Vijesti

Nakon terorističkih napada, 11. septembra, američki muslimani nastavljaju da se bore kako bi bili prihvaćeni

Nakon terorističkih napada, 11. septembra, američki muslimani nastavljaju da se bore kako bi bili prihvaćeni 

Nova anketa organizacije Pew Forum on Religion and Public Life pokazuje da Amerikanci vide Muslimane kao grupu koja se susreće sa diskriminacijom više nego bilo koja druga vjerska grupa. Ali, dok Amerikanci danas imaju više šanse da se upoznaju sa islamom ili da lično upoznaju nekog muslimana nego što je to bio slučaj u vrijeme poslije napada, nivo tolerancije je niži nego što je bio nekoliko meseci nakon 11. septembra. Možda je teško sjetiti se, ali svega nekoliko dana poslije napada u Njujorku i Vašingtonu, predsjednik Džordž Buš podsjetio je Amerikance da ne mješaju obične Muslimane sa šačicom terorista koji su počinili nasilje. ''Ne treba nekog da smatramo odgovornim za strašan zločin zato što je musliman'', rekao je Buš 13. septembra 2001.

Izgledalo je da je poruka shvaćena. Anketa Pew Forum organizacije, sprovedena novembra iste godine, pokazala je da svega 17 odsto Amerikanaca ima loše mišljenje o muslimanima u Americi, što je manje u odnosu na 24 procenta koji su se tako izjasnili osam meseci ranije. Zaokret je bio najupadljiviji meÄ‘u konzervativnim republikancima - čak 40 odsto njih vidjelo je američke muslimane u lošem svetlu, ali je u novembru taj broj opao za više od polovine, na 19 odsto. TakoÄ‘e, Amerikanci su nakon napada nerado govorili da islam podstiče na nasilje više od drugih vjeroispovjesti; samo jedna četvrtina ispitanika se u martu 2002. složila sa tom izjavom. Ali, nakon što je godinu dana kasnije počeo rat u Iraku, mišljenja su se dramatično promjenila, a 44 odsto Amerikanaca koji su islam povezivali sa nasiljem.

Tolerancija, koja je postojala u periodu nakon 11. septembra, se danas istrošila. Prema istraživanjima Pew Foruma, blizu 40 odsto Amerikanaca i dalje smatra da islam podstiče nasilje, a manjina ima pozitivno mišljenje o muslimanima (u poslednjoj anketi se ne pravi razlika izmeÄ‘u muslimana i američkih muslimana). Muslimani u Americi se sve više bore za iskazivanje svojih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu i ostalim javnim mjestima. U Filadelfiji je policijsko odjeljenje kaznilo jednu službenicu zbog nošenja hidžaba (marame koji prekriva kosu, ponekad i vrat), a ovaj potez je ozvaničen na sudu. Zakonodavci u Oklahomi i Minesoti su predložili zakonski propis, kojim bi se ženama zabranilo nošenje hidžaba na fotografijama za vozačku dozvolu a u Oregonu je državno zakonodavstvo upravo donjelo zakon koji zabranjuje nastavnicima u državnim školama da nose vjersku odjeću. Ovaj zakon se izvorno pojavio tokom dvadesetih godina prošlog vjeka, kao antikatolička mera, koja se odnosila na svešteničke okovratnike i odjeću časnih sestara i podržao ga je Kju-kluks-klan. Neki muslimanski advokati su sada zabrinuti da su obelježi na isti način.

''Svečana odjeća je uvjek razdražujuća'', kaže Ibrahim Huper, portparol Saveta za islamsko-američke odnose. ''Ali, ono što vidite je globalni trend bučne manjine u našem društvu, koja pokušava da blokira svako prilagoÄ‘avanje muslimana.'' Istovremeno, muslimani su postali daleko "vidljiviji" dio američkog društva, - skoro polovina svih Amerikanaca tvrdi da lično poznaje nekoga ko je musliman, u poreÄ‘enju sa njih 38 odsto iz novebra 2001. I taj broj će vjerovatno rasti u budućnosti, kada poznavanje islama kao religije i muslimana bude učestalije meÄ‘u mladim Amerikancima. Većina Amerikanaca ispod 30 godina starosti (52 procenta) poznaje nekog ko je musliman, ali je manje od jedne trećine onih koji su stariji od 65 i poznaju nekog muslimanske vjeroispovesti. Ovo je značajan podatak, jer su istraživači otkrili da poznavanje islama i muslimana može učiniti da im pojedinac bude više naklonjen.

''Ljudi koji poznaju nekoga ko je Musliman nisu u tolikoj mjeri skloni tome da vide vezu između islama i nasilja'', kaže Gregori Smit, istraživač u organizaciji Pew Forum.

MeÄ‘utim, može biti da postoji neugodna siva zona izmeÄ‘u tolerancije američkih muslimana i njihove potpune integracije u američko društvo. Nije nimalo slučajno da nekoliko skorijih slučajeva u kojima je dato pravo sudijama da traže od muslimanki da skinu hidžab u sudnici, dolaze iz Mičigena koji ima najveću arapsku populaciju van Bliskog istoka. Muslimani se mogu vidjeti svuda - u detroitskom metrou , na aerodromu dok prodaju novine, dok uzimaju porudžbine u nekom od Starbacks' kafea ili u nekoj od lokalnih banaka - ali zajednica se i dalje bori sa pitanjem koliko daleko ići u ispoljvanju svojih vjerovanja i obreda. Muslimani u Americi i dalje uživaju niži status nego njihovi roÄ‘aci u Evropi, gde Francuska razmatra zabranu nošenja burke u javnosti, a marame za glavu su već izbačene iz škola, i gde je ovog ljeta muslimankama koje nose ono što se naziva ''burkom'' zabranjen ulaz na bazene u Francuskoj i Italiji.

Ipak, Amerikanci su i dalje podjeljeni oko toga da li da prihvate izjavu predsednika Obame, tokom njegovog govora u Kairu ovog ljeta. ''Sloboda je u Americi neodvojiva od slobode praktikovanj svoje vjere'', rekao je Obama. „Zbog toga je američka vlada išla na sud, da bi zaštitila pravo žena i djevojaka da nose hidžab i da bi kaznila one koji to pravo poriču.''

 

Vijesti: