Na dan prijema RBiH u Älanstvo UN
22. maj 1992. godine RBiH je dobila svoje internacionalno priznanje od 175 zemalja Älanica UN-a. To je uÄinjeno nakon donošenja Rezolucije 755 – prijem BiH u UN, od 20. maja 1992. godine. Da bi jedna tvorevina bila država nije dovoljno da ima vlast i teritoriju već meÄ‘unarodno priznanje. Datumom prijema u UN RBiH je, kao sukcesor SFRJ, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ. U radu Ujedinjenih naroda BiH sudjeluje preko stalnih predstavništava u Njujorku, Ženevi, BeÄu, kao i pri UNESCO-u u Parizu. RBiH je u UN primljena poslije proglašavanja nezavisnosti i meÄ‘unarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992. godine. Tog dana, 6. aprila, RBiH su priznale države tadašnje Evropske ekonomske zajednice, današnje Evropske unije, a dan kasnije i Sjedinjene AmeriÄke Države i Kanada. Za vrijeme svog višegodišnjeg Älanstva u UN BiH je izabrana za nestalnu Älanica Vijeća sigurnosti UN-a, u razdoblju od 2010. do 2012. godine. U januaru 2011. godine BiH je dobila i jednomjeseÄno predsjedanje ovim tijelom.
ÄŒlanstvo u UN je podrazumijevalo cjelovitost, nepodijeljenost i suverenitet države BiH. Umjesto spomenutih vrijednosti države koje su garantovane Poveljom UN dobili smo refašizaciju koja razognjištavanjem grdjana od BiH na najbolji naÄin pokazuje potpunu izgubljenost historijskih vrijednosti na kojima su zanovane UN i EU. Agresija na RBiH rezultirala je genocidom nad Bošnjacima, dramatiÄnim uništavanjem jedne evropske države, raseljavanem i progonom stotina hiljada stanovnika, etniÄkim „ÄišÄ‡enjem“ i licemjernim sauÄesništvom internacionalne zajednice u instaliranju entiteta „rs“ kao rezultata genocida i drugih zloÄina.
Ali prijem BiH u UN je ipak važan historijski dogaÄ‘aj jer je ona tada primljena u svjetsku organizaciju bez dejtonskog genocidnog entiteta, bez vašingtonskog entiteta, bez dejtonskog ustava i sa zastavom s ljiljanima. Ljiljan je simbol historijskog kontinuiteta bosanskohercegovaÄke državnosti. Ljiljan je bio simbol dinastije Kotromanića u srednjovjekovnoj Bosni i simbol antifašistiÄkog, odbrambenog otpora u zadnoj agresiji i genocidu na Ideju Bosne i Bosanski duh.
BiH je prijemom u organizaciju UN-a postala subjekt meÄ‘unarodnih odnosa. Od tada je BiH mogla ravnopravno sa drugim Älanicama UN-a da aplicira u druge meÄ‘unarodne organizacije koje postoje u Evropi i svijetu. To je BiH i uÄinila pa je danas Älanica preko 90 razliÄitih organizacija. Ima ista prava kao i ostale države koje postoje u Evropi i svijetu.
BiH se etablirala kao meÄ‘unarodno priznata država, nastavljen je njen teritorijalno pravni kontinuitet, saÄuvane su njene državne granice što je jako bitno i to se neće mijenjati. Taj prijem BiH je bio jedan od najznaÄajnijih dogaÄ‘aja u novijoj historiji BiH.
Patriote znaju da sadašnja BiH nije ona za koju se borila Armija RBiH. Ali isto tako znaju da buduće mlade generacije moraju same sebe usrećiti rušenjem inicijalne kapsule na kojoj se zasniva kontinuirana refašizacija bosanskohercegovaÄke države i kontinuirano razognjištavanja bosanskohercegovaÄkog Äovjeka od bosanskohercegovaÄke zemlje.
Zato graÄ‘ani BiH, u matici i dijaspori, moraju razvijati državnu svijest. 22. maj 1992. godine je dan kada su graÄ‘ani dobili priliku da kroz državu afirmišu i oblikuju svoju nacionalnu, državnu svijest. Zato 22. maj 1992. godine treba ugraditi u svijest naše djece s porukom da BiH nije država s kojom se može manipulisati već je to vjeÄna državna, historijska i teritorijalna kategorija. Moramo nauÄiti da držimo državnu tradiciju BiH u matici i dijaspori, jer nama drugi govore i kroje šta je BiH. Moramo razvijati svjesnost o državi BiH, jer veliko nacionalistiÄki antibosanski projekti sa istoka i zapada danas još više rade na rušenju države BiH putem implementacije zaborava historijske tradicije države BiH.
Emir Ramic
Institut za istrazivanje genocida Kanada