Prvi korak u bosanskohercegovaÄkoj renesansi je izgradnja sistema vladavine zakona
Dobra je zemlja Bosna i Hercegovina, vrelo najljepše ljudske vrste, jer je iznjedrila prepoznatljiv trag spasenja Äovjeka i civilizacije, olićenih u suživotu razliÄitosti i priznavanju, poštovanju, prihvatanju i toleranciji drugog i drugaÄijeg, tako Äesto napadanih od neljudi, koji još hodaju dobrom zemljom Bosnom i Hercegovinom, koji će hoditi dobrom zemljom Bosnom i Hercegovinom sve dok istina i pravda o agresiji i genocidu ne pobijedi.
GraÄ‘ani Bosne i Hercegovine se ne smiju pomiriti s bezizlaznim stanjem u koje su dovedeni usljed neodgovornih politika i politiÄara koji zagovaraju nacionalni ekskluzivizam radi etnoteritorijalizacije bosanskohercegovaÄkog društvenog i državnog tkiva. Prvi korak u bosanskohercegovaÄkoj renesansi je izgradnja sistema vladavine zakona. Na toj se osnovi zida nacija i država.
Bosna i Hercegovina nije upitna drzava. Prava njezinih graÄ‘ana i naroda su ono što nije upitno. Republika Bosna i Hercegovina je priznata država, Älanica Ujedinjenih Nacija. Niko nema pravo otcijepiti ni centimetar kvadratni njene teritorije.
Potrebno je napraviti programske, probosanskohercegovaÄke koalicije povrh etnonacionalnih blokova koji su u suštini antibosanski izum velikodržavnih koncepcija. Potrebna nam je jedna jaka programska probosanskohercegovaÄka koalicija.
Bosna i Hercegovina, kao neuništivo zajedniÄko dobro svih svojih graÄ‘ana i naroda je državno, društveno i teritorijalno nedjeljiva. Ona je jednako bosanskohercegovaÄka za sve njene narode i graÄ‘ane koji žive u njoj. To je aksiom Bosne i Hercegovine, koga ne treba dokazivati. Narodi i graÄ‘ani Bosne i Hercegovine, tokom njene hiljadugodišnje povijesti, uprkos svim iskušenjima, uspjeli su oÄuvati taj aksiom kao ideju vodilju opstojnosti i ne samo Bosne i Heercegovine, već i Evrope i Svijeta.
MeÄ‘utim neprijatelji tog aksioma nakon svake agresije i genocida tjeraju nas, da sebi i svijetu dokazujemo da je Bosna i Hercegovina bosanskohercegovaÄka zemlja, moguća samo kao zajedniÄko dobro njenih naroda i graÄ‘ana na cijelom njenom teritoriju. Znali su neprijatelji Bosne i Hercegovine da je ona moguća samo kao zajedniÄko dobro. Zato su poÄinili toliko neviÄ‘enog zla ljudima od Bosne i Hercegovine. Sve u cilju da bi je uÄinili nemogućom kao državom i društvom, ali i kao prostorom bitisanja ideje Bosne i bosanskog duha. Htijeli su je samo za sebe. Zato su napravili paradržavne nacionalistiÄke tvorevine da bi Bosni i Hercegovini oduzeli njenu državnost, integritet i suverenost, a njene narode i graÄ‘ane meÄ‘usobno suprostavili u nadi da bi tako izbjegli meÄ‘unarodnu osudu za agresiju i genocid.
Ali dobro su se prevarili. Niti je Bosna i Hercegovina uništena, niti su zloÄinci izbjegli osudu za najstrašnija kršenja meÄ‘unarodnog humanitarnog prava u Evropi poslije Drugog svijetskog rata. Bosne i Hercergovine je bilo ima i biće dok ima prijatelja ideje Bosne i bosanskog duha.
Naše raznolikosti su naše bogatstvo, a nikako nedostatak. Slobodna, demokratska i prosperitetna Bosna i Hercegovina apsolutni je interes i potreba svih njenih graÄ‘ana u matici i dijaspori. Ali kao što se bez uvažavanja drugog i drugaÄijeg, ne može se zamisliti nikakav oblik prosperitetne Bosne i Hercegovine, takon nakon agresija i genocida treba imati snage suoÄiti se s istinom o prošlosti, bez Äega nema budućnosti.
Bosna i Hercegovina nikada više nije osporavana nego sada. Prekrajaju se historijske Äinjenice i negira teritorijalni, politiÄki i državni kontinuitet Bosne i Hercegovine. Danas u svijetu im više od dvije stotine suverenih država koje su Älanice Ujedinjenih naroda. Svaka od tih država ima politiÄki narod koji se najÄešÄ‡e zove po imenu države, neovisno od toga da li jedan narod u toj državi ima apsolutnu većinu u stanovništvu, ili u toj državi živi više etniÄkih zajednica, ili da li se radilo o federalnim ili unitarnim državama, to je potpuno irelevantno. Jedino Bosna i Hercegovina kao Älanica Ujedinjenih naroda nema svog politiÄkog naroda. Bolje reći nema ga u Ustavu, on postoji, to su graÄ‘ani Bosne i Hercegovine, državljani Bosne i Hercegovine koje Äine tri etniÄke zajednice Bošnjaka, Srba i Hrvata. Ustavno ne postojanje politiÄkog naroda u Bosni i Hercegovini doprinosi procesu koncentracije državne politiÄke moći u entitetima, koji to koriste i ne žele da svoju politiÄku moć prenesu na državne institucije i pravni sistem države. ÄŒesto se zaboravlja da Bosna i Hercegovina nije samo multietniÄko, multivjersko i multikulturno, već i poltiÄko društvo, da graÄ‘ani kao pojedinci, Älanovi tog politiÄkog društva imaju svoj zaseban dom u Parlamentu Bosne i Hercegovine, kojeg kroz institucije entitetske većine svodimo na parlamentarni dom bez faktiÄke politiÄke moći.
Moderne države i politiÄki sistemi su afirmirali razliku izmeÄ‘u etniÄke i državljanske nacije. U ustavni kategorijalni sistem Bosne i Hercegovine je potrebno napraviti razliku izmeÄ‘u politiÄkog i etniÄkog identiteta. PolitiÄki identitet vezati za ime države, a etniÄki identitet ostaje, njega treba i dalje razvijati i kultivirati. On nimalo ne smeta jer bogatstvo Bosne i Hercegovine kao multikulturne, multivjerske i multinacionalne države je paradigma buduće Evrope.
Svim graÄ‘anima Bosne i Herrcegovine koji se osjećaju da pripadaju Bosni i Herecegovini Äestitam Dan državnosti uz podsjećanje da taj veliki praznik obilježava historijski kontinuitet Bosne i Hercegovine kao države i dokazuje da narod koji se ne odriće svijetlih momenata vlastite prošlosti ima neotuÄ‘ivo pravo da od budućnosti zahtijeva da saćuva tekovine svojih predaka.
Bosno i Hercegovino, sretan ti 25. novembar, Dan državnosti!
Emir Ramić