Kultura sjećanja - Koncentracioni logor smrti Omarska

Kultura sjećanja - Koncentracioni logor smrti Omarska
Danas je komemorisana 27. godišnjica zatvaranja Koncentracionog logora smrti Omarska, tog nikad obilježenog najstrašnijeg logora smrti poslije Drugog svjetskog rata u Evropi. U logoru je bilo zatvoreno više od 6.000 civila, a njih 700 je na vrlo okrutan način ubijeno. 27 godina poslije zatvaranja logora mnoga tijela ubijenih logoraša još nisu pronaÄ‘ena, iako su neki od odgovornih odslužili kazne i izašli na slobodu. Najodgovorniji za otvaranje logora, članovi Kriznog štaba Prijedor, još nisu procesuirani, osim osuÄ‘enog ratnog zločinca Milomira Stakića, u čijoj se presudi navodi da su članovi upravo tog štaba meÄ‘usobno saraÄ‘ivali u svim operacijama u Omarskoj, Keratermu i Trnopolju. Oni su danas slobodni graÄ‘ani Prijedora. Kontinuirano se negira zločin u logoru Omarska kroz zabranu obilježavanja tog strašnog mjesta. 60 presuda izrečeno za genocid u Prijedoru. Zločini u Omarskoj su potvrÄ‘eni u procesima i presudama Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku i Biljani Plavšić. Za zločine počinjene u logorima na području Prijedora, u Hagu je osuÄ‘eno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri nakon što je njihov predmet iz Haga prebačen na Sud BiH. Sud BiH je izrekao jedinstvene kazne zatvora Darku MrÄ‘i i Zoranu Babiću i osudio ih na 20, odnosno 35 godina zatvora. Vijeće je zaključilo da je van razumne sumnje dokazano da je 6. augusta 1992, prilikom transporta zarobljenika iz logora "Omarska" na "Manjaču", MrÄ‘a fizički zlostavljao četiri osobe, udarajući ih drvenim kolcem i šakama. Prema presudi, po dolasku pred "Manjaču", MrÄ‘a je iz autobusa izveo Dedu Crnalića i s drugim pripadnicima Interventnog voda ga tukao, usljed čega je ovaj zarobljenik preminuo. Vijeće je zaključilo da je optuženi tada učestvovao u premlaćivanju još dva zatočenika. U Hagu su osuÄ‘eni Predrag Banović na osam godina, Miroslav Kvočka na sedam, Dragoljub Prcać na pet, MlaÄ‘o Radić na 20 godina, Zoran Žigić na 25, Milojica Kos na šest, Duško Sikirica na 15, Damir Došen na pet, Dragan Kulundžija na tri godine, Milomir Stakić na 40 i Duško Tadić na 20 godina zavora. Pred Sudom BiH su osuÄ‘eni Željko Mejakić na 21 godinu, Momčilo Gruban na sedam, Dušan Fruštar na devet i Duško Knežević na 31 godinu zatvora. U presudi Milomiru Stakiću, nekadašnjem predsjedniku općinskog Kriznog štaba i načelniku Općinskog vijeća za narodnu odbranu u Prijedoru, koji je osuÄ‘en na 40 godina zatvora za istrebljenje, ubistvo i progone, navodi se da je planirao i naredio deportaciju oko 20.000 prvenstveno nesrpskih stanovnika općine Prijedor.
Permanentna borba protiv zla obavezuje bosanski politički establišment, odnosno političke predstavnike žrtava agresije i genocida u Prijedoru i BiH, te meÄ‘unarodnu zajedniocu. da se mnogo više angažuje u sudskom procesuiranju idejnih tvoraca i izvršillaca zločna u logoru Omarska. Sramno je da se članovi Kriznog štaba općine Prijedor slobodno šetaju gradom. Anticivilizacijski je da se mjesto koncentracionog logora smrti Omarska, paradigme najvećeg zločina poslije Holokausta u Evropi, zločina agresije na RBiH i genocida protiv njenih graÄ‘ana, posebno Bošnjaka, od strane političkog establišmenta grada Prijedora kontinuirano zabranjuje obilježiti. Institut za istraživanje genocida Kanada se suprotstavlja kontinuiranom negiranju zločina u logoru Omarska putem kulture sjećanja koja u Sjevernoj Americi dobiva institucionalni karakter. 
Institut za istraživanje genocida Kanada