Vijesti

Još jedan moralni debakl Svijeta

Najbolji odgovor Nobelovom komitetu i njegovorm laureati Peteru Handke je aktivni bijeg u institucionalizaciju kulture sjećanja

Još jedan moralni debakl Svijeta u BiH, još jedna nagrada projektantima i izvršiocima agresije i genocida u BiH. Pod izgovorom Nobelove nagrade za književnost i estetskog dostignuća u literaturi i opusa koji se ističe iznad prosječnosti, Nobelov komitet koga ne zanima mir, sloboda, istina i pravda, odaje počast Peteru Handke, negatoru genocida, branitelju veliko nacionalističkog režima Miloševića i glorifikatoru presuđenih strašnih zločina i zločinaca.

Ova Nobelova nagrada je na tragu udruženih velikonacionalističkih politika i ideja u njihovim borbana protiv države BiH. Ona je još jedan instrument agresivnih poricanja bosanskohercegovačke države. Zato dodjeljivanje nagrade negatoru genocida, apsolutni je anticivlizacijski čin i novo ponižavanje za ljude koji su unesrećeni jednom fašisoidnom i nacionalističkom politikom koja je devedesetih godina prostor Republike BiH pretvorila u mjesto najvećeg zločina poslije holokausta u Evropi. Zato ova nagrada nije oda jednom književnom opusu kako bi trebalo biti, već nagrada nacionalisti, revizionisti i glorifikatoru u borbi protiv jedne hiljadugodišnje bosanske državne i društvene tradicije.

Nagraditi onoga koji negira toliku koncentraciju zla u jednoj staroj, hiljadugodišnjoj evropskog državi i prema jednom evropskom narodu je jedna od najvećih zloupotreba ljudskih prava u historiji Nobelovih nagrada, a prije svega zloupotreba prava na istinu, pravdu i prava na kaznu zločinca i onoga ko negira zločin. Na svakom od nas je pitanje jesmo li u okidaču pobune protiv revizionista sudskih i historijskih činjenica o genocidu u BiH, protiv glorifikatora zla i zločinaca. To je ono što bi svaki čestiti čovjek kome je bosanskohercegovačka država bitna morao i trebao smatrati velikim herojskim nasljeđem koje treba čuvati od svih anti bosanskih nitkova i na njemu graditi ideju bosanskohercegovačke, evropske i svjetske budućnosti u ime sretnog života sa istinom i pravdom za sve. Naše osporavanje odluke Nobelovog komiteta nije mržnja protiv pisca i njegovog književnog djela, nego oslobađanje žrtve od straha pomoću kulture sjećanja, a u ime pobune protiv revizioniste i glorifikatora. Jer oslobađanje žrtve od straha pomoću kulture sjećanja, a sastavni dio kulture sejćanja je i borba protiv negatora genocida, borba protiv nagrađivanja negatora genocida, je ljudsko i božje pravo koje traži istinski aktivizam. Ne može se sa smetlišta historije iskopati progres, ako Nobelov komitet povrijedi žrtvu i tako doprinese da istina i pravda gube, da mržnja pobjeđuje ljubav, a nada gubi od beznađa. Naša obaveza je ići putem kulture sjećanja, istine i pravde.

BiH nije zemlja mržnje, u BiH sve što je retrogradno se ne može vezati samo za islam, ali u BiH njeni istinski sinovi i kčeri jesu dehumanizirani u agresiji i genocidu i sada ponovo ovom nagradom. Jer ova nagrada nije za književnost, nije samo radi književnog rada, već i radi glasa moralno posrnule i nesposobne  Evrope protiv budućnosti bosanske države, glasa koji treba očuvati nemoralni eksperiment dejtonske države za očuvanje paradržavnih tvorevina izniklih na rezultatima agresije i genocida, koje i dan danas truju jedinstveno državno i društveno tkivo ideje Bosne i bosanskog duha. Nobelov komitet treba da se zamisli nad svojom budućnošću, ali i budućnošću svijeta jer je moralno posrnuo u negiranje zločina genocida u BiH.

Ali nikakva poricanja, nikakve udružene kvazi naučne komisije, nikakva namjerna dobro plačena prekrajanja historije i sada nikakve nagrade pa bile one i Nobelove, ne mogu ugroziti i posebno ne poništiti sudsku pa samim tim i historijsku i ljudsku činjenicu o genocidu u Srebrenici, največem zločinu poslije holokausta u Evropi. Njima koji to uporni pokušavaju se samo čini da mogu na bilo koji način naškoditi navedenim činjenicama o zlu koje se srući na jednu zemlju i jedan narod. Unatoč činjenici da historija svjedoči o moralnim sunovratima onih koji trebaju da održavaju pravedan poredak na zemlji, Bosna za razliku od Nobelovog komiteta ostaje buditi  vjeru u čovjeka. Bosna je dokaz kako je razlikovanje dobra od zla, pravde od nepravde i istine od laži ostalo temeljnim ljudskim porivom i pozivom.

Emir Ramić

Vijesti: