Vijesti

Kultura sjecanja Mostar

 U kolektivnoj memoriji graÄ‘ana Mostara 9.maj 1993. godine ostaće trajno zabilježen kao vrijeme kada su se na obalama Neretve sukobile dvije nepomirljive ideologije: fašizam sa zapadne strane grada i antifašizam kojeg su baštinili graÄ‘ani i njihovi branioci u okupiranoj istočnoj polovini Mostara.

Dok je ostatak Evrope proslavljao Dan pobjede nad fašizmom, mračni oblaci zla 9. maja 1993. nadvili su se nad Mostarom. Gotovo kompletno nehrvatsko stanovništvo tog je jutra protjerano iz zapadnog u istočni dio grada, s cikom zore počelo je i artiljerijsko djelovanje i granatiranje branjenog dijela grada. Putem radiopostaje Mostar muslimansko stanovništvo (srpskog već tad skoro da nije ni bilo u gradu) pozivano je da okači bijele čaršafe ili zastave na prozore kao znak predaje.
U više je navrata pročitan i proglas HVO-a, potpisan od Jadranka Topića, a istovremeno su, prema ranije pripremljenim spiskovima, postrojbe HVO-a i HV-a počele odvoditi muško stanovništvo u konclogore.
Međunarodnog suda pravde u Haagu je kreatore zla predvođene Jadrankom Prlićem za udruženi zločinački poduhvat pravosnažno osudilo na ukupno 111 godina zatvora.

Grad je mjesecima proživljavao paklenu golgotu, ali je na koncu preživio krvavu agresiju i pobijedio, zahvaljujući ljudima koji su branili svoje porodice, svoj rodni grad i ideje i vrijednosti 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom.
IGK

Vijesti: