10. 12. 2010
OTVORENO PISMO INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJE GENOCIDA KANADA
Predsjedniku Visokog sudskog i tužilaÄkog vijeća Bosne i Hercegovine, gospodinu Miloradu Novkoviću
Glavnom Tužiocu Bosne i Hercegovine, gospodinu Miloradu Barašinu
Predsjedništvu Bosne i Hercegovine
Vijeću Ministara Bosne i Hercegovine
Poštovani,
I
Posljednje izjave Milorada Novkovića, Predsjednika Visokog sudskog i tužilaÄkog vijeća, ponovo su otvorile Pandorinu kutiju zvanu progon ratnih zloÄinaca u Bosni i Hercegovini.
Gospodin Milorad Novković procjenjuje da u Bosni i Hercegovini trenutno ima preko 1600 predmeta ratnog zloÄina i da će procesi trajati sljedećih 15 godina. Novković je takoÄ‘e ustvrdio da Državna strategija Bosne i Hercegovine usvojena prije dvije godine stagnira i razloge je pronašao u nedostatki materijalno - finansijskih sredstava i adekvatnog prostora.
II
Uz dužno poštovanje gospodina Novkovića moramo primjetiti da se on u svojim nastupima bavi iskljuÄivo tekućim problemima i posljedicama, a nikako uzrocima i motivima zašto kriviÄno - pravni progon zloÄinaca osumnjiÄenih za najteža djela meÄ‘unarodnog humanitarnog prava u Bosni i Hercegovini ne samo stagnira, nego je cjelukupni sistem progona skoro pred kolapsom.
Osnovni razlog ovakovog stanja je ignorisanje meÄ‘unarodnog ugovora takozvanog Rimskog sporazuma potpisanog u februaru 1996. u kojem su se Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska obavezale da će predmete ratnih zloÄina prije pokretanja suÄ‘enja ili hapšenja osumnjiÄenih, dostavljati na ocjenu i pregled u MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄije bivše Jugoslavije u Den Hagu. Ovaj sporazum je poznat još i kao Pravila puta rimskog sporazuma i strane su po posebnoj proceduri dostavljale predmete od 1996. do 2005. u Ured tužioca MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄje bivše Jugoslavije. MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄije bivše Jugoslavije je u ovom periodu Bosni i Hercegovini dostavio odgovore na svih 1600
predmeta koje pominje Novković, a od tog broja je za 850 predmeta MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄije bivše Jugoslavije smatrao da postoje dokazi i da se može pokrenuti procedura pred pravosudnim organima Bosne i Hercegovine. Preostale predmete njih preko 750, MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄije bivše Jugoslavije je oznaÄio kao predmete za koje ne postoji dovoljno dokaza i smatrao da se ne može pokretati kriviÄna procedura bez novih dokaza. Nažalost, ovlaštenje za dalji pregled predmeta ratnih zloÄina u Bosni i Hercegovini, Carla del Ponte, bivši tuzilac MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄje bivše Jugoslavije je na zahtjev Predsjedništva Bosne I Hercegovine u 2004. godini prenijela na Tužioca Bosne i Hercegovine, u to vrijeme Marinka JurÄevića.
Šta se desilo u Bosni i Hercegovini nakon prenosa ovlaštenja sa MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugoslavije na Državnog tužioca Bosne I Hercegovine?
III
Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine se 2004. godine prvi put suoÄilo sa devetogodišnjim rezultatima rada MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄje bivše Jugoslavije. Državno tužilaštvo je vidjelo da se u 850 predmeta za koje MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄije bivše Jugoslavije smatra da ima osnova za kriviÄni progon nalazi preko 800 predmeta gdje su osumnjiÄeni nalogodavci i izvršioci Srbi i Hrvati i 50 predmeta u kojima su izvršioci Bošnjaci. Ovakav omjer nije odgovarao srpsko - hrvatskoj politiÄko - pravosudnoj varijanti i onda je svih 1600 predmeta koji su pregledani od MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugoslavije u roku 9 godina, poÄelo ponovo pregledati po nalogu Marinka JurÄevića. Ovo je kljuÄ svih problema u Bosni i hercegovini, jer je Bosna i Hercegovina na ovaj naÄin odjednom postala taoc ” tužilaÄko - pravosudnog KaraÄ‘orÄ‘eva” u Bosni i Hercegovini. Umjesto da prioritet u radu bude 850 već pregledanih i ocjenjenih predmeta, Tužilastvo Bosne i Hercegovine je naredilo da se poÄnu ponovo pregledati predmeti koje je MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄje bivše Jugoslavije već pregledao i dao svoje mišljenje u proteklih 9 godina. Bosni i Hercegovini nije trebala i ne treba nikakva strategija u vezi ratnih zloÄina. Jedina strategija za Bosnu i Hercegovinu je da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u prioritet uzme 850 predmeta koje je pozitivno ocjenio MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄije bivše Jugoslavije.
Skoro 5 godina pravosudna klika u Bosni i Hercegovini ne želi organizirati progon ratnih zloÄinaca na naÄin koji je ocjenio i procjenio MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄje bivše Jugoslavije svih ovih godina. Državna strategija je bila samo paravan da se još više dobije na vremenu neprogona i da se formalno i faktiÄki “ovjeri”ono što je već Marinko JurÄević sa svojim politiÄkim suradnicima uradio.
IV
MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄije bivše Jugoslavije je do sada utvrdio nizom svojih presuda genocid u Srebrenici, agresiju Srbije i Hrvatske na nezavisnu, suverenu, meÄ‘unarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu, udružene zloÄinaćke poduhvate ekstremnistiÄkih Srba i Hrvata, optužio i presudio srpsko - hrvatska politiÄko – vojna - policijska rukovodstva. Kroz tekuća suÄ‘enja utvrÄ‘uje odgovornost Radovana Karadžića za genocid u Bosni i Hercegovini, odgovornost Jovice Stanišića, MomÄila Perišića, Stojana Župljanina i zloÄinaćki poduhvat Jadranka Prlića i takozvane šestorke iz “Hrvatske republike Herceg Bosna”. Ako uporedimo rad MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugoslavije i rad suda i tužilaštva u Bosni I Hercegovini, onda je sasvim jasno da presude i milioni dokumenata koje je pribavio MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄij bivše Jugoslavije u svom 16 godišnjem radu ostaju “mrtvo slovo na papiru”.
BosanskohercegovaÄko pravosuÄ‘e je jedino do sada pravosnažno presudilo zloÄin genocida u Srebrenici. Kroz presude, ranija i tekuća suÄ‘enja pred MeÄ‘unarodnim kriviÄnim tribunalom za podruÄije bivše Jugoslavije koja se osim Radovana Karadžića i vjerovatno Vojislava Šešelja završavaju za 15 mjeseci, prezentirani su milioni novih dokumenata. Posebno bi u ovoj fazi istakli sluÄaj MomÄila Perišića, koji je optužen i za Srebrenicu, gdje prezentirano preko 2000 novih dokumenata koji mogu biti krucijalni za eventualnu reviziju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid pred MeÄ‘unarodnim kriviÄnim tribunalom za podruÄije bivše Jugoslavije. Dokument pod nazivom “Drina”, prezentiran u suÄ‘enju MomÄilu Perišiću, je do sada najvažniji dokument koga su 1993. godine potpisali Slobodan Milošević, Zoran Lilić i Momir Bulatović, zajedno sa MomÄilom Perišićem i Ratkom Mladićem. Dokument govori o stvaranju i odbrani zajedniÄke države – Velike Srbije. Desetine insajdera i hiljade dokaza su prezentirani u sluÄaju Jovica Stanišić i Freni Simatović. OÄekuje se da će Radovan Karadžić biti osuÄ‘en za genocid, ne samo u Srebrenici, već u Äitavoj Bosni i Hercegovini.
Tako se na ovaj naÄin ponovo aktuelizira presuda MeÄ‘unarodnog suda pravde u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid.
TakoÄ‘e se aktuelizira i dejtonsko, teritorijalno, državno i društveno ustrojstvo Bosne i Hercegovine.
Poznato je da je MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄje bivše Jugoslavije ustupio Tužilaštvu Bosne i Hercegovine 18 nedovršenih istraga (17 protiv Srba i Hrvata i jedna protiv Bošnjaka), pored 850 predmeta.
Postavlja se pitanje da li će u povijest ući samo ono što je presudio MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄije bivše Jugoslavije kada su u pitanju komandne u nalogodavne strukture, znajući da je mandat MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugoslavije ograniÄenog karaktera?
Posljednji primjer osloboÄ‘ajuće presude za Gojka KliÄkovića i njegove saradnike za podruÄje Bosanske Krajine od strane suda Bosne i Hercegovine je poniženje ne samo za žrtve, nego i MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄije bivše Jugoslavije i sve procese pred tim sudom. Jer nakon presuda Radoslavu BrÄ‘aninu, MomÄilu Krajišniku, Biljani Plavšić, tvrditi da se na podruÄju Bosanske Krajne ne zna ko je koga napao i da su se Bošnjaci dobrovoljno iselili, pravosudna je lakrdija od strane Suda Bosne i Hercegovine.
V
Završetak procesa pred MeÄ‘unarodnim kriviÄnim tribunalom za podruÄje bivše Jugoslavije se postavlja kao imperativ. Jasno je da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija vrši veliki pritisak (ne samo finansijski) da se rad MeÄ‘unarodnog kriviÄniog tribunala za podruÄje bivše Jugoslavije brzo okonÄa. U iduće dvije godine treba dodatno ojaÄati sudsku strukturu u Bosni i Hercegovini. Prioritetno je potrebno odmah zaustaviti kolaps bosanskohercegovaÄkog pravosuÄ‘a u kriviÄnom progonu ratnih zloÄinaca.
ZAHTJEV INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJE GENOCIDA KANADA :
U Bosni i Hercegovini postoje tri grane sistema vlasti - izvršna, zakonodavna i sudska, koje, u svojim domenama, imaju kako autoritet, tako i pravnu obavezu provoditi u djelo volju većine izbornog tijela Bosne i Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini postoje mehanizmi i institucije koje su postavljene suprotno volji većine izbornog tijela Bosne i Hercegovine.
Iako Institut za istraživanje genocida Kanada u naÄelu ne prihvaća mehanizme i institucije nametnute nakon glasanja o referendumu i Parlamentarnoj skupštini Republike Bosne i Hercegovine 1992. godine, Institut u naÄelu izjavljuje da trenutno ne postoje drugi mehanizni i sistemi kojima bi se ovi predmeti mogli rješavati.
U okviru gornjeg, Institut za istraživanje genocida Kanada zahtijeva slijedeće:
1. Od Visokog sudskog i tužilaÄkog vijeća Bosne i Hercegovine i Milorada Novkovića da odmah redefiniraju Državnu strategiju i izdaju nalog da se u prioritet stave rezultati MeÄ‘unarodnig kriviÄnog tribunala za podruÄie bivše Jugoslavije u skladu sa Rimskim pravilima, odnosno 850 predmeta ocjenjenih oznakom “A” od strane MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄje bivše Jugoslavije.
2. Od Milorada Barašina, Glavnog Tužioca Bosne i Hercegovine, da bez obzira na takozvanu Državnu strategiju i stav Visokog sudskog i tužilaÄkog vijeća Bosne i Hercegovine, odmah u prioritet stavi 850 predmeta ocjenjenih oznakom “A”od strane MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄie bivše Jugoslavije, u skladu s pravilima puta Rimskog sporazuma.
3. Od Predsjedništva I Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine da odmah pokrenu proceduru kako bi se osigurala financijska sredstva za rad Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine u oblasti kriviÄnog progona ratnih zloÄinaca.
Profesor Emir Ramić
Direktor
Institut za istraživanje zloÄina genocida Kanada