POLITIÄŒKA PLATFORMA SAVEZA NEZAVISNIH INTELEKTUALACA BOSNE I HERCEGOVINE

POLITIÄŒKA PLATFORMA SAVEZA NEZAVISNIH INTELEKTUALACA BOSNE I HERCEGOVINE

U vremenu kada dezintegracione snage privode kraju proces koji uništava hiljadugodišnje teritorijalno, multietničko i državno tkivo Republike BiH, kada nacionalističke oligarhije graÄ‘ane RBiH pretvaraju u pogonsko gorivo njihovih monstrum mašinerija za potiranje slobodnog, suverenog, politički svjesnog i odgovornog člana Bosanskohercegovačkog naciona - mi, Bosanci i Hercegovci u domovini i dijaspori, želimo iskazati svoj ljudski, graÄ‘anski, intelektualni bunt protiv takvih tendencija i pozvati sve one koji su za suverenu, jedinstvenu i demokratsku Republiku BiH, državu suverenih graÄ‘ana i ravnopravnih naroda na čitavom njenom teritoriju - da nam se pridruže, da ujedinimo naše snage i zaustavimo procese podjela, aparthejd i segregaciju.

 

Namjera Saveza nezavisnih intelektualaca BiH (SNIBiH) jeste da inicira jedan pozitivni podsticaj kod građana, intelektualaca, političkih stranaka i nevladinih organizacija, koji bi svojim primjerom pojedinačnog i kolektivnog angažmana mogli da proizvedu potrebnu kritičnu masu bh građana, nephodnu za pozitivne promjene kako unutar bh dijaspore tako i u matici.

 

Za ostvarenje takve misije neophodan je jedan slobodan, otvoren i višesmjerni protok ideja koje su neophodne za promjene aspekata društveno-političke stvarnosti neprirodnih hiljadugodišnjoj tradiciji bosanskohercegovačke koegzistencije različitosti i meÄ‘usobnog uvažavanja.

Takav protok ideja pokazat će ne samo da bosanskohercegovačko društvo nije društvo beznaÄ‘a, uništenih nada i dejtonskih zidova već da su bosanskohercegovačko društvo i država mogući u obliku moderne, demokratske i graÄ‘anske države, utemeljene na hiljadugodišnjem kontinuitetu bosanskohercegovačke državnosti, bogatoj tradiciji, toleranciji i bogatstvu različitosti, kao historijski i iskustveno potvrÄ‘enog interesa većine bh graÄ‘ana.

Umjesto toga, danas su u BiH, a djelomično i unutar dijaspore, odnosi zasnovani na konsenzusu etno-nacionalnih lidera koji su u osnovi suprotni opšteprihvaćenim standardima ljudskih prava i individualnih sloboda.

 

Pitanje etničke pripadnosti i konstitutivnosti naroda dovedeni su do svojih apsurda, ravnopravnost de jure postaje de facto diskriminacija. Konstitutivnost naroda na jednom dijelu bh teritorija pretvara se u faktičku obespravljenost u drugom dijelu. Posljedice toga jesu kršenja i ugroženost prava graÄ‘anina, njegove slobode govora, prava na obrazovanje, rad, penzijsku i socijalnu sigurnost, vjersku slobodu, političku slobodu da bira i pravo da bude biran.

Dejtonski Ustav (Aneks 4 dejtonskog sporazuma) je, suprotno ukupnim kulturno-civilizacijskim i političko-demokratskim dostignućima ljudske historije i ideala slobodnog i suverenog građanina i njegovih prava, suprotno Povelji UN i Internacionalnom pravu, ukinuo građanski status individuuma kao osnovnu oznaku čovjekovog identiteta utapajući ga u etnicitet u kome on gubi svoju suverenost koja je bila zagarantovana legalnim i legitimnim, internacionalno priznatim Ustavom Republike BiH.

 

Dejtonski Ustav je državi BiH oskrnavio ustavno-pravni kontinuitet derogiranjem Ustava RBiH i njegovih amandmanskih izmjena, koji su joj i omogućili taj internacionalno priznati suverenitet sukladno Povelji UN. Umjesto pravednog mira, Dejton je u BiH iscrtao linije teritorijalnog, etničkog, jezičkog, obrazovnog i ekonomskog razdvajanja koje etno-nacionalne oligarhije vješto koriste za vlastito bogaćenje kroz institucije predstavničke vlasti. Umjesto progresa i demokratizacije bh društva na djelu je politika straha, koja se želi predstaviti kao nemogućnost suživota i neodrživost države Republike BiH i to kroz opstrukciju njenog funkcionisanja.

 

Današnja Bosanska država, podijeljena oktroisanim dejtonskim Ustavom i institucijama, nema sistem obrazovanja koji obrazuje nove generacije o historiji bosanske državnosti, suživotu, kulturi, toleranciji i moralnim i etičkim vrijednostima koje su bile prisutne kod žitelja bosanske države kroz vijekove. Nove mlade generacije i ne znaju da je srednjovjekovna bosanska država nastala u 9. vijeku i da je cijelo vrijeme zadržavala odreÄ‘eni oblik državnosti, čak i onda kada je bila potpuno okupirana. Ono sa čime se Evropska zajednica danas diči BiH je imala prije hiljadu godina. Na primjer danas Španija, koja je donedavno predsjedavala Evropskom Unijom odakle dolaze razni savjeti kako demokratija treba izgledati, gdje se zaboravlja da su upravo iz Španije protjerani Jevreji Sefardi koji su našli utočište u multikulturnoj Bosni i Hercegovini i živjeli sretno sve ovo vrijeme dok im razni kvazi-demokrati iz zemlje i svijeta nisu nametnuli dejtonski Ustav po kome su tek sada, prvi puta u historiji Bosne i Hercegovine, postali obespravljeni graÄ‘ani drugog reda, bez prava da budu birani u institucije vlasti drzave Bosne i Hercegovine. Sve to se zaboravlja, etničko obrazovanje zarobljeno u podržavljenim dejtonskim entitetima sve više guši obrazovanje o stvarnim vrijednostima ljudskog društva, demokratije, te tradicionalnih vrijednosti etike i morala koje su njegovane u Bosni i Hercegovini od njenog nastanka do danas.

Zbog takvog stanja, a iz osjećaja vlastite odgovornosti i graÄ‘anske dužnosti, nezavisni intelektualci, osloboÄ‘eni robovanja bilo kojoj političkoj ili duhovnoj opciji, žele animirati uspavano bosanskohercegovačko javno mnijenje u matici i dijaspori i ukazati na neophodnost reformisanja bosanskohercegovačkog društva i države, njene politike, kulture, ekonomije i civilnog društva u cjelini, a u cilju:

 

• Odbrane internacionalno priznate Bosanskohercegovačke nacije.

• Povratka iz nelegalne suspenzije moderne, demokratske, sekularne, graÄ‘anske države, Republike BiH.

• Očuvanja kontinuiteta ustavno-pravnog sistema Republike BiH, koji je nasilno prekinut agresijom i nasilnim nametanjem nedemokratskog dejtonskog Ustava. Jedini put da se to ostvari je insistiranje na zahtjevu da se vrati na snagu silom suspendovani legalni i legitimni graÄ‘anski Ustav Republike BiH na osnovu kojega je RBiH 22. maja 1992. godine primljena kao 177. punopravna članica UN - kao osnova za svaku eventualnu nadogradnju koja bi imala za cilj implementaciju pozitivnih normi i standarda Evropske Unije.

• Uvažavanja bh raznolikosti i tradicije kao jedinstvenog bosanskohercegovačkog puta u izgradnji države i društva.

• Uspostave pravne države, sa nezavisnim i efikasnim institucijama zaštite ljudskih prava za sve graÄ‘ane Republike BiH i neophodnim institucijama zaštite sigurnosti, vitalnih interesa svakog naroda te suvereniteta i integriteta Republike BiH.

• Uspostave bosanskohercegovačke političke platforme i na njoj osnovane politike.

• Stvaranja uslova u kojima će bh dijaspora dobiti prostor za utjecaj na ukupna zbivanja u matici shodno njenoj brojnosti, eponimskim i intelektualnim kapacitetima.

• Uspostave sistema obrazovanja, koji će omogućiti kvalitetno obrazovanje iz domena društvenih i prirodnih nauka i koji će u svom programu sadržavati i uvažavati historijske činjenice o bosanskoj državi, njenom razvoju, identitetu njenih žitelja, koji su od autohtonog naroda srednjovjekovne bosanske države (dobri Bošnjani) evoluirali u naciju, priznatu od strane organizacije Ujedinjenih nacija 1992. godine.

 

Priznanjem Republike BiH od strane organizacije Ujedinjenih nacija, de jure je riješeno i nacionalno pitanje u RBiH. De facto implementacija toga će biti dugotrajan proces, kroz školstvo, medije, kulturu, nevladine organizacije itd.

U BiH je laž postala bitan sadržaj kolektivnih i individualnih psihologija. Razvoj svakog, a posebno poratnog društva, moguć je jedino na postulatima istine, prava i sistema moralnih vrijednosti. SNIBIH zeli da ukaze  javnom mnijenju da sreÄ‘ivanje prilika u RBiH pretpostavlja pravdu, vladavinu prava i prihvatanje istine kao iskaza te pravde.

 

Represija javnog dijaloga i svijesti o težini situacije u kojoj se graÄ‘ani trenutno nalaze je prouzrokovala krizu bosanskohercegovačkog društva, uzrokovanu zloupotrebom vlasti nacionalističke oligarhije, koje u takvim uslovima nije u stanju producirati vlastitu, opstćeprihvaćenu strategiju izlaska iz te krize, prepuštajući vlastitu sudbinu u ruke meÄ‘unarodnom faktoru. MeÄ‘u nosiocima vlasti u podijeljenoj državi, nema argumentovanih suprotstavljanja mišljenja; postoje uglavnom samo svaÄ‘e, podmetanja, sve pod lažnim izgovorom zaštite interesa naroda, a u stvarnosti zaštiti beneficija i imovine korumpiranih političara.

SNIBiH se zalaže za otvoreni dijalog, protok i pozitivno sučeljavanje različitih mišljenja i stavova, spoznaja i samog znanja baziranog na činjenicama. Svaka spoznaja i znanje su podložni proceduri racionalnog ispitivanja validnosti kroz analizu činjenica. Isključivanjem analize vjerodostojnih činjenica znanje bi postalo dogma koja u sebi nosi klicu nesporazuma, što bi onda vodilo ka nasilju prema neistomišljenicima.

Rat na području Bosne i Hercegovine nikada u historiji nije nastao kao rezultat unutrašnjih protivrječnosti, već je sve do jednog uvezen sa motivom teritorijalnih aspiracija na teritoriju bosanske države. Agresija od 1992. do 1995. nije bila izuzetak, s tim što se vještom manipulacijom i neprijateljskom propagandom uspjela postići jaka kolaboracija unutrašnjeg faktora sa snagama agresora.

 

Neophodno je potrebno u javnom prostoru BiH odlučno svjedočiti i pokazivati da bosanskohercegovačko društvo ne samo da je moguće, već da je njegova revitalizacija na temelju povjerenja meÄ‘u njegovim različitostima, zapravo, jedini zbiljni i održivi interes svih graÄ‘ana.

SNIBiH se zalaže za očuvanje tolerancije, izgradnju demokratije sa mogućnostima iskrenog dijaloga, koje nije isključivo već postaje sredstvo za meÄ‘usobno razumijevanje. Zalaže se, takoÄ‘er, za mogućnost da se u pravnom domenu i na znanstvenim temeljima traže odgovori na nedostajuća pitanja o RBiH. SNIBiH insistira na otkrivanju istine o historiji Bosne i Hercegovine i protekloj agresiji sa kojom bi se utjecalo na trenutne stavove i ponašanja, koja svi osjećamo kao neprihvatljiva.

Bez funkcionalne pravne države nemoguće je spriječiti pranje kapitala sumnjivog porijekla koje danas na velika vrata, uvezano sa korumpiranom političkom oligarhijom, novonastalim tajkunima i erodiranim moralnim i etičkim normama, uništava ekonomske i privredne resurse BiH.

SNIBiH apelira na javnost da konačno krene u borbu protiv etabliranih mafijaških skupina i korumpiranosti kao “normalne” pojave u bh društvu.

Bosansko-hercegovačka politika i politička platforma danas ne postoje meÄ‘u vladajućom korumpiranom oligarhijom, kao što ne postoji ni kritična masa društvene kritike i rezultati koje bi ista polučila, a što je uzrokovano represijom u medijima i manipulacijom nad osiromašenim graÄ‘anima. Postojeća politika je tek mehanički zbir triju krimogenih i protudržavnih tendencija meÄ‘u kojima postoji puni konsenzus na ciljevima rušenja bh države i stvaranja privatnih aparthejda na njenom tlu, sa vladavinom doživotnih diktatora. Ono što im je zajedničko jeste svijest da bez teritorijaliziranja njihovih političkih interesa i održavanja psihologije straha ne bi mogli opstati na političkoj sceni. Svaki pokušaj promjene takvog stanja nailazi na otvorene ili prikrivene otpore triju lažnih zaštitnika narodnih interesa. Današnja raspodjela vlasti i njeno funkcionisanje, a koje je, kao izravna posljedica rata protiv RBiH i uspostavljeno kao ustavni poredak - ne može biti osnova za kompatibilnost s europskim mjerilima niti put za priključenje BiH euro-atlantskim integracijama.

SNIBiH radi na otvaranju dijaloga o uspostavljanju političke platforme bh države koja bi proizvela konstruktivnu bosanskohercegovačku politiku u cilju stvaranja prosperitetnih, demokratskih promjena za bolju RBiH.

 

Polazeći od činjenice da je gotovo trećina populacije, prvo agresijom i ratom, a zatim i ekonomskom besperspektivnošÄ‡u, protjerana van granica RBiH, SNIBiH se zalaže za stvaranje uslova za ravnopravno i produktivno učešÄ‡e dijaspore kako u afirmaciji pozitivnih demokratskih promjena tako i u kreiranju političke, ekonomske i kulturne bolje budućnosti BiH i njenih graÄ‘ana. Neprihvatljivi su pokušaji stvaranja animoziteta izmeÄ‘u dijaspore i graÄ‘ana u matici kao što je neprihvatljiv i ignorantski odnos vlasti dejtonske BiH prema svojim graÄ‘anima koji su u dijaspori. Dijaspora posjeduje intelektualne, ekonomske i naučne kapacitete koje je neophodno meÄ‘usobno uvezati kako vani tako i sa maticom od čega svi mogu imati samo koristi. Država RBiH zajedno sa svojom dijasporom treba stvarati uslove za povratak kako onih raseljenih po svijetu tako i onih koji su raseljeni unutar granica RBiH.