27. 01. 2020.
Institut za istraživanje genocida, Kanada {IGK}
Saopćenje povodom Međunarodnog dana sjećanja na holocaust.
IGK na MeÄ‘unarodni dan sjećanja na holokaust sjeća se žrtava holokausta ali žrtava genocida u Bosni i Hercegovini i svih žrtava svih zloÄina u svijetu. Dvadeseto stoljeće je obilježila monstruozna, težnja da se istrijebe cijele nacionalne, etniÄke, rasne ili vjerske grupe, da im se onemogući biološki, kulturni, socijalni i ekološki opstanak. Iz nacistiÄkog holokausta ÄovjeÄanstvo još uvijek ima mogućnost izvući historijsku pouku i poruku, te osigurati bolju budućnost, mada je genocid u Bosni i Hercegovini, koga je generirao srpski i hrvatski nacizam i na kostima ubijenih žrtava inaugurirao genocidne tvorevine na jedinstvenom državnom i društvenom bosanskohercegovaÄkom prostoru, pokazao ogromno negativno iskustvo.
Zabluda je da više Evrope znaÄi i više kulture sjećanja, više historijske istine. Pitanje bosanskohercegovaÄke prošlosti se ne odluÄuje na podruÄju historiografije, objektivnog historiografskog znanja i sukoba historiÄara oko objektivne historijske istine, nego u podruÄju kulturne artikulacije u kojoj je destrukcija kulture sjećanja temelj anti bosanskohercegovaÄke stvarnosti u kojoj se država i društvo nalaze duboko u ćorsokaku bijede i beznaÄ‘a. BosanskohercegovaÄki pogled u prošlost - kulturu sjećanja, je odreÄ‘en bosanskohercegovaÄkom aktuelnom stvarnošÄ‡u - konstrukcija države i društva na osnovama legalizacije rezultate agresije i genocida. Ne postoji bosanskohercegovaÄka historiografija koja polaže pravo na nauÄnu objektivnost. Postoji pluralitet etniÄkih historija - istina, bez polaganja prava na objektivnost. Bosni i Hercegovini treba individualno sjećanje i kolektivna historija, a ne pluralitet historija i kolektivno sjećanje.
Javno govorenje o agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini je prvi preduslov da izaÄ‘emo iz antibosanskog stanja negiranja genocida, davanja poÄasti zloÄincima i falsifikovanja sudskih, historijskih i nauÄnih Äinjenica. Za razliku od Jevreja žrtve genocida u Bosni i Hercegovini, posebno Bošnjaci, nisu našli aktivni odgovor na genocid. Ratni zloÄinci žive slobodno u javnom prostoru, predlažu se za najodgovornije politiÄke, akademske i kulturne funkcije. BosanskohercegovaÄke žrtve genocida nemaju jasnu svijest o kulturi sjećanja kao bosanskohercegovaÄkom programu za opstojnoist ne samo države i društva, već i posebno za opstojnost bosanske ideje. Nedostatak bosanskog programa i platforme je znak da radimo protiv sebe, ali i protiv bosanske države i društva. Niko nam neće dati bosanski program i institucionalizaciju kulture sjećanja kao jednu od bitnih komponenti toga programa, moramo ga izgraditi tako što ćemo braneći, jaÄajući i lobirajući za istinu, pravdu, kulturu sjećanja, braniti, jaÄati i lobirati za državu Bosnu i Hercegovinu.
Ljudi ne mogu biti sretni ni zadovoljni bez istine o zloÄinima i pravde za žrtve. ÄŒovjek koji nije našao istinu i pravdu je izgubljen. On vrijeÄ‘a, izmišlja i nezadovoljan je samo zato što ne može da dokuÄi smisao kulture sjećanja. Mi se možemo i trebamo otvoriti jedni prema drugima samo ako se pravda uzdigne iznad krivde, istina iznad laži. Zaduženi smo da se borimo protiv zla, protiv svake vrste nasilja. To je naša misija. Zlo i zloÄin je bolest koja se toliko proširila. Zato je danas više nego ikada, kada zloÄini protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava postoje u svijetu, potrebno formirati i jaÄati historijsku svijest o holokaustu i genocidu u Bosni i Hercegovini. Sveti zadatak intelektualaca i odgovornost istraživaÄa da nauÄno istražuju genocid i druge oblike zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, na Äemu se temelji istina i pravda i maksimalno sužava prostor za potencijalne falsifikate, manipulacije i laži. Protiv onih koji veliÄaju i negiraju holokaust i genocid treba se boriti svim sredstvima, dajući im na znanje da se takva zla neće tolerirati.
Zajedno možemo zaustaviti zloÄin negiranja holokausta i genocida i time poslati jasnu poruku žrtvama da nisu sami u borbi da dokažu oÄiglednu i neospornu istinu o svojim patnjama. Istina o holokaustu i genocidima mora pobjediti. Pravda za žrtve holokausta i genocida mora biti potpuno zadovoljena. Sloboda bosanskohercegovaÄke države je moguća samo onda kada se utvrdi sudska odgovornost za agresiju i genocid na Äijim rezultatima se danas temelji ta sloboda. Država Bosna i Hercegovina i njene žrtve u agresiji i genocidu, se na smiju ponižavati. Istina i pravda su najbolja brana antibosanskom djelovanju i najbolja brana ponižavanju žrtava agresije i genocida.
Institut za istraživanje genocida Kanada