Akademska besjeda BANU-a: Genocid u Srebrenici je pravni osnov osporavanja RS-a

Akademska besjeda BANU-a: Genocid u Srebrenici je pravni osnov osporavanja RS-a
Na Akademskoj besjedi u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, član BANU-a, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada akademik Emir Ramić je u svojstvu besjednika imao izlaganje na temu "PresuÄ‘eni genocid u Srebrenici je pravni osnov osporavanja RS".
Ramić je konstatovao da je Presuda za genocid u Srebrenici dovoljan pravni osnov za ukidanje bh. entiteta RS. Pravosnažnom presudom od 26. februara 2007. godine Internacionalni sud pravde u Hagu je sudskom formulacijom da su vojska i policija RS osmislile i izvršile genocid u Srebrenici otvorio legitimnu i legalnu mogućnost potpunog pravnog osporavanja entiteta RS.

Istakao je i to da antibosanska koalicija u BiH i u svijetu putem anticivilizacijske revizije historijske, sudske i naučne istine o genocidu u Srebrenici, nastoji nametnuti priču da je entitet RS trajna državna kategorija.

Rečeno je i to da svaki meÄ‘unarodni ugovor podliježe osporavanju i poništenju ako postoje pravni razlozi za to, a oni su sadržani u Bečkoj konvenciji o pravu meÄ‘unarodnih ugovora od 1969. koja kodificira postojeće običajno meÄ‘unarodno pravo koje se odnosi na meÄ‘unarodne ugovore i po kojoj sudi najveći sud na našoj planeti Internacionalni sud pravde u Hagu.

Ramić je dodao da je ništavan svaki ugovor koji je u trenutku sklapanja suprotan imperativnoj normi općega meÄ‘unarodnog prava kakva je norma IUS COENS sadržana u članu 53. Bečke konvencije o pravu meÄ‘unarodnih ugovora koja u tumačenju njene sadržine na prvom mjestu ima zabranu genocida.

Akademik Ramić je besjedu završio analizom kanadskog iskustva u procesu organiziranog i instititucionalnog lobiranja za istinu, pravdu i kulturu sjećanja.

Koordinator Akademskih besjeda i moderator akademik Suad Kurtćehajić je istakao da nije sporan samo 9. januar jer pritiješnjeno meÄ‘unarodnom zajednicom i odlukama Ustavnog suda BiH voÄ‘stvo bosanskih Srba može promijeniti datum Dana RS i odlučiti da to bude 21. novembar kada je parafiran Dejtonski sporazum kojim je utemeljena Republika Srpska u formi entiteta i u okviru BiH.

MeÄ‘utim, Kurtćehajić smatra da je RS osporiv i u nazivu i u samom postojanju. U nazivu jer se ne može entitet u kojem su ravnopravni Srbi, Bošnjaci i Hrvati zvati isključivo po jednom narodu. Pravna adresa za to je Sud za ljudska prava u Strazburu gdje je dovoljno da tužbeni zahtjev upute jedan Bošnjak i jedan Hrvat koji žive u RS-u i da se, kako kaže, slijedom već postojeće četiri presude ovog suda donese i peta protiv naziva srpska.