10. decembar - Međunarodni dan ljudskih prava
Potpisivanjem Opće deklaracije o ljudskim pravima (1948. godine) po prvi puta u povijesti ÄovjeÄanstva priznato je pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika” i pri tome udaren kamen temeljac za MeÄ‘unarodni dan ljudskih prava. Opća skupština UN-a proglasila je 10. decembar kao Dan ljudskih prava, kako bi se usmjerila pozornost “naroda svijeta” na Opću deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedniÄko mjerilo postignuća za sve narode i sve države.
Ljudska prava su osnova slobode i mira, razvoja i pravde i predstavljaju centralni dio rada Ujedinjenih nacija. Svuda u svijetu ljudska prava i pravna država su na udaru. Obaveza svih Älanica UN je da štite osnovna ljudska prava i slobode, da sprijeÄe kršenje ljudskih prava, te da stvore uslove u kojima će se poštovati prava svih graÄ‘ana.
Agresija i genocid u BiH su bili, jesu i bit će još dugo strašna kušnja za naÄela upisana u Povelju Ujedinjenih nacija. Agresija i genocid u BiH su pokazala da su ljudska prava kršena i ugrožena, te da ne postoje adekvatni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjene nacije su prihvatile stajalište da su ljudska prava univerzalna vrijednost i nisu uslovljena nacionalnom, vjerskom ili nekom drugom pripadnošÄ‡u. Bošnjaci kao jedini narod u Evropi koji je u modernom dobu preživio genocide, danas, 20 godina poslije agresije i genocida, su izloženi nedopustivoj diskriminaciji u procesu obrazovanja, slobodi kretanja, izboru mjesta boravka i prebivališta, povratu privatne imovine. Iako su po Dejtonskom ustavu, koji je najveća barijera i blokada u zaštiti ljudskih prava i sloboda u BiH konstitutivan narod, Bošnjaci su obespravljeni na svim poljima društvenog života u manjem bosanskohercegovaÄkom entitetu.