BiH / Svjetski nauÄnici na konferenciji o 9. januaru u Sarajevu
U sarajevskoj Vijećnici u srijedu je poÄela dvodnevna meÄ‘unarodna nauÄna konferencija "Pravne i politiÄke posljedice Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine 9. januara 1992. godine", na kojoj uÄestvuje 36 eminentnih profesora i istraživaÄa iz cijelog svijeta.
Otvaranju konferencije prisustvovali su predstavnici udruženja žrtava genocida, predstavnici državnih i entitetskih vlasti u BiH, predstavnici Grada Sarajeva te mnogobrojni profesori, istraživaÄi i nauÄni radnici iz SAD-a, Velike Britanije, Hrvatske, Australije, Kanade, Norveške, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.
Organizatori su naveli da "protivpravna i protivustavna Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine od 9. januara 1992. godine predstavlja antiustavan Äin praćen politiÄkim, a kasnije i fiziÄkim, oružanim nasiljem, sa nesagledivim posljedicama, ratnim zloÄinima i ratnim razaranjima".
Podsjetili su kako uprkos presudama da je poÄinjen genocid u Srebrenici, politiÄko rukovodstvo u bosanskohercegovaÄkom entitetu RS-a veliÄa ratne zloÄince kao svoje heroje, a time veliÄaju i ratne zloÄine i genocid, što otežava uspostavu stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja koji je jedan od organizatora konferencije, poruÄio je da će na dvodnevnoj konferenciji biti predstavljena 32 referata integrirana u Äetiri tematske cjeline. U radu uÄestvuju eminentni istraživaÄi iz više nauÄnih oblasti što će, kako je kazao, omogućiti cjelovito sagledavanje posljedica donesene Deklaracije.
"Namjera je organizatora da se pitanje donošenja deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH i njenim posljedicama nauÄno, interdisciplinarno, u što većoj mjeri istraži i rasvijetli snagom i uvjerenjem da će ovako nauÄno kredibilan i argumentovan pristup biti od višestruke koristi za izgradnju dugoroÄnog mira i stabilnosti u BiH", izjavio je Sulejmanović.
Konferenciji je prisustvovao je Älan Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, koji je izjavio da takozvana Deklaracija predstavlja neustavan Äin koji je donijelo neustavno tijelo.
"To je datum kada je poÄelo svo zlo u BiH. Taj Äin je bio udar na ustavni poredak Republike BiH. Taj Äin je u pravnom smislu bio protivustavan, protivan meÄ‘unarodnom pravu, a u politiÄkom i u svakom drugom smislu to je dan kada je zapoÄeo genocid, masovni zloÄini i masovna kršenja ljudskih prava u BiH", rekao je Džaferović.
Pozvao je sve u BiH da poštuju postojeći Ustav, Dejtonski mirovni sporazum, odluke Ustavnog suda BiH koji je 9. januar proglasio neustavnim kao i meÄ‘unarodne sudove.
"Jedino tako možemo ići naprijed. Svi se u BiH moraju suoÄiti s ovim Äinjenicama. Nikad nećemo zaboraviti šta je zapoÄelo 9. januara. Uvijek ćemo se sjećati tog datuma kao datuma kada je zapoÄelo zlo u BiH", poruÄio je Džaferović.
Istakao je da unutar institucija BiH, odnosno Parlamentarne skupštine BiH još uvijek ne postoji spremnost da se donese zakon o negiranju genocida.
"PolitiÄki predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska se protive donošenju tog zakona. To je jedno anticivilizacijsko ponašanje, koje je protivno svim mogućim pravnim i moralnim normama. Potpuno bi normalno bilo da BiH donese zakon kojim će se zabraniti negiranje genocida”, rekao je Džaferović, dodavši da se osim negiranja genocida u BiH veliÄaju izvršioci tog Äina.
Smatra da donošenje takvog zakona treba nametnuti visoki predstavnik u BiH, ako državne institucije to ne mogu.
"Moralan Äin je da donese jedan takav zakon i da propiše kažnjivost za one koji negiraju, minimiziraju genocid i vrijeÄ‘aju žrtve", poruÄio je Älan Predsjedništva BiH.
Potpredsjednik bh. entiteta RS-a Ramiz Salkić održavanje ovakve i sliÄne konferencije smatra izuzetno važnim jer, kako je kazao, 9. januar zaslužuje pažnju da se o njemu progovori "na naÄin koji omogućava i podrazumijeva istinu".
"Usvajanje Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda BiH 9. januara 1992. godine, je momenat kada zapoÄinje stvarna realizacija jednog projekta koji je imao za cilj podjelu BiH, razdvajanje graÄ‘ana u ovoj zemlji, stvaranje entiteta RS. Do tog cilja se došlo na brutalan naÄin, etniÄkim ÄišÄ‡enjem, progonom, logorima, silovanjima, ubijanjima, Äinjenjem genocida…", rekao je Salkić.
Dodao je kako želi da sudske presude zažive i budu predmeti i dio udžbenika u školama, u kojima Ratko Mladić neće biti nazvan komandantom Vojske RS-a, već osuÄ‘enim ratnim zloÄincem.
"Ova konferencija treba da ukaže na te Äinjenice, da kroz nauÄne radove pošalje poruku, da obaveže javnost da više govori o ovome. Vjerujem da će ona zaživjeti i imati trajni karakter radi dokumentovanja iste”, poruÄio je Salkić.
Potpredsjednik bh. entiteta Federacije BiH Milan Dunović istakao je da je konferencija od posebnog znaÄaja za graÄ‘ane BiH i javnost.
"Razloga za to je puno. Moramo znati da ono što se desilo prije 28 godina, kada govorimo o samoproglašenju takozvane Republike srpskog naroda BiH, nakon toga je uslijedila agresija na BiH, a nakon završetka rata došli smo u jednu fazu u kojoj se pokušava ona negirati i relativizirati sve žrtve", poruÄio je Dunović.
Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović istakla je da neophodno o 9. januaru govoriti svaki dan, na nauÄnim osnovama, radi oÄuvanja historije o dešavanjima.
Izrazila je nadu da će nauÄnici i akademska zajednica nastaviti istrajavati o razgraniÄavanju 9. januara i svega što je nastalo nakon tog datuma. U tom kontekstu im je zaželjela uspjeh, a majkama i žrtvama snagu da istraju u svojoj borbi.
Predsjednica Udruženja "Žena-žrtva rata" Bakira HaseÄić, izjavila je kako za nju, kao ženu koja je preživjela silovanje, ali i za hiljade drugih žena u BiH, 9. januar predstavlja dan kada je poÄela agresija i genocid u BiH.
"Sramotno je, bolno i tužno da se 9. januar u manjem bh. entitetu obilježava i slavi u odnosu na cijelu BiH u kojoj se desio genocid i agresija. Ono što možemo reći i uputimo poruke, ne samo našim predstavnicima vlasti, već i Evropi i cijelom svijetu da je krajnje vrijeme da se donese zakon o negiranju genocida, veliÄanju ratnih zloÄinaca, obilježavanju genocida i agresije prema svim graÄ‘anima BiH i da visoki predstavnik uÄini nešto i nametne zakon kako bi oni koji sve to Äine bili kažnjeni i da nam ovo bude posljednja godina gdje će se veliÄati agresija i genocid na štetu svih žrtava”, poruÄila je HaseÄić.
Konferenciju organizuju Institut za društvena i religijska istraživanja, Udruženje Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, Institut za istraživanje genocida Kanada, Arhiv Tuzlanskog kantona, Centar za istraživanje moderne i savremene historije i Institut za istraživanje zloÄina Univerziteta u Sarajevu.
Skup će biti usmjeren na sagledavanje okolnosti i antiustavnih odluka koje su dovele do razaranja i genocida, kao i mogućih pravno-politiÄkih implikacija presuda meÄ‘unarodnih i nacionalnih sudova. Organizatori smatraju da dosad nisu rasvijetljeni svi aspekti spomenutih dogaÄ‘aja i moguće implikacije sudskih presuda.