"31. maja 1992. godine, u Prijedoru, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, nakon nasilnog preuzimanja vlasti u opštini, vlasti bosanskih Srba donijele su uredbu, proÄitanu na lokalnom radiju kojom se nalaže svim nesrpskim graÄ‘anima da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili pokrivaÄima i da nose bijele trake na rukavima kad izlaze iz kuće. Desetine hiljada Älanova porodica prisiljenih da nose bijele trake bili su zatoÄeni u logorima uspostavljenim tokom rata u Bosni i Hercegovini. U Prijedoru je tokom rata u Bosni i Hercegovini ubijeno 3.173 ljudi - meÄ‘u njima 256 žena i 102 djece. Gotovo 31.000 ljudi bilo je zatoÄeno u koncentracionim logorima, a 53.000 je nasilno protjerano. MeÄ‘unarodni kriviÄni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu osudio je više osoba na zatvorske kazne zbog ratnih zloÄina poÄinjenih u Prijedoru i oko njega. Preživjeli svjedoci su Haškom sudu rekli za straviÄna djela muÄenja, silovanja i ubistava poÄinjena u logorima. 2012. godine, na 20. godišnjicu dekreta o bijelim trakama, stanovnici Prijedora osnovali su grupu Stop negiranju genocida, s ciljem podizanja svijesti o Svjetskom danu bijelih traka. Od tada je pamćenje ovih zloÄina i zloÄina protiv ÄovjeÄnosti raslo po cijelom svijetu. Svjetski dan bijelih traka podsjeća nas da smo svi dužni osigurati da zloÄini genocida i muÄenja budu trajno iskorijenjeni, da se žrtve takvih zloÄina pamte i da poÄinitelji budu izloženi i izvedeni pred lice pravde. Suzbijanje svih poricanja genocida važan je dio procesa.
Danas je dan za pamćenje i podršku žrtvama zloÄina, zajedno sa Äitavom globalnom zajednicom posvećenom istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodica".
Gospodin Brian Masse je sponzor rezolucije o Međunarodnom danu bijelih traka koja će uskoro u parlamentarnu proceduru. Pozivajući kanadsku i svjetsku javnost na obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka, Brian Masse u svome saopćenju govori u genocidu u Prijedoru.
UoÄi 31. maja Hamilton još jednom upozorava da svijet nije izvukao poruku iz Drugog svijetskog rata. Odlukom Älanova Skupštine grada na velikom elektronskom panou ispred zgrade Skupštine grada Hamiltona, u znak sjećanja na žrtve velikosrpske fašistiÄke metode obilježavanja Bošnjaka i Hrvata, kao jasna najava genocida napisano je: "Hamilton podržava MeÄ‘unarodni dan bijelih traka”.Dok politiÄki establišment Prijedora obilježava 30. maj kao tkz. Dan odbrane Prijedora, Äime zapravo na najbolji naÄin legalizuje nauÄno dokazan genocid u Prijedoru, dok se muralima u Prijedoru nastavlja anticivilizacijka dehumanizacija žrtava genocida, kanadski grad Hamilton se solidariše sa žrtvama genocida u Prijedoru i ukljuÄuje u kampanju MeÄ‘unarodni dan bijelih traka. Dok i dalje Prijedorom vlada mrak kao simbol kontinuiranog ugrožavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda Bošnjaka i Hrvata, dok se žrtve još više ponižavaju, dok još nema konkretnih naznaka o izgradnji spomenika za ubijenu djecu i žrtve genocida, dok se od toga mraka ne vidi svijetlo traženja oprosta i iza je Ja žrtvama, dotle Kanada i grad Hamilton uoći 31. maja još jednom upozoravaju da svijet nije izvukao poruku iz Drugog svijetskog rata.
Obilježavanje ovakvih dogaÄ‘aja, koji su kljuÄni za historiju ne samo države BiH i regiona nego i Äitavog svijeta, neophodno je kako bi se sprijeÄilo ponavljanje istoga, bilo gdje, bilo kad. Kontinuiranim obilježavanjem 31. maja je poboljšana svijest KanaÄ‘ana o znaÄaju MeÄ‘unarodnog dana bijelih traka. Ove bijele trake se danas možda ne vide golim okom, ali se Bošnjaci i Hrvati u Prijedoru itekako obilježavaju kroz prijetnje, ucjene, zastrašivanja i kontinuirana ugrožavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, ukljuÄujući i pravo na izgradnju spomen obilježja ubijenog djeci i žrtvama genocida u Prijedoru. Neka 31. maj služi kao opomena na zlo koje se desilo u Prijedoru i Bosni i Hercegovini i da svi zajedno djelujemo u funkciji spreÄavanja ponavljanja zloÄina protiv ÄovjeÄnosti, ratnog zloÄina i genocida. Dan bijelih traka ostaje stalni simbol borbe u Kanadi i svijetu protiv kontinuiranog negiranja zloÄina genocida u Prijedoru, protiv policijskih zabrana komemorativnih skupova žrtava u Prijedoru, protiv kontinuiranog odbijanja lokalne vlasti da dozvole izgradnju memorijala ubijenoj djeci i civilnim žrtvama. Dan bijelih traka je takoÄ‘er simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode, za poštovanje drugog i drugaÄijeg u Äitavom svijetu. Zato tražimo da 31. maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih “bijelih traka”, da se institucionalizira i postane dio institucionalnog pamćenja. To je ujedno prilika da se 31. maj proglasi danom borbe protiv fiziÄkog obilježavanja ljudi, najmorbidnije dehumanizacije, segregacije i aparthejda, te zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, koji su uslijedili nakon markiranja žrtve.
Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK}