afirmirati državnost BiH i u okviru nje afirmitrati nacionalni, vjerski, kulturni i druge vrste identiteta,

- Sistematsko i organizovano lobirati kod Amerike i Kanade u korist države BiH,

- Korištenje znanja i resursa koje smo nabrojali. Investicije dijaspore koja ima ekonomski potencijal ne treba ulagati ili unositi u BiH preko bilo koje političke partije. Ulaganja trebaju da idu na temelju svjetskih standarda kako to rade uspješne ekonomije svijeta.

 

U uslovima stalno rastuće antibosanske politike kako u samoj BiH, tako i u dijaspori potrebno je koordinaciono tijelo organizacija koje djeluju na području Sjeverne Amerike sa sljedećim prioritetima:

 

- obrazovanje i odgoj Bošnjaka, posebno mladih kako putem škola bosanskog jezika, tako i putem drugih oblika obrazovanja i vaspitanja,

- dovršenje izgradnje patriotske svijesti prema jedinoj bošnjačkoj matici, Bosni i Hercegovini,

- očuvanje nacionalnih simbola Bošnjaka u Sjevernoj Americi,

-  institucionalna saradnja sa Američkim i Kanadskim organizacijama i zajednicama.

Osnovna misija koordinacionog tijela

Koordinaciono tijelo je ishodišna tačka kroz koje će prolaziti ideje kroz koje će se usaglašavati vitalni interesi Bošnjaka, koordinirati rad na izradi, planu i načinu realizacije tih interesa i njihove zaštite. Na osnovu prijedloga članica, koordinaciono tijelo će koordinirati zajedničku akciju po pitanjima od opšteg značaja za Bošnjake i BiH. Osnovni cilj koordinacionog tijela je da se kroz kulturu dijaloga uspostavi jedinstven bošnjački glas kako prema BiH, tako i prema SAD i Kanadi.

Na osnovu dijaloga koordinaciono tijelo će utvrditi osnovne opšte nacionalne interese Bošnjaka Sjeverne Amerike, a posebno

-          rad na jedinstvenoj, demokratskoj, suverenoj građanskoj državi BiH, ravnopravnoj državi svih njenih građana i naroda,

-          rad na evroatlanskim integracijama BiH kao prioritetan cilj,

-          rad na afirmaciji osnovnih bosanskohercegovačkih kulturnih, historijskih, tradicijskih i duhovnih vrijednosti u Sjevernoj Americi,

-          rad na institucionalizaciji kulture sjećanja

-          pozivati Bošnjake da koriste svoje aktivno i pasivno biračko pravo kako u BiH, tako i u SAD i Kanadi.

Osnovna vizija koordinacionog tijela

Koordinaciono tijelo treba imati predstavnika organizacija koje se bave jednim od segmenata bošnjačkog nacionalnog bića kao što su

-          vjerski, Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike,

-          kulturno obrazovni, BKZ Preporod, škole bosanskog jezika,

-          naučno istraživački, Bošnjačko američka akademija, instituti, profesori, istraživači,

-          kultura sjećanja, Instituti za istraživanje genocida,

-          politički, kongresi,

-          ekonomski, Bosanskohercegovačka privredna komora STL, Asocijacija mladih poduzetnika u Sjevernoj Americi, ugledni poslovni ljudi,

-          omladinski, omladinske i studenske organizacije u Sjevernoj Americi,

-          humanitarni, humanitarne organizacije,

-          promotivni, informativna sredstva, TV Bostel, Bošnjaci.net. Kliker info, Chicagoraja, Bhraja Toronto, BHTV New York, Mojabih Oslobođenje,

Navedene organizacije su dužne napraviti kratkoročne, srednjoročne i dugoroćne planove rada na područiju svoga djelovanja uz uključenje što večeg broja lokalnih organizacija i zajednica iz domena svoga rada.

Osnovni elementi načina rada koordinacije

-          koordinacija nije nova organizacija niti ima svoje izvršne funkcije,

-          jedina funkcija u koordinaciji je predstavnik Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike koji saziva sastanke i proslijeđuje inicijative, zaključke koordinacije,

-          članstvo u koordinaciji je dobrovoljno, ali je poštivanje odluka i rad na realizaciji istih obavezno za sve članice,

-          akcije, ideje, odluke i zaključci koordinacije postaju zajedničke i obavezne kada ih podrži najmanje dvije trečine članova,

-          članice koordinacionog tijela zadržavaju autonomiju svoga rada i djelovanja koji ne smije biti u suprotnosti sa misijom kordinacionog tijela.

Imajući u vidu da je Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike najorganizovanija, najbrojnija organizacija u Sjevernoj Americi, Upravni odbor Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike treba od džemata tražiti imenovanje jedne osobe koja će raditi sa koordinatorom kordinacionog tijela.

Nakon što je ideja ili akcija prihvaćena od strane koordinacionog tijela, koordinator je proslijeđuje svim članicama za realizaciju.

Ukoliko član koordinacionog tijela nije aktivan ili se ne pridržava osnovnih pravila rada i ponašanja, on može biti isključen dvotrečinskom većinom članova koordinacionog tijela na na njegovo mjesto imenovan novi predstavnik iz organizacije istog polja djelovanja.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vijesti: