Sjećanje na žrtve Holokausta i Bosanskog genocida je naša obaveza. Žrtve su nam svojim životima omogućili život dostojan čovjeka.

MeÄ‘unarodni dan sećanja na žrve Holokausta 27. januar je prilika da konstatujemo stalnu moralnu dužnost i obavezu da se sjećamo Holokausta i Bosanskog genocida u kolektivnom institucionalnom pamćenju, kako bi se uklonila mogućnost pojave novih genocida. Istovremeno treba istaći baš povodom Dana sjaćanja na žrtve Holokausta da su Bošnjaci prvi narod u Evropi koji je digao svog glas za zaštitu Jevreja pred nacističkim zločinima. Svjedoče tome bošnjačke rezolucije iz 1941. godine, kao prvi antifašistički dokumenti u Evropi. Naš motiv borbe za istinu i pravdu nije mržnja protiv drugog, nego oslobaÄ‘anje žrtve od straha pomoću kulture pamćenja, a u ime bolje budućnosti. Jer oslobaÄ‘anje žrtve od straha pomoću kulture pamćenja je ljudsko i božije pravo koje traži kaznu zločincima, a svim dobrim ljudima trasiranje puta kao boljem, sretnijem, humanijem životu. Na žalost u BiH svijet nije izvukao poruke i pouke holokausta jer je legalizovan kako genocid, tako i segregacija naroda na nacionalnoj, kulturnoj, vjerskoj i jezičkoj osnovi. Samo u BiH je oduzeto pravo da budemo graÄ‘ani vlastite države. U BiH se zabranjuje pravo na maternji jezik i nacionalnu tradiciju. I to se toleriše. U vremenu rastuće antibosanske koalicije, u vremenu kada se bosanaskohercegovački politički faktor sve slabije suprostavlja udruženim i organizovanim napadima na državu, u vremenu slabe bosanskohercegovačke diplomatije koja u najvažnijim svijetskim političkim centrima ima antibosanske diplomate, sloboda bosanskohercegovačke države se brani pravosnažnim presudama meÄ‘unarodnih sudova koje su presudile agresiju i genocid na državu BiH, članicu UN. I moralnom snagom Armije RBiH koja je odbranila svoju bosanskohercegovačku državu i kojoj se zbog toga svijet divio. To su najbolje brane antibosanskom djelovanju i ponižavanju žrtava agresije i genocida. Odbranjena sloboda države BiH je tako omeÄ‘ena pravosnažnim presudama največih pravnih autoriteta u svijetu i herojskom borbom Armije RBiH koja je odbranila bosanskohercegovačku zemlju, odbranila slobodu, čast i obraz Bosanaca i Hercegovaca. Ove dvije konstante bosanskohercegovačke slobode i opstojnosti države, njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta se veoma malo koriste u borbi protiv udružene antibosanske koalicije. Ne može se sa smetlišta historije iskopati progres, ako istina i pravda izgube, ako mržnja pobjedi ljubav, ako nada izgubi od beznaÄ‘a.

/E. R. /