Nakon teroristiÄkih napada, 11. septembra, ameriÄki muslimani nastavljaju da se bore kako bi bili prihvaćeni
Nova anketa organizacije Pew Forum on Religion and Public Life pokazuje da Amerikanci vide Muslimane kao grupu koja se susreće sa diskriminacijom više nego bilo koja druga vjerska grupa. Ali, dok Amerikanci danas imaju više šanse da se upoznaju sa islamom ili da liÄno upoznaju nekog muslimana nego što je to bio sluÄaj u vrijeme poslije napada, nivo tolerancije je niži nego što je bio nekoliko meseci nakon 11. septembra. Možda je teško sjetiti se, ali svega nekoliko dana poslije napada u Njujorku i Vašingtonu, predsjednik Džordž Buš podsjetio je Amerikance da ne mješaju obiÄne Muslimane sa šaÄicom terorista koji su poÄinili nasilje. ''Ne treba nekog da smatramo odgovornim za strašan zloÄin zato što je musliman'', rekao je Buš 13. septembra 2001.
Izgledalo je da je poruka shvaćena. Anketa Pew Forum organizacije, sprovedena novembra iste godine, pokazala je da svega 17 odsto Amerikanaca ima loše mišljenje o muslimanima u Americi, što je manje u odnosu na 24 procenta koji su se tako izjasnili osam meseci ranije. Zaokret je bio najupadljiviji meÄ‘u konzervativnim republikancima - Äak 40 odsto njih vidjelo je ameriÄke muslimane u lošem svetlu, ali je u novembru taj broj opao za više od polovine, na 19 odsto. TakoÄ‘e, Amerikanci su nakon napada nerado govorili da islam podstiÄe na nasilje više od drugih vjeroispovjesti; samo jedna Äetvrtina ispitanika se u martu 2002. složila sa tom izjavom. Ali, nakon što je godinu dana kasnije poÄeo rat u Iraku, mišljenja su se dramatiÄno promjenila, a 44 odsto Amerikanaca koji su islam povezivali sa nasiljem.
Tolerancija, koja je postojala u periodu nakon 11. septembra, se danas istrošila. Prema istraživanjima Pew Foruma, blizu 40 odsto Amerikanaca i dalje smatra da islam podstiÄe nasilje, a manjina ima pozitivno mišljenje o muslimanima (u poslednjoj anketi se ne pravi razlika izmeÄ‘u muslimana i ameriÄkih muslimana). Muslimani u Americi se sve više bore za iskazivanje svojih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu i ostalim javnim mjestima. U Filadelfiji je policijsko odjeljenje kaznilo jednu službenicu zbog nošenja hidžaba (marame koji prekriva kosu, ponekad i vrat), a ovaj potez je ozvaniÄen na sudu. Zakonodavci u Oklahomi i Minesoti su predložili zakonski propis, kojim bi se ženama zabranilo nošenje hidžaba na fotografijama za vozaÄku dozvolu a u Oregonu je državno zakonodavstvo upravo donjelo zakon koji zabranjuje nastavnicima u državnim školama da nose vjersku odjeću. Ovaj zakon se izvorno pojavio tokom dvadesetih godina prošlog vjeka, kao antikatoliÄka mera, koja se odnosila na svešteniÄke okovratnike i odjeću Äasnih sestara i podržao ga je Kju-kluks-klan. Neki muslimanski advokati su sada zabrinuti da su obelježi na isti naÄin.
''SveÄana odjeća je uvjek razdražujuća'', kaže Ibrahim Huper, portparol Saveta za islamsko-ameriÄke odnose. ''Ali, ono što vidite je globalni trend buÄne manjine u našem društvu, koja pokušava da blokira svako prilagoÄ‘avanje muslimana.'' Istovremeno, muslimani su postali daleko "vidljiviji" dio ameriÄkog društva, - skoro polovina svih Amerikanaca tvrdi da liÄno poznaje nekoga ko je musliman, u poreÄ‘enju sa njih 38 odsto iz novebra 2001. I taj broj će vjerovatno rasti u budućnosti, kada poznavanje islama kao religije i muslimana bude uÄestalije meÄ‘u mladim Amerikancima. Većina Amerikanaca ispod 30 godina starosti (52 procenta) poznaje nekog ko je musliman, ali je manje od jedne trećine onih koji su stariji od 65 i poznaju nekog muslimanske vjeroispovesti. Ovo je znaÄajan podatak, jer su istraživaÄi otkrili da poznavanje islama i muslimana može uÄiniti da im pojedinac bude više naklonjen.
''Ljudi koji poznaju nekoga ko je Musliman nisu u tolikoj mjeri skloni tome da vide vezu izmeÄ‘u islama i nasilja'', kaže Gregori Smit, istraživaÄ u organizaciji Pew Forum.
MeÄ‘utim, može biti da postoji neugodna siva zona izmeÄ‘u tolerancije ameriÄkih muslimana i njihove potpune integracije u ameriÄko društvo. Nije nimalo sluÄajno da nekoliko skorijih sluÄajeva u kojima je dato pravo sudijama da traže od muslimanki da skinu hidžab u sudnici, dolaze iz MiÄigena koji ima najveću arapsku populaciju van Bliskog istoka. Muslimani se mogu vidjeti svuda - u detroitskom metrou , na aerodromu dok prodaju novine, dok uzimaju porudžbine u nekom od Starbacks' kafea ili u nekoj od lokalnih banaka - ali zajednica se i dalje bori sa pitanjem koliko daleko ići u ispoljvanju svojih vjerovanja i obreda. Muslimani u Americi i dalje uživaju niži status nego njihovi roÄ‘aci u Evropi, gde Francuska razmatra zabranu nošenja burke u javnosti, a marame za glavu su već izbaÄene iz škola, i gde je ovog ljeta muslimankama koje nose ono što se naziva ''burkom'' zabranjen ulaz na bazene u Francuskoj i Italiji.
Ipak, Amerikanci su i dalje podjeljeni oko toga da li da prihvate izjavu predsednika Obame, tokom njegovog govora u Kairu ovog ljeta. ''Sloboda je u Americi neodvojiva od slobode praktikovanj svoje vjere'', rekao je Obama. „Zbog toga je ameriÄka vlada išla na sud, da bi zaštitila pravo žena i djevojaka da nose hidžab i da bi kaznila one koji to pravo poriÄu.''