Dejtonski ustav BiJ krši osnovna ljudska prava i slobode
Iako su danas ljudska prava zaštićena i zagarantirana svim mogućim meÄ‘unarodnim konvencijama, današnji ustav BiH krši i ona osnovna. Primjerice, jedna od kontroverzi postdejtonskog ustava je i ta što ne poznaje graÄ‘anina BiH, već ga tretira kao Bošnjaka, Srbina i Hrvata. BiH ne može funkcionirati na ovome principu etniÄki zastupljenih stranaka kao BiH, ne može funkcionisati na principu etniÄki zastupljenih stranaka kao što je to sada.
Dejtonski ustavno-pravni poredak je i protiv tradicionalnih bosanskohercegovaÄkih vrijednosti jer BiH je oduvijek bila multikultiralna i multietiÄna. Danas, iako to u svojoj biti jeste, pravno joj se to osporava. Dejtonskim ustavom došlo se do rješenja koja negiraju takvu BiH.
Nedovršenost mirovnog projekta pokazuje se i kroz nepostojanje odgovora za Distrikt BrÄko, kroz otvoreno pitanje pozicije Mostara, otvoreno pitanje pozicije grada Sarajeva. Rješenja u izbornom sistemu koja su nametnuta Dejtosnik sporazumom pokazuju koliko taj izborni system nije konzekventno izveden iz demokratskih standard u izbornom sistemu.
Ustavna organizacija BiH se treba bazirati na tome da njena unutarnja struktura bude koherentna - koherentna u smislu dva principa ili na jedno naÄelo prirodno socio-ekonomska i komunikacijska povezanosti. A s druge strane, unutar te povezanosti jedna sigurnost svakog subjekta u smislu vjerskog, etiÄnog, ne samo subjekta graÄ‘anskog, ne samo subjekta nacionalnog nego i jednog i drugog. Zato bi ove principe ponovno trebalo prepisati u novi ustav. Današnjem Ustavu BiH nužne su hitne izmjene. BiH ne može zaista funkcionirati ako nema elementarnog zadovoljstva kod svih subjekata koji Äine bh društvo. Ovo društvo Äine graÄ‘ani I nacije.
PoÄetni korak u ustavnoj reformi je izmjena Izbornog zakona.
Ovakav naÄin sadašnjeg ustrojstva BiH garantira jedino etniÄki podijeljenu BiH, što će meÄ‘unarodnu zajednicu u ovoj zemlji ostaviti još dugi niz godina.