Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) smatra da je odbacivanje prijedloga Rezolucije o genocidu u Srebrenici na Odboru za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, Crna Gora ostala zarobljena u srpskom veliko nacionalističkom projektu bez dovoljno vlastitih snaga da se suprostavi istom, suočavanjem sa istinom, pravdom, kulturom sjećanja. Crna Gora još jednom nije naučila lekciju iz svoje prošlosti, od svoje kolektivne greške, greške vlada koje su umjesto da spriječe učešÄ‡e u agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini direktno učestvovale u zločinu. 

Odbacivanjem osude genocida, odbacivanjem javnog negiranja genocida, odbacivanjem da se 11. juli proglasi  Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, odbacivanjem poziva nadležnim za procesuiranje istrage, odbacivanjem izražavanja osjećanje za žrtve genocida, Crna Gora samo potvrÄ‘uje svoju anticivilizacijsku prošlost, posebno sa aspekta učešÄ‡a u agresiji na republiku Bosnu i Hercegovinu. Suočavanje sa prošlošÄ‡u je od suštinske važnosti. Odbijanjem prijedloga Rezolucije o genocidu u Srebrenici Crna Gora kao punopravna članica NATO-a pokazuje nedostatak posvećenosti evropskim i evroatlantskim vrijednostima, ali i vrijednostima istine i pravde.

Zabrinjava da se i nakon 25 godina od genocida u Srebrenici ovaj največi zločin poslije holokausta u Evropi pokušava zloupotrebljavati u dnevno političke i nacionalističke svrhe, služeći kao uporište nacionalističkim strukturama za negiranje genocida, veličanje pravosnažno osuÄ‘enih zločinaca, zastrašivanje i netolerantnost prema manjininskim narodima.

Duboko žalimo zbog dehumanizirajučeg, anticivilizacijskog  postupka Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, ali nećemo odustati, nastavit ćemo raditi na istini i pravdi. Jer priznanje da su sva dešavanja od prije 25 godina u Srebrenici zapravo genocid je preduvjet za pomirenje, a negiranje genocida je izdaja patnje žrtava i njihovih porodica. Odbijanje da se raspravlja o genocidu u Srebrenici nije samo uvreda za porodice žrtava, već će taj antievropski potez otežati pomirenje izmeÄ‘u zajednica kako u Crnoj Gori, tako i u Bosni i Hercegovini. IGK će putem svoga Internacionalnog ekspertnog tima obavjestiti bitne političke i akademske faktore u svijetu da je Skupština Crne Gore neuspjehom da prizna genocid povrijedila sjećanje na žrtve i pogazila meÄ‘unarodno pravo, meÄ‘unarodnu pravdu i presude meÄ‘unarodnih sudova, ali i povelje UN i EU. Jer Rezolucija o genocidu u Srebrenici je bila više od priznavanja Srebrenice kao genocida. Ona je bila i priznanje hitne potrebe za osiguranje pravde za žrtve u ime evropskog puta Crne Gore.