ISKUSTVA INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJE GENOCIDA KANADA {IRGC} U KAMPANJI ZA USVAJANJE REZOLUCIJE O GENOCIDU U BOSNI I HERCEGOVINI {BiH} U KANADSKOM PARLAMENTU
Genocid u BiH predstavlja poraz svih tekovina ljudske civilizacije. IRCG govori u ime žrtava, podsjeća na njihove patnje i suze i potiskuje strah od zaborava.
Genocid nad Bošnjacima je zloÄinaÄko djelo plana, strategije i jasne namjere da se sasvim odreÄ‘eni ljudi – Bošnjaci ubiju, istrijebe, siluju, muće u logorima smrti, protjeraju da bi zauvjek nestali. Bošnjaci ne smiju dopustiti da bošnjaÄka žrtva bude izigrana tako što će pravni domen rješavanja problema biti napušten. Pravo mora biti osnov bošnjaÄkog politiÄkog djelovanja. Odustajanje od prava otvora neslućene opasnosti za državu BiH i bošnjaÄki narod. Bilo kakav pritisak ili pokušaj navikavanja žrtve da prihvati stanje uspostavljeno genocidom je Äin genocida. Genocid u Srebrenici predstavlja konaÄan dokaz ljudske degradacije i definitivno sramotan poraz ljudskog morala i zaštite ljudskih prava.
Osnovna uloga IRGC u kamapanji Kanadskih Bošnjaka za usvajanje rezolucije o genocidu u BiH u Kanadskom parlamentu nije bila sama rezolucija radi rezolucije, već produkcija trajne opomene kanadskim graÄ‘anima na najteži oblik zloÄina protiv ÄovjeÄnosti, zloÄin genocida u BiH, koji je Bošnjacima, svim graÄ‘anima BiH i cijelom ÄovjeÄanstvu nanio velike gubitke, i ponovo postavio pitanje oslobaÄ‘anja ÄovjeÄanstva od genocida.
U toj kampanji IRGC je upoznao KanaÄ‘ane sa Äinjenicom da je na Republiku BiH izvršena klasiÄna oružana agresija, odnosno zloÄin protiv mira i sigurnosti ÄovjeÄnosti, što znaÄi da se radi o meÄ‘unarodnom oružanom sukobu. Na okupiranim teritorijama Republike BiH i gradovima u opsadi nad Bošnjacima je izvršen najteži zloÄin - zloÄin genocida. Agresija na Republiku BiH i genocid nad Bošnjacima Äine suštinu zajedniÄkog zloÄinaÄkog poduhvata država SRJ (Srbije i Crne Gore) i Republike Hrvatske, njihovih rukovodstava i brojnih rukovodilaca politiÄkog, vojnog, policijskog i upravnog vrha, te njihovih petokolonaša, kolaboracionista i plaćenika. Namjera tog zloÄinaÄkog Äina, utemeljena na srpskom i hrvatskom velikodržavnom projektu, imala je za cilj zauzimanje Republike BiH kao države, te “konaÄno rješenje” muslimanskog pitanja - istrjebljenje Bošnjaka ili njihovo svoÄ‘enje na beznaÄajnu etniÄku skupinu. U funkciju tih zloÄinaÄkih aktivnosti poslušno su se, kao saradnici i izvršioci, stavili servilni petokolonaši iz BiH (“Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna”, “Republika Srpska” i “Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna”) i Republike Hrvatske (“Republika Srpska Krajina”). Agresija na Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima su isplanirani (intelektualno, ideološki, politiÄki, vojno, ekonomski, medijski, obavještajno, psihološki, itd.), sa jasno postavljenim ciljem, nareÄ‘eni sa nadležnih politiÄkih i vojnih mjesta i izvršeni planski, sistematski i organizovano. Poznate su države - agresori, zatim ideolozi, planeri, naredbodavci, izvršioci i saradnici, te kako su zloÄini izvršeni i zbog Äega su izvršeni.
Za istrebljenje Bošnjaka, meÄ‘unarodnim humanitarnim pravom zaštićene grupe (nacionalne i vjerske), postojala je genocidna zloÄinaÄka namjera i genocidni plan (postoje, pored ostalog, naredbe za izvršenje genocida, ukljuÄujući i formiranje konclogora). Agresija na Republiku BiH je, uz embargo na oružje i humanitarnu politiku Ujedinjenih nacija, Evrope i meÄ‘unarodne zajednice i meÄ‘unarodnu strategiju ignoriranja velikodržavnog fašistiÄkog i genocidnog projekta Velike Srbije, bila sastavni dio Miloševićeve državne politike, u Äije je ime najveći dio BiH okupiran, a Bošnjaci ubijani, protjerivani i odvoÄ‘eni u konclogore zbog njihove nacionalne i vjerske pripadnosti i zauzimanja njihove zemlje, pljaÄkanja materijalnih dobara i druge pokretne imovine, te otimanja i prisvajanja njihovih kuća i stanova i zatiranja tragova kulturnih i civilizacijskih tekovina.
Sve priÄe o kulturnim i civilizacijskim tekovinama u svijetu nakon genocida u BiH na kraju XX stoljeća postaju potpuno suvišne i nepotrebne. BiH i njena sigurna zona Ujedinjenih nacija Srebrenica su simboli stradanja naroda zbog njihove nacionalne, etniÄke i vjerske pripadnosti i osvajanja tuÄ‘ih teritorija, ali i paradigmatiÄni primjer antifašistiÄkog otpora i odbrane Evrope od najtežeg zla koje poznaje ÄovjeÄanstvo - zloÄina genocida, posebno na kraju XX stoljeća, kada je Evropa ostala nijema na pozive brojnih nemoćnih ljudskih bića za spas, a svijet, naroÄito vlade velikih zapadnih zemalja, zauzeo neutralan, ravnodušan, pasivan i licemjeran stav prema žrtvama, lišavajući ih legitimnih prava na odbranu biološkog opstanka.
Zajedno sa preživjelim žrtvama genocida, IRGC diže glas protiv genocida i upuÄuje poruku kanadskim graÄ‘anima, kako bi spasili savremeno ÄovjeÄanstvo i civilizaciju, oÄuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudska prava i živote i malih, slabih i nemoćnih.
NauÄno istraživaÄka saznanja su trajna osnova razvijanja sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida, u Äemu i istraživaÄi genocida i drugih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava imaju historijsku ulogu i odgovornost. Obaveza je istraživaÄa, kako to piše nobelovac Eli Vizel, da govore u ime žrtava, podsjećaju na njihove patnje i suze i potiskuju strah od zaborava. IstraživaÄi imaju profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti nauÄne istine o genocidu.
IRGC se nada da će sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zloÄina genocida konaÄno, u interesu budućnosti savremenog ÄovjeÄanstva i civilizacije, izvući historijsku pouku i poruku o potrebi jaÄanja, razvijanja i ujedinjavanja svih antifašistiÄkih snaga, bez obzira na nacionalnu, etniÄku, rasnu, vjersku, ideološku ili politiÄku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji spreÄavanja i kažnjavanja zloÄina genocida. U toj izuzetno znaÄajnoj aktivnosti posebnu ulogu, izmeÄ‘u ostalih, imaju istraživaÄi i sve preživjele žrtve genocida.
IRGC podsjeća kanadsku i svijetsku javnost da se genocid nad Bošnjacima i dalje prikriva, minimizira, relativizira i osporava, ukljuÄujući i presude MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugoslavije, MeÄ‘unarodnog suda pravde i nacionalnih sudova pojedinih država.
U cilju zaštite žrtve od zloÄina i u cilju kažnjavanja zloÄina i zloÄinaca, djela zloÄina i zloÄince treba tretirati iznad svega i neizostavno u domenu prava, dakle, u domenu sudske istine i sudskog metoda. Ne smije se dopustiti da žrtva bude izigrana tako što će pravni domen rješavanja problema biti bilo napušten. CiniÄna podvala toj žrtvi agresije, ratnih zloÄina i zloÄina genocida, dogodila se upravo strateškim preusmjeravanjem rješavanja njenog problema – vršenja internacionalno pravno jasno definiranih i dokumentiranih zloÄina nad njom – iz domena prava u domene moraliziranja, javnih debata i humanitarnih djela. A u meÄ‘uvremenu su se odigravali, a i dalje se odigravaju procesi koji imaju formu agresije i produženog genocida nad graÄ‘anima BiH i dovoÄ‘enja države Älanice OUN do konaÄnog uništenja.
IRGC se zalaže za javno kazivanje i pune slobode bošnjaÄkih žrtava da kažu istinu o agresiji na BiH i genocidu nad Bošnjacima.
IRGC smatra da sve nadležne institucije u i van BiH treba da iznesu sve podatke o ratnim zloÄinima s kojima raspolažu kada je u pitanju agresija na BiH i genocid nad Bošnjacima.
IRGC konstatuje da prikrivanje ratnih zloÄina, takoÄ‘e predstavlja zloÄin.
IRGC se zalaze za privoÄ‘enje svih ratnih zloÄinaca sudovima pravde, meÄ‘unarodnim ili nacionalnim.
IRGC će sudjelovati u svakom projektu pod uslovima uvažavanja istine i pravde o agresiji na BiH i genocida nad Bošnjacima, a to su:
1. Priznavanje genocida nad Bošnjacima u BiH na osnovu odluka MeÄ‘unarodnog suda pravde, MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugoslavije, Evropskog suda za zaštitu ljudskih prava i nacionalnih sudova, a to podrazumjeva zakonsku zabranu negiranja genocida, poput zakona o zabrani negiranja Holokausta.
2. PrivoÄ‘enje svih osumnjaÄenih za ratne zloÄine MeÄ‘unarodnom kriviÄnom tribunalu za podruÄije bivše Jugoslavije u Hagu, posebno Ratko Mladić.
3. Nadoknada za nanešenu duševnu bol i materijalnu štetu žrtvama genocida, kojeg su Bošnjaci doživjeli širom Bosne i Hercegovine.
IRCG se zahvaljuje Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike, mnogim akademcima, intelektualcima i prijateljima istine i pravde na njihovom znaÄajnom doprinosu najveÄem uspjehu Kanadskih Bošnjaka – Usvajanje Rezolucije M-416 o genocidu u BiH u Kanadskom parlamentu.
Emir Ramić
Institut za istraživanje genocida Kanada {IRGC}
http://www.instituteforgenocide.ca/
IZJAVE UGLEDNIH AKADEMIKA I INTELEKTUALACA POVODOM USVAJANJA REZOLUCIJE O GENOCIDU U SREBRENICI I BOSNI I HERCEGOVINI U KANADSKOM PARLAMENTU
Već je bilo vrijeme za Kanadu da proglasi 11. juli - Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Ova godišnjica uzdiže svijest tragiÄnog muÄenja ljudi u BiH i daje poÄast i pamti one koji su bili ubijeni kao rezultat politike genocida, etniÄkog ÄišÄ‡enja i ratnih zloÄina poÄinjenih u BiH od 1992. do 1995. S ovom Rezolucijom Kanada priznaje važnost ovog dogaÄ‘aja u pomaganju narodima i graÄ‘anima u BiH da se doÄ‘e do završetka krize kroz istinu i pravdu. Institucionaliziranje Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici svakog 11. jula će podsjetiti buduće generacije i pomoći svima nama u radu za miran suživot. Rezolucija Europskog parlamenta je prozvala Masakr Srebrenice „najvećim ratnim zloÄinom nakon Drugog svjetskog rata“. To zlodjelo je MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za bivšu Jugoslaviju proglasio genocidom. Dom predstavnika i Senat Sjedinjenih Država su prihvatile rezoluciju o genocidu u Srebrenici i svih zlodjela poÄinjenih u ratu 1992.-1995. Evropski parlament je donio rezoluciju, dana 15. januara 2009. usvajajući 11. Juli - Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. U martu ove godine Parlament Srbije je prihvatio rezoluciju o priznanju masakra 1995. u Srebrenici. S ovom Rezolucijom, Dom Predstavnika Kanadskog parlamenta ujedinjuje Kanadu s mnogim drugim zemljama u onome što je trebalo biti uÄinjeno odavno. Brian Masse, ÄŒlan Kanadskog parlamenta i sponzor Rezolucije M – 416.
Želim se zahvaliti Kanadsko-bošnjaÄkoj zajednici za odliÄan rad i velike uložene napore u kampanji za usvajanje Rezolucije M-416. Zahvaljujući upornosti i odliÄno voÄ‘enoj kampanji Kanadsko-bošnjaÄkih lobista sve parlamentarne partije su prihvatile Rezoluciju kojom se 11. juli u Kanadi obilježva kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i BiH. Meni je bila velika Äast i privilegija da radim sa BošnjaÄko-kanadskom zajednicom u ovoj veoma važnoj akciji. Hvala BošnjaÄko-kanadskoj zajednici u ime svih KanaÄ‘ana. Rob Oliphant, Älan Kanadskog parlamenta.
U Evropi, ÄovjeÄanstvo svjedoÄi niz najstraviÄnijih genocida: Armenski genocid, Holodomor, Ukrajinski genocid i najveće zlo meÄ‘u svim zloÄinima, Holokaust. Evropa je tada obećala Äitavom svijetu, 'Never Again'. Prije petnaest godina, zlo se ponovilo u Evropi, u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. To je sramno kako za Evropu, tako i za cijeli svijeta. Kada će naš zalog 'Never Again' stvarno znaćiti 'Never Again. Borys Wrzesnewskyj, Älan Kanadskog parlamenta.
U ime mojih klijenata, “Majke Srebrenice i Podrinja”, želim od srca Äestitati bošnjaÄko-kanadskoj zajednici za izvanredan rad u voÄ‘enju kampanje za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu. SliÄne rezolucije trebaju usvojiti parlamenti svih zemalja u svijetu. Profesor Francis A. Boyle advokat za “Majke Srebrenice i Podrinja”.
Usvajanje Reyolucije M-146 o proglašenju 11. Jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenicu u Kanadi je duboko smisleno postignuće. Rezolucija priznaje genocid koji se dogodio u Srebrenici u julu 1995 i potvrÄ‘uje, u tom pogledu, nalaze dva meÄ‘unarodna suda: MeÄ‘unarodnog kriviÄnog suda za bivšu Jugoslaviju i MeÄ‘unarodnog suda pravde. Usvajanjem RezolucijeM-146 svjedoÄe se genocidne patnje bosanskih Muslimanima - Bošnjaka u Srebrenici i cijeloj Bosni i Hercegovini. U Äast spomena bošnjaÄkih žrtava, Evropska unija sada treba promatrati strožije uvjete za ulazak Srbije u Evropsku uniju, ukljuÄujući uhićenje i progon Ratka Mladića, poštivanje suverenih granica Bosne i Hercegovine, kao multikulturalna zajednice, i podrška za ponovno ujedinjenje Bosne i Hercegovine preko ustavnih reformi i drugih politiÄkih procesa. MeÄ‘unarodna zajednica treba osuditi Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za njegovo negiranje genocida u Srebrenici i za njegove secesionistiÄke težnje. Zahvaljujem se Brian Masse, Älanu Kanadskog parlamenta i profesoru Emiru Ramiću, predsjednik Upravnog odbora, Institut za istraživanje genocida Kanade, za njihovu nezamjenjivu lidersku ulogu historijskom procesu usvajanja Rezolucije M-416. UtvrÄ‘ivanje 11. jula kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenicu u Kanadi obnavlja naše nade u borbi za pravdu u Bosni i Hercegovini. David Pettigrew, PhD, profesor filozofije, Južna CT State University, SAD.
Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici od strane Kanadskog parlamenta je zakašnjelo priznanje najgoreg masakra u Evropi poslije Drugog svijetskog rata. To je dobrodošao prijekor svim revizionistima koji su pokušali zanijekati ili minimizirati monstruozne skale i gravitacije genocida u Srebrenici. ÄŒinjenice ovog genocida nisu u pitanju. Moramo se pitati zašto je onda uzelo toliko godina i toliko truda da se dobije priznanje ovog zloÄina kao zloglasni historijski dogaÄ‘aj. Payam Akhavan, Profesor meÄ‘unarodnog prava, McGill University, Bivši pravni savjetnik MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugoslavije.
Pravna Äinjenica o zloÄinu genocida u Srebrenici je pravno osnovana, potvrÄ‘ena i dokazana od strane MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugoslavije i MeÄ‘unarodnog suda pravde. Nadam se da će usvajanje rezolucije o genocidu od strane Kanadskog parlamenta uÄiniti težim ignorisanje pravne Äinjenice o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini od strane negatora genocida. Profesor Dr. Marko Hoare.
Donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Kanada ne samo da prizna genocid nad bošnjaÄkim narodom u Srebrenici, nego podsjeća svijet da trebamo ugraditi zloÄin genocida u Srebrenici u zajedniÄko, ljudsko, civilizacijsko, povjesno pamćenje. Dan sećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije samo odavanje poćasti žrtvama zloÄina poÄinjenog sa izriÄitom namjerom da se uništi Äitav jedan narod, već i priznanje patnje preživjelima. ÄŒin usvajanje rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu je okrenut prema budućnosti u kojoj nove generacije trebaju biti sposbne razumjeti koliko je neophodno saÄuvati i promovisati univerzalne vrijednosti Äovjeka i civilizacije, koje jedino mogu zaštititi nove generacije od ponavljanja zla. Zato Rezolucija ne smje biti samo Äin proglašenje 11.og. jula danom sjećanja na žrtve genocida. Ona mora biti prihvaÄena u kanadskoj javnost kao odbrana i štit protiv oni koji još uvjek negiraju genocid u Srebrenici, koji je utvrÄ‘en presudama MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugoslavije i MeÄ‘unarodnog suda pravde. Florence Hartman, francuski novinar, autor.
ÄŒestitke svima koji su bili ukljuÄeni u donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu, koja priznaje patnje ljudi u Srebrenici. Kanadski Bošnjaci trebaju imati na umu da se genocid dogodio ne samo u Srebrenici, već u cijeloj Bosni i Hercegovini izmeÄ‘u 1992-1995. To trebaju priznati parlamenti svih država u svijetu. Vlada Kanade je odigrala sramotnu ulogu u tom razdoblju, posredno pomažući planere i izvršitelje zloÄina agresije i genocida u Bosni i Hercegovini. To je Äinjenica koja se tek treba priznati u Kanadi. Dakle, više posla ostaje da se uradi. Nadam se da će prijatelji istine i pravde nastaviti svoje hrabre napore u odbrani povijesne istine i pravde o zloÄinu agresije na Bosnu i Hercegovinu i zloÄinu genocoda protiv Bošnjaka. Prof. Dr. Nader Hašemi.
Genocid Watch pozdravlja Rezoluciju Kanadskog parlamenta kojom se priznaju masakri u Srebrenici i drugdje u Bosni i Hercegovini kao genocid. Ti zloÄini ne smiju proći nekažnjeno niti se smiju zaboraviti. Genocid Watch snažno poziva Republiku Srbiju da uhapsi poÄinitelja genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, generala Ratka Mladića i preda ga MeÄ‘unarodnom kriviÄnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Dr. Gregory Stanton predsjednik Genocid Watch.
ÄŒestitam svima koji su pridonijeli na bilo koji naÄin da Kanadski parlament usvoji Rezoluciju M-416 i proglasi 11. Juli Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, priznajući tako ovaj strašni zloÄin. Ovo je još jedan uspjeh Kanadskih Bošnjaka koji su izabrali Kanadu, državu mirnog suživota njenih graÄ‘ana, za svoj novi dom. Iskrena hvala i zahvalnost pripada gospodinu Brian Masse koji je struÄno usmjeravao podršku za prihvatanje rezolucije u parlamentu. Brian Masse unatoć mnogim izazovima i prijtnjama nije odustao od napora da se rezolucija usvoji, prenoseći Älanovima Kanadskog parlamenta brojne poruke bošnjaÄko kanadske dijaspore. Ovaj veliki korak Instituta za istraživanje genocida Kanada nužno će Kanadu ponovo popeti na planine pravde. Naućno istraživanje genocida je veoma važno u procesu suzbijanja tog zloÄina u svijetu. Samo zajedniÄkim radom za sve ono što je pozitivmo za sve ljude bez obzira na njihovo porijeklo predstavlja najbolju opoziciju eventualnim zloÄinima genocida u budućnosti. Sjetimo se: “ Zlo se dogaÄ‘a, jer dobri ljudi ne ćine ništa”. Sir Winston Churchil. Prof. Dr. Safia Soliman, UK.
Moje iskrene Äestitke Institutu za istraživanje genocida Kanada i Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike za uspješnu kampanju po pitanju usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu. Ovo je još jedan korak u priznavanju genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini za vrijeme agresije 1992-1995. Iako se žrtve ne mogu vratiti natrag u život, i ako se zloÄini nad velikim brojem muškaraca, žena i djece nikada ne mogu zaboraviti, odluka Kanadskog parlamenta je važan korak u prepoznavanju žrtava genocida i drugih ratnih zloÄina, osuÄ‘ivanju poÄinitelja zloÄina genocida i prevenciji sliÄnih radnji u budućnosti. Odluka Kanadskog parlamenta takoÄ‘e pomaže da se bar djelimićno otkloni sramota Kanadske vlade koja je pomagala i podržavala zloÄine poÄinjene u Bosni i Hercegovini , negirajući genocid nad Bošnjacima. Nadam se da će i druge zemlje svijeta slijediti Kanadu i u svojim parlamentima donijeti rezolucije kojim će se 11. juli proglasati danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. Profesor Dr. Ron Adams La Trobe Univerzitet Australija
Osuda i priznavanje zloÄina moraju u suvremenom svijetu postati nužnost demokracije. I danas prisutno negiranje genocida koji se dogodio nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini predstavlja suuÄesništvo u genocidu jer takvo što ne da je dobar put novim naraštajima. Usvajanje Rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu nije i nesmije biti važno samo za Bošnjake već predstavlja dužnost svih nas da ne zaboravimo one koji su stradali i predstavlja osudu zloÄina koji se u 20. stoljeću na tlu Evrope nije smio dogoditi. S druge strane sramotno je što je za istinu još uvijek potrebna velika borba, a budući da je Povijest uÄiteljica života pred svima nama je još uvijek velika borba kako bi se prihvatila jedna jedina istina jer samo povijest utemeljena na istini može graditi bolju budućnost. Profesor Maja Kassa
Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, zaštićnoj zoni UN, koji se desio u julu 1995. godine, od strane kanadskog Parlamenta je dokaz i nada da se za istinu mora i može izboriti i da ta borba nikada ne treba prestati kako bi žrtve imale svoj mir a zloÄinci zasluženu kaznu. Parlament EU, Kongres USA, Parlament Kanade, naši susjedi i mnoge druge države širom svijeta konaÄno shvataju šta se 1995. godine desilo u Srebrenici u BiH i pokazuju da prihvataju odluku suda pravde i njene posljedice. Skupština UN, pod Äijom je zaštitom bio narod u zaštićenoj zoni u Srebrenici nad kojim je uÄinjen genocid, ima odgovornost i obavezu da takoÄ‘er usvoji Rezoluciju o sjećanju na 11. Juli kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i koja bi bila obavezujuća za sve zemlje Älanice UN. Mr.sci. Husein Nanić, zastupnik u PredstavniÄkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Älan komisije za vanjske poslove PS BiH..
Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koju je usvojio Parlament Kanade, smatram izuzetno važnim dostignućem humanosti suvremenog svijeta, ali i vrlo važnim politiÄkim aktom Äiji cilj je osujećivanje sliÄnih kolektivnih stradanja najvišega reda u budućnosti. Usvajanje ove Rezolucije ima posebnu težinu i naroÄit znaÄaj, budući da ju je usvojio Parlament jedne moćne i planetarno važne zemlje. Svjestan sam u punoj mjeri svih ovih pozitivnih faktora, te zato i srcem u umom zahvaljujem Parlamentu Kanade na ovome velikom Äinu humanizma. Smatram da je Rezolucija važna naroÄito danas, zbog najmanje dva razloga. Prvo, meÄ‘unarodna zajednica je svojevremeno dopustila da se dogodi genocid u Srebrenici, pa se ni danas njen velik i moćan dio ne ponaša prema BiH i Srebrenici u skladu s tom dokazanom Äinjenicom. Drugo, svjedoci smo da danas u svijetu – dakle, i umnoštvu zemalja Zapada – silno jaÄa ekstremizam, desna politiÄka opcija koja vodi u kataklizmiÄne meÄ‘ukulturalne sukobe. Stoga Rezoluciju vidim kao dragocjenu svjetlost na horizontu koji se već uveliko zamraćuje. Akademik dr. Esad Durakoviić, Redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Bošnjaci su danas jedan od naroda svijeta koji živi postgenocidnu egzistenciju. Imaju potrebu za slobodom i jednakošÄ‡u, kao i svi drugi narodi, a to je autentiÄan izraz njihovog savremenog života. Sva društva u kojima ljudi danas organiziraju svoje interese i htijenja podrazumijevaju naÄelo jednakost kao temeljno naÄelo modernih društava. Genocid u kojem je 1995. godine ubijeno hiljade bošnjaÄkih civila u regionu Srebrenice (istoÄna BiH) predstavlja najveći zloÄin u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. ZloÄin genocida nad Bošnjacima izvršili su vojska i policija Republike Srpske, kojom je tada predsjedavao Radovan Karadžić, i brojne vojne formacije iz Srbije na Äijem je Äelu tada bio Slobodan Milošević. Onaj koji je komandovao izvršenjem zloÄina genocida, ratni zloÄinac Ratko Mladić, nažalost, još uvijek je na slobodi u Srbiji. Djelo velikosrpskog zloÄina ostalo je da postoji kao znak sramnog zlodjela nad jednim narodom. To je današnji svijet u kojem živimo. Nade bošnjaÄkog naroda usmjerene su u razumnost velikih nacija i njihovu općeljudsku podršku. U tom kontekstu, usvajanje rezolucije M-416 o genocidu u Srebrnici od strane kanadske Vlade predstavja snažnu i znakovitu podršku državi Bosni i Hercegovinu, njenim graÄ‘anima, narodima, ali posebno Bošnjacima u ostvarenju jednakosti, prava i pravde. Bošnjaci su zahvalni svim prijateljima u Kanadi, a posebno onima koji su pomogli da se institucionalno sporovede ova važna rezolucija. U tom se prepoznaje prijateljstvo izmeÄ‘u Kanade i Bosne i Hercegovine koje je zalog naše zajedniÄke, ljudske budućnosti. U ime BZK „Preporod“ iskazujem neopisivu zahvalnost kanadskoj Vladi na ovoj velikoj i važnoj podršci da Država Bosna i Hercegovina napokon stane na svjetsku pozornicu slobode, jednakosti i pravde. Tako zahvaljujem se svim istinskim borcima za ljudka prava u Kanadi koji su uspješno vodili ovu veoma znacajnu akciju. Profesor Dr. Senadin Lavić, Predsjednik BZK „Preporod“
Sjećanje na genocid nad bošnjaÄkim stanovništvom u regiji Srebrenica u julu 1995 godine, sve više zadobija planetarne rezmjere. Ne u pogledu sadržaja, npr. otkrivanjem novih detalja tog strašnog zloÄina, nego prije svega u formi. U formi bar simboliÄke verbalne osude tog zlodjela od strane parlamenata demokracija širom svijeta. U tom nizu izraze našeg poštovanja zaslužuje Parlament Kraljevine Kanade koji je, nakon duge i teške intelektualne borbe Bošnjaka koji žive u Kanadi, jednoglasno adoptirao rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici i izrazio mišljenje da 11. juli treba oznaÄiti danom sjećanja na Srebrenicu. Treba se podsjetiti da je ova pobjeda Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike usljedila nakon iskrenog odnosa i podrške Äelnika Liberalne partije Kanade prema inicijativi bošnjaÄkih intelektualaca koji žive u toj zemlji, da se osudi taj najstrašniji zloÄin poÄinjen na tlu Evorope nako Drugog svjetskog rata. U toj humanoj misiji znatnu aktivnost iskazao je i Institut za istraživanje genocida Kanada, Äiji Äelnici zaslužuju našu posebnu zahvalnost i divljenje. Ovakve rezolucije služe da nas podsjećaju da se taj strašni zloÄin, nikada, nikada ne smije zaboraviti i da poÄinioci zloÄina ne smiju proći nekažnjeno. Dr. Suad Arnautovic, Profesor na Fakultetu politiÄkih nauka Univerziteta u Sarajevu, ÄŒlan Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Smatram da je usvajanje rezolucije o genocidu u parlamentu Kanade izrazito vazan aspekt mukotrpnog procesa utvrdjivanja stvarnih okolnosti i svrhe sukoba prouzrokovanih raspadom SFR Jugoslavije. Kanada kao jedan od najutjecanijih i najmocnijih clanova medjunarodne zajednice na ovaj nacin doprinosi stabilizaciji odnosa u regionu, jer je istina o karakteru zlocina kljucni elemenat resocijalizacije Balkana tj. zrtvi daje kakav-takav osjecaj pravicnosti a krivce za pocinjeni organizirani zlocin identificira individualno i organizacijski, kao pocinitelje i kao zlocinacki sistem, cime se izbjegava kolektivizacija odgovornosti na cijeli jedan narod, te dugorocno stvara osnov za reizgradnju ratom narusenog povjerenja izmedju nacija i etnija u bivsoj Jugoslaviji. Dennis Gratz, Dr. Phil .Lecturer on “Genocide and Genocidal Atrocities in Theory and International Law” at the Center for Interdisciplinary.
Pa ko zna koji put se pokazalo da istina i borba za istinu idu pod ruku. Za istinu se mora boriti i ona ne dolazi sama, ona se u našem sluÄaju genocida nad Bošnjacima ne podrazumijeva i mora se stalno dokazivati. BošnjaÄke izjave u posljednje vrijeme tipa cijeli svijet zna šta je bilo u BiH i da je bio genocid nam ne pomažu. Kako sam bio i dio tima koji je radio na usvajanju EU rezolucije o Srebrenice znam koliko truda treba da se usvoji ovakava rezolucija. Svi koji su na bilo koji naÄin pomogli usvajanje ove Rezolucije su svojevrsni heroji. Ovakve Rezolucije i akcije nam olakšavaju i naš rad na ICTY-Den Haag. Amir Ahmić, BošnjaÄki oficir za vezu sa MeÄ‘unarodnim kriviÄnim tirbunalom za podruÄije bivše Jugoslavije.
Kanadsko usvajanje Rezolucije o Srebrenici treba da nas uvjeri da smo u pravu kada se borimo za instituciju kulture pamćenja, kao što su to bili i Jevreji kada su 20-tak godina nakon Drugog svjetskog rata krenuli u veliki projekat izgradnje multidisciplinarne mekorije o holokaustu. Pred našom generacijom su naredne obaveze - da u Sarajevu izgradimo Muzej genocida, da bošnjaÄku žrtvu oslobodimo iz geta Srebrenice i da se borimo za jednak odnos prema svim našim žrtvama, da bošnjaÄka žrtva bude institucionalno pamćena kroz obrazovne i kulturne programe, komemorativne i spomeniÄke komplekse, da bude zaštićena zakonom od vrijeÄ‘anja, negiranja i minimiziranja. Kanadska Rezolucija nas uvjerava u ispravan put i biva inspiracija za naredne korake.Magistar Fatmir Alispahic, autor.
Rezolucija koja je usvojena predstavlja bitan znak u jaÄanju svijesti o kažnjavanju, Äuvanju sjećanja i sprjeÄavanju genocida i drugih zloÄina protiv ÄovjeÄnosti, a na šta smo obavezani svi bez obzira na nacionalne i druge granice. Kanada je zemlja koja se već godinama širom svijeta zalaže za pravdu i ljudska prava, predanost Instututa za istrazivanje zlocina Kanada, pojedinih kanadskih istraživaÄa i mirotvoraca u borbi protiv genocida je legendarna, pa je tako i ova rezolucija ukorak s kanadskom tradicijom. Za gradjane BiH ona znaÄi da i Kanada podržava put pomirenja i izgradnje društva zasnovanog prvenstveno na istini i pravdi za sve žrtve zloÄina, i zbog takvog signala mi iz BiH se istinski radujemo. Velma Saric, University of Sarajevo, Sociology -Postgraduate study (Faculty of Political Science). Project manager in Centre for Justice and Reconciliation (CJR) and Atlantic Initiative (AI) Sarajevo. An IWPR trained journalist, Institute for War and Peace Reporting (IWPR) London.
ÄŒast mi je da u ime Bosansko-ameriÄkog Inistuta za istraživanje genocide i edukaciju Äestitam Bosanko-kanadskoj zajednici na usvojenoj Rezoluciji kojom se 11. juli proglašava u Kanadi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i Äitavoj Bosni i Hercegovini tokom Agresije na nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 od strane susjednih država Srbije, Hrvatske i Crne gore. Ovom Rezolucijom se pozivaju svi graÄ‘ani Kanade da se zajedniÄki zalažu da se zaustavi ciklus nasilja i da se promoviše miran suživot meÄ‘u svim ljudima na Zemlji. Posebno Äestitam Emiru Ramiću, direktoru Instituta za genocid u Kanadi, Predsjedniku Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Ogranak za Kaanadu koji je pet godina istrajno vodio ovu akciju sa Ävrstim uvjerenjem da istina i pravda moraju pobjediti , i na taj naÄin preventivno djelovati na sprijeÄavanje budućih zlocina protiv humanosti I meÄ‘unarodnog prava. Sanja Drnovšek, Direktor Bosanko-ameriÄkog insituta za istraživanje genocida i edukaciju.
ÄŒestitke Institutu za istraživanje genocida Kanada i Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike za jednoglasno usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici nakon 5 godišnje uporne borbe i lobiranja. Ova Rezlucija obavezuje sve graÄ‘ane Kanade da 15. juli obilježe na adekvatan naÄin sa porukom da se genocid nikada , nikome i nigdje ne dogodi i ne ponovi.
Nadamo se da će vremenom i brojna srpsko Äetnićka populacija u Kanadi, koja se tako uporno borila lažima i podvalama protiv usvajanja ove Rezolucije, upravo zbog njihove djece i budućih generacija vremenom prihvatiti njene poruke i pouke, suoÄiti se sa realnošÄ‡u prošlosti, osuditi je i priznati zloÄine, tražiti oproštenje, baš kao i Njemci nakon Holokausta, i tako sprati ljagu bar sa budućih generacija u cilju bolje zajedniÄke budućnsti. Sanja Seferović Drnovšek, direktor Bosansko ameriÄkog instituta genocida , Mensur Seferovic, historiÄar i pisac, Selena Seferović, direktor Bosanske biblioteke u ÄŒikagu
Svaka javna osuda bilo kojeg oblika zloÄina je velika stvar za ljudsko društvo, a posebno osuda najtežih oblika zloÄina kao što je genocid. Rezolucija koju je usvojio Kanadski parlament daje nadu da će u budućnosti biti sve manje onih koji planiraju masovne zloÄine. Pored toga, to je i mala satisfakcija za žrtve genocida, odnosno njihove najbliže, kao i ljude koji su radili na usvajanju navedene rezolucije. Nadati se da će biti još više takvih rezolucija kako bi bio sve manji broj onih koji ne priznaju genocid u Srebrenici, ili ga žele minimizirati. Kao osoba koja je izgubila nekoliko Älanova svoje porodice, kao i više osoba bliže rodbine, zahvaljujem se Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institutu za istraživanje genocida Kanada na ustrajnom radu u globalizaciji zloÄina genocida.prof dr. Alija Suljić.
Hvala aktivistima Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kogresa Bošnjaka Sjeverne Amerike na ovom uspjehu što su se lavovski borili, i izboriii, da doÄ‘e do ove realizacije, Mirsad Mujović, PhD, The Independent Institute for Social Studies.
ÄŒestitam i zahvaljujem se suradnicima Instituta za istraživanje genocida Kanada i svim akademicima, aktivistima za ljudska prava, pojedincima i grupama koji su sudjelovali u promicanju istine o genocidu u Srebrenici i drugim ratnim zloÄinima poÄinjenim u Bosni i Hercegovini od strane srpske vojske i policije u vrijeme agresije 1992-1995 protiv Bosne i Hercegovine i njenih naroda. Usvajanje Rezolucije o Danu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici od strane Kanadskog parlamenta je važna pobjeda kanadskih Bošnjaka, važno je priznanje onima koji su poginuli i onima koji su preživjeli. TakoÄ‘e to je službena državna osuda onih koji su poÄinili genocid. Imenovanjem srebreniÄkog zloÄina genocidom kao najtežim zloÄinom protiv ÄovjeÄnosti s namjerom da se Bošnjaci unište u cijelosti, kanadski Parlament Äini važan korak u sprijeÄavanju budućih genocida bilo gdje u svijetu. Važno je zapamtiti da je Kanada, kao i mnoge druge zapadne zemlje, bila ukljuÄena u 'mirovnoj misiji "u Bosni izmeÄ‘u 1992 - 1995. Tokom te 'mirovne misije' desetci hiljada nevinih civila svih starosnih dobi i spola brutalno su ubijeni, a više od dva miliona ljudi protjerani iz svojih domova od strane poÄinitelja koji nisu poštovali svetost života, Ženevske konvencije i Rezolucije UN-a. Nemogućnosti (kao i nevoljnost, neznanje i arogancija) nekih od onih koji su predstavljali Kanadu i Ujedinjene narode u Bosni i Hercegovini, kao zloglasni general Lewis Mackenzie, nisu uÄinili ništa da se sprijeći genocid, pomagali su izvršioce genocida i tako posramili kanadsku i svijetsku politiku. Usvajanjem rezolucije o genocidu u Srebrenici, Kanadski parlament u ime svih KanaÄ‘ana ispravlja, barem simboliÄki i retrospektivno, nepravdu koje su poÄinili pojedini KanaÄ‘ani u Bosni i Hercegovini. Poštovani Brian Masse i ostali Älanovi kanadskog parlamenta su pokazali da preživjele žrtve bosanskog genocida nisu usamljene u svojoj potrazi za pravdom i Äasnim sjećanjem na ubijene u genocidu u Srebrenici. PolitiÄke akcije poput usvajanja Rezolucije M-416 su važne i potrebne, kao podstrek svim zemljama u svijetu da u svojim parlamentima usvoje rezolucije o danu sjeÄanja na žrtve genocida u Srebrenici, da se tako stalno sjećamo onih koji su nestali i podsjećamo druge da se loše stvari dogaÄ‘aju kada dobri ljudi ne Äine ništa. Dr Hariz Halilovich, Profesor – IstraživaÄ, Univerzitet, Melburn, Australija
Raduje me, da je kanadski parlament usvojio rezoluciju, a razoÄaran sam da je trebalo toliko vremena i nastojanja da do toga doÄ‘e. Ovom prilikom sjetio bi se rijeÄi Dostojevskog "Ljudi ne bojte se života". Ne treba se bojati novih izazova i ciljeva, koji stoje pred svim civiliziranim ljudima. Ipak, istina je najjaÄe oružje. To je potvrdilo i usvajanje ove rezolucije. ÄŒestitke odjeljenju u Kanadi Instituta za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava i njegovom šefu prof. Ramiću na objedinjavanju svih pozitivnih snaga, koje su radile na njenom donošenju i naravno kanadskih parlamentaraca, koji su sva ta nastojanja i napore prepoznali usvojivši rezoluciju. Mr.sc. Zijad Bećirović, Direktor MeÄ‘unarodnog instituta za bliskoistoÄne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana
Usvajanje rezolucije o Srebrenici u kanadskom parlamentu je rezultat nastojanja šire koalicije organizacija i pojedinaca pod vodstvom Instituta za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava odjeljenja u Kanadi što je još jednom opravdalo svrhu njegovog osnivanja i potvrdilo njegovo uspješno voÄ‘enje pod vodstvom prof. Emira Ramića. Usvajanje rezolucije u kanadskom parlamentu je potvrda sistematiÄnog rada sa jasnim ciljem. Potv rÄ‘eno je, da je sve ostvarivo pogotovu ono što je civilizirano, a ova rezolucija sasvim sigurno to jeste. Bakhtyar Aljaf, Direktor MeÄ‘unarodnog instituta za bliskoistoÄne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana
Samo usvajanje rezolucije o Srebrenici u Kanadskom Parlamentu, jeste umirivanje neÄiste savjesti Kanadskog Parlamenta , gdje su snage Kanadskog UNPROFOR-a morale odreagovati u cilju spreÄavanja stradanja civila, ali su se neÄinjenjem svrstale na stranu agresora. Pored oÄiglednog tolerisanja postupaka agresorskih snaga na Srebrenicu i druge zašićene zone, jer se nije poduzelo ništa kako bi se sprijeÄilo gušenje naselja i masakriranje civila, gdje je Äak zabilježena pojava kako “bezbjedonosne snage” pružaju podršku agresoru u cilju “odraÄ‘ivanja” planiranog zadatka tj. potpunog uništenja bošnjaÄkog naroda. MeÄ‘utim, ovdje se treba osvrnuti na rad bosanske lobistiÄke grupe i rad prof. Emira Ramića koji su svojom borbom za pravilnu svijest o stradanju bošnjaÄkog naroda , kao i oÄuvanja nacionalnog identiteta otvorili vrata Kanadskom Parlamentu da barem djelomiÄno rehabilituje svoju sramnu ulogu u stratištu Bošnjaka. Za nadati se da formirane zablude kanadske vlade, naravno pod jakim uticajem srpskog lobija, koje su pridonosile ovakvim destruktivnim stavovima i zabludama o Bosni i bošnjaÄkom narodu, su napokon dio jednog sramotnog historijskog ciklusa, i da vrijeme koje je pred nama napokon postane vrijeme dijaloga i istine. Muharem Obradović, Autor.
Nedavno je Kanadski Parlament osvojio rezoluciju koja proglašava 11. juli kao Dan Sjećanja u Kanadi na žrtve genocida u Srebrenici. Ova rezolucija potvrÄ‘uje Äinjenice koje su dogodile u Srebrenici u julu, 1995, pokolj Bošnjaka i nasilno protjerivanje Bošnjaka iz svojih domova, kao Äinjenice genocida. Na kraju se prizna da se dogodio i genocid u Bosnu i Hercegovinu za vrijeme agresije. Ovo je veliki korak prema pravdi za nevine ljude koji su nastradali u SrebreniÄkom genocidu i za sve koji su nevino stradali u agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini. Tek kada se pravda potpuno izvrši, bit će moguće za sve graÄ‘ane i narode u Bosnu i Hercegovini izgraditi Ävrst i trajni mir. Suzana Vukić, novinar The Hudson/St. Lazare Gazette, Montreal.
Kada se buduće generacije Bošnjaka na sjevernoameriÄkom kontinetu budu bavile prouÄavanjem svoje historije na prostoru Kanade siguran sam da ce 19. oktobar 2010 biti datum koga će spominjati sa posebnim ponosom. Napokon ,nakon višegodišnje kampanje, relativno mala bošnjaÄka zajednica predvoÄ‘ena aktivistima Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike uspjela se izboriti da Parlament Kanade usvoji Rezoluciju o genocidu u Srebrenici odajući poÄast žrtvama genocida i agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ovim Äinom nije samo prepoznata žrtva već je jasno upućena opomena i poruka da se nikada i nikom ne ponovi golgota Srebrenice. SrebreniÄka tragedija je odavno prevazišla samo bošnjaÄku moralnu i patriotsku obavezu pamćenja i sjećanja i postala poziv na katarzu ukupnog ÄovjeÄanstva. Kanada je i pored svih opstrukcija i pokušaja politizacije Rezolucije pokazala svoju sposobnost da prepozna taj poziv Zbog toga Bošnjacima Kanade, Älanovima politiÄkih partija i njihovim predstavnicima u Parlamentu Kanade jedno veliko hvala na ovom prije svega humanom ali važnom politiÄkom uspjehu. Profesor Semir Äulić
Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu je od znaÄajnih, historijskih vrijednosti, jer jasno, pravno i politiÄki identificira da je genocid poÄinjen nad graÄ‘anima Srebrenice. Mi nikada ne možemo zaboraviti što se dogodilo u Srebrenici i rezolucije, poput one koju je donio Kanadski parlament su garancija da će ovaj tragiÄni dogaÄ‘aj zauvijek biti zapamćen i dokumentiran u historiji ÄovjeÄanstva kao primjer najvećeg zla protiv Äovjeka i civilizacije. Nadamo se da će rezolucija osigurati da se takvi dogaÄ‘aji ne ponavljaju i da se zloÄinci zaustave u obavljanju svojih barbarskih djela protiv ÄovjeÄanstva. Kao AmeriÄki Bošnjak posebno mi je drago da su i moje druge domovine, SAD i sada Kanada kao ameriÄka sestra usvojile rezolucije o genocidu u Srebrenici i tako osudile teror i prepoznale zloÄin genocida protiv naše braÄe i sestara u Srebrenici. Iskreno se zahvaljujem kanadskom narodu i vladi za usvajanje rezolucije kao važnom koraku da se nikada zlo ne zaboravi i nikada više ne ponovi u historiji ljudskog roda. Dzafer Kulenovic, Chicago, Illinois, USA
ÄŒinjenica da je Kanadski parlament oznaÄio 11. juli kao Dan Srebrenice veoma je važna meni kao KanaÄ‘anki, Bošnjakinji i ljudskom biću. Nisam iz Srebrenice, ali u posljednjih nekoliko godina sponzorujem Šemsu ÄŒatić, koja je bila djete kad su u julu 1995 njen otac i brat nestali iz njihovog sela koje se nalazi u okolini Srebrenice. Šemsa je sada djevojka na studijama u Sarajevu. 2007 upoznala sam Šemsu, njenu mamu, sestru i sestrica u Ilijasu. Šemsina porodica je jedna od mnogih koje su razorene zauvijek genocidom koji su Srbi poÄinili nad Bošnjacima Srebrenice. Nadam se da Äemo kroz pamćenje 11. jula sprijeÄiti buduće genocide tako da se Šemsini doživljaji ne ponove nikom drugom bilo gdje ikada. Sanela Gorović, Institut za istraživanje genocida Kanada
Vjerovatno niko nije potpunije i jasnije izrazio sam Äin nedavnog usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom Parlamentu nego što je to uÄinio Brian Masse, M.P., inaće, Älan Nove Demokratske Partije. On je, jednostavno, to nazvao: "Institulizacija Dana sjećanja na Srebrenicu". Tog dana sam na moj "facebook" stavio "O Kanada" ( jedno od najljepših vokalnih izvoÄ‘enja) i napisao da je "danas zaista biti lijepo i KanaÄ‘anin i Bošnjak". UbijeÄ‘en sam da usvajanje ove rezolucije ima veliki znaÄaj za Kanadu - prvo, kao izrazito demokratsku zemlju i drugo, kao zemlju koja svoje humanistiÄke principe Äuva kao osnovne vrijednosti svoje unutrašnje i spoljne politike. Usvajanje rezolucije će biti upamćeno kao jedna od svijetlijih taÄaka "Harperove ere". Ono što akt usvajanja rezolucije reflektira u meni, jeste dvojako osjećanje, osjećanje zahvalnosti Bogu što moja djeca žive u zemlji u kojoj se cijeni ljudskost i osjećanje velikog respekta prema mojoj novoj domovini. Ozbiljno pitanje je sada šta su zadaci Bosansko-hercegovaÄke dijaspore u Kanadi. Naime, rezolucija je, bar u politiÄkom smislu, dokinula osjećaj žrtve kod Bosnjaka i pri tom otvorila uslove za moguću saradnju i pomirenje. Ostaje, naravno, stalan zadatak proganjanja i hapšenja poÄinioca ratnih zloÄina u ratu u Bosni i Hercegovini. Imam želju i to je moj san, da djeca nas koji smo izašli iz tog rata druže se slobodno, bez obzira na nacionalnu pripadnost, budu ponosni KanaÄ‘ani i da vole grudu gdje su ponikli njihovi roditelji. Nema zloÄinackih naroda, postoje samo ljudi i njihove "dobre i loše duše", da citiram velikog Rumij. Zijad Burgić, novinar.
Usvajanje Rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu je grandiozan uspjeh bošnjaÄko-kanadske zajednice predvoÄ‘ene Institutom za istraživanje genocida Kanada i Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike. Znam da su Kanadski Bošnjaci imali velike protivnike, ali su oni još jedanput dokazali koliko su veliki i hrabri. Rat protiv Bošnjaka još traje, samo što se sada vodi diplomatskim putem. Kanadski Bošnjaci su imali protiv sebe jednu od najveÄih i najaÄih dijaspora u Kanadi. Srpska dijaspora potpomognuta sa svojim istomišljenicima bjelosvjetskm, svo vrijeme je bila velika prepreka i barikada. Sulejman V.AliÄković, književnik.
Usvajanje Rezolucije o genocidu u Kanadskom Parlamerntu je izuzetan korak u historijskom kontestu agresije na Bosnu i Hercegovinu. Dokumenat sam pažljivo proÄitao i uvjerio se da put kojim su morali proći Kanadski Bošnjaci nije nimalo jednostavan. Zato Tim na Äelu s profesorom Ramićem zaslužuje pohvalu i verifikuje vrijednost Instituta za borbu protiv genocida poÄinjenog u Bosni i Hercegovini. Nama koji pratimo uporni rad Kanadskih BošnjakA je Äast i privilegija što je ovaj posao samo poÄetak u iznošenju na svjetsku scenu onoga što se pokušalo zaboraviti po završetku agresije. Rad na tom projektu će nadam se trajati decenijama jer je puno toga uraÄ‘eno u Bosni i Hercegovini u periodu agresije. Susjedne zemlje Srbija i Hrvatska se moraju suoÄiti sa Äinjenicama i shvatiti da njihove ambicije danas i nedjela u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu predstavljaju ideologiju srednjeg vijeka. Rezultati Kanadskih Bošnjaka uveliko potvrÄ‘uju državnost, nezavisnost, samostalnost i jedinstvo države Bosne i Hercegovine, otvoreno, slobodno, civilno društvo u Bosni i Hercegovini i stabiliziraju politiÄku klimu na Balkanu. Sabit I. Milinkich.
Iskreno se radujem da su napor, mudrost i istrajnost kanadskih bošnjaÄkih lobista urodili plodom. Genocid je Äinjenica koja bio morala brinuti druge, skoro više nego nas same. Radikalni desni pokreti dobijaju pravo graÄ‘anstva sirom Evrope. Na um pade mi razgovor sa divnim profesorom Stevanom Dedijerem koji mi je prije 15 godina rekao, da je pisao predsjedniku Bušu i rekao mu da zaustavi Miloševića, za kog je ustvrdio da je fašista, "Ako to ne uÄinite sada, za deset godin ćemo imati stotine sliÄnih njemu koji će destabilizirati svijet”, kaže Dedijer u pismo predsjedniku Bušu. Ševko Kadrić, književnik.
ÄŒestitke lobistiÄkom kanadsko-bošnjaÄkom timu na ovom uspjehu. Borba za istinu i da se istina ne zaboravi je veoma važna. Treba biti uporan i hrabar da se takvo nešto postigne. Alija Izetbegović je jednom rekao da je život borba izmeÄ‘u dobra i zla, te da je to najÄešÄ‡e nepravedna borba, ali nam ne preostaje ništa drugo nego da se borimo protiv zla. Ja bih dodala da ta borba daje smisao i snagu životu i na taj naÄin život postaje ljepši. Amra Hodžić.
Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institutu za istraživanje genocida Kanada Äestitamo na uspješnom višegodišnjem radu na usvajanju Rezolucije Kanadskog parlamenta o 11. Julu, Danu sjećanja na poÄinjen genocid od strane Srba nad Bošnjacima u Srebrenici. Ova Rezolucija Parlamenta Kanade, za koju ste se uporno borili i znalaÄki izborili, utoliko je znaÄajnija jer se radi o vanevropskoj moÄnoj državi, a naslanja se na Rezoluciju Evropskog parlamenta o obilježavanju genocida u Srebrenici od januara 2009. godine. Affan ÄŒehajić.
Kanadski Bošnjaci su uspjeli dobiti Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu, nakon neviÄ‘enog prljavog lobiranaja neprijatelja Bosne i Hercegovine i Bošnjaka u Kanadi na Äelu sa velikosrpskim lobistom Mekenzijem te nedavnog blokiranja iste od strane Kanadskog premijera. Tako su dokazali kanadskim poslanicima i civiliziranom svijetu da je na kraju pravda i istina o genocidnu nad Bosnjacima Srebrenice i Bosne i Hercegovine neosporna i da je ovom rezolucijom Kanadski parlament stao na stranu istine i respekta prema žrtvama srebreniÄkog i bošnjaÄkog genocida. MeÄ‘unarodna zajednica ukljuÄujući i Kanadsku vladu takoÄ‘e snosi dio odgovornost za isti jer su nam tih godina brutalne agresije Srbije i KaradžiÄevih pobunjenika vezali ruke embargom na oružje u vrijeme velikosrpskog zla i agresije nad golorukim graÄ‘anima Bosne i Hercegovine, a zauzimanjem UN zaštiÄene srebreniÄke enklave i poÄinjenim genocidom nad srebreniÄanima pokazali vrhunac svog velikosrpskog - ÄetniÄkog, ideološkog zla. Dugogodišnji uspješni rad Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike kao i svih prijatelja i lobista Bosne i Hercegovine je krunisan još jednim zasluženim rezultatom kao dug i respekt svim stradalim u srebreniÄkom genocidu nad Bošnajcima kao i svima onima koji su preživjeli golgote agresije kao posljedica mraÄnih ideologa zla iz Srpske akademije nauka i umjetnosti. Sadašnjim i budućim generacijama ostaje da se bore da zaborav ne prekrije prošlost i da nam bude pouka za budućnost, da se sjetimo tragiÄne prošlosti ali i dodatni motiv da se borimo da sadašnja nepravda zloÄinaÄke tvorevine tzv.Republike Srpske nastala na tom dokazanom genocidu ne ostane budućnost, već da ostane na sramnim stranicama zloÄinaÄke prošlosti kojoj se sudi svih ovih godina na sudovima u Hagu na Äelu sa njenim zloÄinackim predsjednikom Radovanom Karadžićem. Aziz Ramović.
Izjave koje su ranije objavljene možete proÄitati na linkovima:
http://www.instituteforgenocide.ca/