Vijesti
IGK: Saopćenje povodom 5. februara, Dana sjećanja na ubijene građane Sarajeva u periodu opsade
05. 02. 2020.
IGK: Saopćenje povodom 5. februara, Dana sjećanja na ubijene građane Sarajeva u periodu opsade
Sudski utvrÄ‘ene Äinjenice o zloÄinu na Markalama dobivaju snagu koju mora da ima svaka sudska istina tek kada uÄ‘e u obrazovne programe. MeÄ‘unarodni kriviÄni sud za bivšu Jugoslaviju izricanjem konaÄne presude Dragomiru Miloševiću, bivšem komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, osuÄ‘enom na 29 godina zatvora ustanovio da je, u kampanji granatiranja Sarajeva koju je provodio Korpus, jedan od najstrašnijih zloÄina bio masakr na Markalama}.
Masakr na Markalama – ZloÄin koji mora uÄi u obrazovne programe. Edukacijom o istini i pravdi i državnom institucionalizacijom kulture sjećanja protiv revizionizma i poricanja.
Sudski utvrÄ‘ene Äinjenice o zloÄinu na Markalama dobivaju snagu koju mora da ima svaka sudska istina tek kada uÄ‘e u obrazovne programe. MeÄ‘unarodni kriviÄni sud za bivšu Jugoslaviju izricanjem konaÄne presude Dragomiru Miloševiću, bivšem komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, osuÄ‘enom na 29 godina zatvora ustanovio da je, u kampanji granatiranja Sarajeva koju je provodio Korpus, jedan od najstrašnijih zloÄina bio masakr na Markalama}.
Opsada Sarajeva je pokušaj zatiranja bosanskih korjena i bosanske višestoljetne kulture, tradicije i civilizacije. Nastojanje i želja da se briše bosanska prošlost i identitet, uklapa se u najmonstruoznije poruke agresije, što je neoboriv dokaz genocidne namjere koja ju je pratila. Hiljade granata nemilosrdno je razaralo Sarajevo. Civili i branioci su izdržali najdužu opsadu u historiji ÄovjeÄanstva, što ih Äini istinskim herojima. Pod granatama i snajperima, u podrumuma, skloništima i neuslovnim prostorijama održavana je nastava i polagani su ispiti, branjeni su srednjoškolski maturski, zatim diplomski, magistarski i doktorski radovi i voÄ‘ene duboke akademske i kulturne rasprave. Ta normalnost u ludilu dokaz je neuništivosti bosanskog i sarajevskog duha, moći i snage svih, volje da se podignute glave izaÄ‘e iz kataklizme. Ljudi iz Sarajeva su u straviÄnim uslovima opsade cijelom svijetu pokazali kako se brani dostojanstvo bosanske zajednice, radeći sa ljubavlju, pod granatama, uÄeći studente o vrijednostima ÄovjeÄanstva i civilizacijskim ciljevima, o antifašizmu i humanizmu, o patriotizmu i solidarnosti. Jedna od tih vrijednosti je i historijska opomena da se taj najteži oblik zloÄina ne ponovi i da oni koji za ovaj strašni zloÄin trebaju odgovarati, ne ostanu nekažnjeni. Istina i pravda su razlog za multietniÄku Bosnu i Hercegovinu, onakvu kakva je uvijek bila, ponos svih nas i istinsko susretište svega što Evropu – pa i ljudsku civilizaciju uopće – Äini posebnom.
Historijska istina i vrijednosti sjećanja na zloÄin na Markalama i fašistiÄko divljanje po tekovinama ljudskog društva, civilizacije, protiv nezavisnosti, teritorijalnog integriteta, politiÄkog subjektiviteta i suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine, po nacionalnom, vjerskom, kulturnom i društvenom suživotu njenih graÄ‘ana i što je najvažnije po njihovom biološkom opstanku i preživljavanju, lekcije su iz naše prošlosti na kojima danas, sjećajući se žrtava, moramo graditi zajedniÄku budućnost. Nažalost, svjedoci smo svakodnevnih napada na državu Bosnu i Hercegovinu, negiranje genocida, falsifikata i kvazi istraživanja, nagraÄ‘ivanja zloÄinaca, izjednaÄavanja agresora i žrtve. Svjedoci smo da nam se govori da je, u ime budućnosti, pametnije šutiti o istini, pravdi i kulturi sjećanja i nijemo prihvatiti negiranje države Bosne i Hercegovine, negiranje sudskih, nauÄnih i historijskih Äinjenica, ali bosanski patriotii ma gdje bili nisu, niti smiju biti takvi. U najtežim uslovima agresije i genocida bosanski patrioti su branili najviše civilizacijske principe i univerzalne moralne konstante. Danad bosanski patrioti moraju braniti dostojanstvo bosanskohercegovaÄke države, njenih naroda i graÄ‘ana, dostojanstvo ideje Bosne. Na to ih obavezuje dug prema žrtvama zloÄina na Markalama i prema svim žrtvama agresije i genocida.
Institut za istraživanje genocida Kanada
Vijesti: