Povodom poÄetka nove školske godine Škola bosanskog jezika u Sjevernoj Americi
Bosanski jezik ima svoje utemeljenje u stotinama godina historije Bosne i Hercegovine. To je jezik kojim se legitimira bošnjaÄki narod i integriše bosanskohercegovaÄka država. U našoj matici se na najgrublji i najsiroviji naÄin negira pravo da se misli i govori bosanskim jezikom. Bosanski jezik je bio, jeste i ostat će kljuÄna dimenzija države Bosne i Hercegovine po kojoj je ona jedinstvenija od svih drugih zemalja sa zajedniÄkom jeziÄno-govornom supstancom. Zato je oÄuvanja bosanskog jezika oÄuvanja bošnjaÄkog identiteta i države Bosne i Hercegovine. Zato se bosanski jezik treba braniti ne samo u matici, već i u dijaspori. Bošnjaci svoje historijsko pamćenje, svoju kulturnu tradiciju, svoju jeziÄku i drugu baštinu baziraju na vezi sa državom Bosnom i Hercegovinom, putem bosanskog jezika, koji je meÄ‘unarodna, historijska Äinjenica. BošnjaÄka dijaspora u Sjevernoj Americi ulaže napore da se odupre jeziÄkoj asimilaciji. Svjesni da je bosanski jezik vrlo podložan asimilaciji jer je praktiÄki državno nezaštićen jezik, svjesni da bosanski jezik nema onaj tretman koji u civiliziranom svijetu jedan jezik ima, svjesni da u bošnjaÄkom mentalitetu postoje nedoumice u odnosu na vlastiti jezik, Bošnjaci u Sjevernoj Americi su se organizovano i institucionalno suprostavili nemilosrdnim mehanizmima asimilacionih procesa i organizovali nastavu na bosanskom jeziku. Uskoro starta nova školska godina za uÄenike koji uÄe bosanski jezik, bosansku historiju, kulturu, tradiciju. Tako je bošnjaÄka zajednica u Sjevernoj Americi uÄinila mali korak u zaštiti jeziÄnog identiteta. Naravno još mnogo toga treba bolje uraditi kako bi usporili samo išÄašenje od svog vlastitog duhovnog, kulturnog, tradicijskog i svakog drugog žilišta. Kroz oÄuvanje bosanskog jezika, Bošnjaci u Sjevernoj Americi su svjedoÄili sebe kao narod i Bosnu i Hercegovinu kao državu u kanadskom Kulturnom mozaiku i ameriÄkom Melting potu. Bosanski jezik je temelj našeg identiteta i ako ga ne saÄuvamo, ne njegujemo i ne prenesemo na naše mlaÄ‘e generacije, na našu djecu i unuke, a oni dalje, našem narodu ali i našoj zajednici prijeti nestanak i potpuna asimilacija. Naš maternji jezik je i naša važna veza sa domovinom koju smo kao ljudi dužni njegovati. Iz emocijalnih i svakih drugih razloga, jer, domovina je samo jedna. UÄimo naš bosanski jezik kao najbolje i najefikasnije sredstvo našeg opstanka ovdje, sredstvo koje štiti od asimilacije dopuštajući integraciju. Nije vrijeme da se pitamo šta je država Bosna i Hercegovina uÄinila za nas. Vrijeme je da se upitamo šta smo mi uradili za našu državu. Jedan od najboljih odgovora je da naša djeca koja su roÄ‘ena van naše matice uÄe i nauÄe bosanski jezik. Nama koji se nalazimo u dijaspori ostavljeno je u amanet da saÄuvamo sve ono što smo ponijeli sa sobom kad smo napustili svoju domovinu. Prisjetite se onog najdražeg blaga kojeg ste ponijeli, onog što vam dušman nije mogao oduzeti kad vas je tjerao sa vašeg ognjišta, a nije ni primjetio da nosite ovo blago. Vi ste ponijeli ono što se oduzeti ne može, ponijeli ste svoju plemenitost, humanost, kulturu, tradiciju, životne priÄe, doživljaje, sjećanja, historiju i ono najdraže blago, bosanski jezik. Da bi saÄuvali sve ovo što smo ponijeli iz Bosne i Hercegovine, treba prvo da saÄuvamo i zaštitimo naš bosanski jezik. Bosanski jezik je najbolje i najefikasnije sredstvo bosanskohercegovaÄkog opstanka u kanadskom Kulturnom mozaiku i ameriÄkom Melting potu. Samo putem bosanskog jezika možemo prenijeti svoju kulturu, tradiciju, historiju i ljubav prema domovini, kako bi sljedeće generacije znale svoje porijeklo.
Institutu za istraživanje genocida Kanada