Vijesti

Kultura sjećanja - 28. godišnjica zločina u kojem su ubijena 124 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Kultura sjećanja - 28. godišnjica zločina u kojem su ubijena 124 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Na današnji dan 1992. godine žrtve Hrastove glavice su odvedene iz prijedorskih logora Omarska i Keraterm prema Sanskom Mostu, kako bi navodno bili razmijenjeni a pošto razmjena nije uspjela, na povratku su dovedeni pred prirodnu jamu Hrastova glavica, gdje su strijeljani po trojica u grupi i bacani u prirodnu jamu duboku 20 metara. Strijeljanje je uspio preživjeti jedino Ibrahim Ferhatović koji je uspio doći do rodnih Hambarina gdje je ispričao ovu stravičnu priču, ali je nažalost kasnije ubijen u genocidu u Prijedoru. Ipak, priča o zločinu na Hrastovoj glavici je preživjela i ova masovna grobnica je ekshumirana 1998. godine. Tokom ekshumacije pronađeni su i posmrtni ostaci poznatog prijedorskog ljekara i eksperta Ujedininjenih nacija Esada Sadikovića, te dva skeleta žrtava iz Drugog svjetskog rata.
Haški tribunal je u presudi Milomiru Stakiću utvrdio da je 5. avgusta 1992.godine prijedorski policajac Radovan Vokić došao sa spiskom u logor smrti Omarska i odatle je odvedena grupa od 124 logoraša. Radilo se o logorašima koji su preživjeli strijeljanje u sobi tri logora Keraterma, te su predstavljali nezgodne svjedoke za prijedorske vlasti. U Prijedoru su tokom rata postojali logori Trnopolje, Keraterm i Omarska, kroz koje su konstantno vršena prebacivanja logoraša iz jednog u drugo mjesto. Prema evidencijama prijedorskih udruženja žrtava, kroz Omarsku je prošlo oko 6.000 ljudi. Smatra se da je oko 25.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo kroz jedan od ovih logora, među njima veliki broj žena i djece. Prije dvije godine na obilježavanju 20. - te godišnjice ovog stravičnog zločina, otkriveno je spomen-obilježje Hrastova glavica. Spomen-obilježje izgrađeno je u obliku tradicionalne bosanske čatrnje, a kroz otvor je vidljivo usko grlo prirodne jame u koju su bacana tijela žrtava. Čatrnja se nalazi na postolju koje je izgrađeno u obliku stilizovane suze kao trajno podsjećanje na jedan od najstrašnijih zločina koji je počinjen na ovim prostorima.
Institut za istraživanje genocida Kanada poziva sve prijatelje istine i pravde bez obzira na njihovu političku ili ideološku profilaciju da se udruže u zajedničkom naporu za izgradnju kolektivne bosanske kulture pamćenja koja treba da pokaže i dokaže da nećemo zaboraviti i da ćemo učiti svoju djecu da u BiH postoje ljudi koji pamtenje. Ako to zaboravimo ponovit će nam se zlo, a ako ne zaboravimo i naučimo svoju djecu istini onda  ima BiH u zajedničkoj budućnosti.
IGK

Vijesti: