Ne možemo i nećemo dozvoliti da se bošnjaÄka djeca osjećaju ugroženo u gradu u kome su ubijeni njihovi najbliži u genocidu.
Misliti genocid u Srebrenici znaÄi tražiti odgovor na pitanje da li je genocid legalno sredstvo u ostvarivanju politiÄkih, obrazovnih i kulturnih ciljeva? Istina i pravda traže mnogo više aktivnosti od bosanskohercegovaÄkih, posebno bošnjaÄkih akademskih, politiÄkih i kulturnih subjekata u kreiranju kulture sjećanja. ÄŒuvanjem istine o genocidu i traženjem pravde za taj zloÄin se razvija bosanska odbrambena kultura. BošnjaÄki narod kao najveÄa žrtva genocida u BiH mora da se osvijesti i razumije straviÄnu Äinjenicu koja kazuje da oni koji su izvršili genocid ne pokazuju pokajanje i spremnost da traže oprost. Oni negiranjem genocida i slavljenjem zloÄinaca zapravo stvaraju pogodno tlo za novi genocid. Obrazovanje mladih o agresiji i genocidu u BiH je najbolje sredstvo u borbi protiv povijesnog revizionizma i relativizacije zloÄina, odnosno u kreiranju kulture sjećanja kao najboljeg promotora vlastite memorijalne baštine, što je preduvjet opstojnosti i održavanja narodne memorije. Genocid mora imati mjesto u obrazovanju, kulturi i umjetnosti u i van BiH.
Institut za istraživanje genocida Kanada