Vijesti

Otvoreni Apel

BiH u EU i NATO – to je Å¾ivotni cilj graÄ‘ana BiH

OTVORENI APEL STOTINU

bosanskohercegovaÄkih intelektualaca – univerzitetskih profesora.

nauÄnika, knjiÅ¾evnika i umjetnika iz zemlje i dijaspore,

za ubrzanu obnovu cjelovite, multietniÄke, funkcionalne, odrÅ¾ive, prosperitetne i europske drÅ¾ave jednakopravnih graÄ‘ana i ravnopravnih naroda demokratske Bosne i Hercegovine

Apel se upuÄ‡uje Älanicama OUN, NATO, OSCE,

DrÅ¾avama i Parlamentu Europske Unije, VijeÄ‡u Europe,

Komesarima Europske Unije, SAD, Japanu, Organizaciji

Islamske Konferencije (OIC), BRIC – Brazilu, Ruskoj

Federaciji, Indiji i Kini, Upravnom odboru PIC-a, OHR

Sarajevo, 25. novembar / studeni 2010,

Dan drÅ¾avnosti Bosne i Hercegovine

Dame i gospodo, Vaše ekscelencije,

Zabrinuti za sudbinu naše lijepe, ali napaÄ‡ene domovine, molimo vas da, u ime temeljnih vrijednosti ÄovjeÄanstva, uÄinite sve što je u vašoj moÄ‡i da se obnovi i uÄvrsti demokratski, multietniÄki i multikulturalni karakter Bosne i Hercegovine, kao jedinstvene, odrÅ¾ive, funkcionalne i prosperitetne europske drÅ¾ave.

Dejtonsko-pariškim sporazumom (novembar-decembar 1995), pod pritiskom meÄ‘unarodne zajednice, prekinut je rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995). Ta se Äinjenica neosporno mora cijeniti kao pozitivno dostignuÄ‡e.

NaÅ¾alost, sva kasnija dogaÄ‘anja pokazala su da je prekid ratnih operacija bio gotovo jedino pozitivno dostignuÄ‡e tog sporazuma u odnosu na ponovnu uspostavu Bosne i Hercegovine kao funkcionalne demokratske drÅ¾ave.

Neka od rješenja iz Dejtonsko-pariškog sporazuma, iznuÄ‘ena imperativom zaustavljanja oruÅ¾anog sukoba, nisu u skladu sa meÄ‘unarodnim demokratskim standardima, i pokazala su se kao nepremostiva prepreka u svim aspektima reintegracije Bosne i Hercegovine kao jedinstvene drÅ¾ave ravnopravnih graÄ‘ana i naroda.

Dejtonsko-pariški sporazum promijenio je i ime naše drÅ¾ave, iskljuÄivši iz naslova rijeÄ “Republika” koja je, meÄ‘utim, zadrÅ¾ana u nazivu jednog od entiteta.

Legalizovano je stanje uspostavljeno silom i genocidnom politikom i praksom snaga koje su osmislile, otpoÄele i vodile rat. Formirane su administrativne strukture kakve nemaju uporišta u našoj tradiciji, i koje nisu uobiÄajene u odnosu na standarde drugih višenacionalnih demokratskih drÅ¾ava.

Entiteti uspostavljeni Dejtonsko-pariškim sporazumom uglavnom nisu ispoštovali dvije osnovne odredbe toga sporazuma - odredbu o privoÄ‘enju pravdi i kaÅ¾njavanju odgovornih za poÄinjene zloÄine, i odredbu o povratku prognanih i izbjeglih u njihove domove.

Iz entitetskih struktura nisu odstranjene snage koje su osmislile, zapoÄele i vodile rat (onako kako je izvršena denacifikacija u NjemaÄkoj nakon Drugog svjetskog rata), pa su one ostale politiÄki aktivne i danas.

OnemoguÄ‡avanjem povratka izbjeglih i prognanih promijenjena je nacionalna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine.

U takvim okolnostima zloupotrebljava se entitetsko glasanje, pa pozicija dezintegracionih nacionalistiÄkih snaga postaje dominantna, dok se uloga demokratskih integrativnih elemenata bosanskohercegovaÄkog društva u potpunosti degradira i marginalizira. Na taj se naÄin blokira svaka inicijativa da se, poboljšavanjem ustavnih rješenja ili na druge naÄine, ovakvo neodrÅ¾ivo stanje promijeni u smislu uspostavljanja istinskog, demokratskog, multietniÄkog i multikulturalnog društva, lišenog diskriminacije i aparthejda po nacionalnoj, vjerskoj, politiÄkoj ili drugoj osnovi.

U prilog našoj konstataciji o neodrÅ¾ivosti ovakvog stanja govori ocjena Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je ustavni sistem u Bosni i Hercegovini diskriminatorski i protivan

Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. I ta ocjena i sve druge pozitivne inicijative u cijelosti se ignorira.

Ozbiljni analitiÄari upozoravaju na teško stanje u svim segmentima Å¾ivota u Bosni i Hercegovini, bez obzira na entitetsku ili nacionalnu pripadnost graÄ‘ana. Zato su potrebne korjenite promjene.

OÄigledno je kako sve upuÄ‡uje na moguÄ‡u novu agoniju Å¾itelja Bosne i Hercegovine i moguÄ‡e novo Å¾arište nestabilnosti, kako u regiji tako i u meÄ‘unarodnim razmjerama.

UnatoÄ svijesti da se mir i buduÄ‡nost za Bosnu i Hercegovinu mora kreirati unutrašnjim snagama, mi smo duboko uvjereni da politiÄka situacija u zemlji i sastav zastupnika izabranih na posljednjim izborima (3. oktobar / listopad 2010) nije takav da se bez znaÄajne intervencije meÄ‘unarodne zajednice mogu uspješno donositi bilo kakve vitalne odluke o potrebnim promjenama postojeÄ‡eg nedemokratskog i oktroiranog ustava.

NajvaÅ¾niji dokaz za ovu tvrdnju je Äinjenica da je taj isti oktroirani Ustav, koji predstavlja glavnu prepreku reintegraciji i funkcioniranju DrÅ¾ave, usvojen u Daytonu (novembar 1995) pod neposrednim rukovoÄ‘enjem meÄ‘unarodne zajednice, koja i danas, sa svojim krupnim Bonskim ovlaštenjima, vrši kontrolu situacije u zemlji.

Dejtonski sporazum je potpisan bez znanja naših graÄ‘ana, i sve do danas još nije preveden sa engleskog na jezike kojim govore stanovnici Bosne i Hercegovine. Isto tako, ni legalno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, drÅ¾ave priznate od Ujedinjenih nacija (1992) koje je po vaÅ¾eÄ‡em Ustavu DrÅ¾ave jedino imalo pravo da donese „Odluku“ o potpisivanju Daytonskog sporazuma prije 15 godina, nikada nije donijelo takvu Odluku, a niti Parlamentarna skupština legalne Republike Bosne i Hercegovine.

Dame i gospodo, Vaše ekscelencije,

Slobodni smo uz ovaj “Otvoreni apel” izloÅ¾iti Vam odreÄ‘ena politiÄka rješenja i ustavne principe uz koje, prema našem mišljenju, moÅ¾e otpoÄeti proces obnove cjelovite i jedinstvene, multietniÄke i multikulturalne, odrÅ¾ive i funkcionalne europske drÅ¾ave Bosne i Hercegovine.

Prvenstveno smatramo neophodnim osigurati:

1. efikasnu zaštitu zajamÄenih ljudskih prava i sloboda, uz garanciju moguÄ‡nosti ostvarivanja istih na Äitavom drÅ¾avnom teritoriju bez ikakvih izuzetaka i diskriminacija;

2. instrumente za ostvarivanje kolektivnih nacionalnih prava jednako za sve graÄ‘ane, sve narode i nacionalne manjine, te pravo na regionalnu i lokalnu samoupravu u skladu sa Europskom poveljom o ljudskim pravima i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi;

3. ostvarivanje procesa regionalne suradnje jednako prema svim susjedima, bez ikakvog

nacionalnog predznaka i bez protekcionizma prema bilo kome (paralelne specijalne odnose entiteta i susjednih drÅ¾ava rješavati kao regionalnu prekograniÄnu suradnju u duhu opÄ‡eprihvaÄ‡ene europske prakse)

4. uspostavljanje racionalne i efikasne organizacije drÅ¾avne vlasti na svim nivoima, u skladu sa uvrijeÅ¾enim standardima naprednih demokratskih drÅ¾ava, koja Ä‡e svoj legitimitet izvoditi iskljuÄivo iz drÅ¾avnog identiteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine kao drÅ¾ave ravnopravnih naroda koji u njoj Å¾ive. Pravo nacionalnog veta treba zadrÅ¾ati samo u Domu naroda, koji treba da bude formiran kao istinska garancija ravnopravnosti svih naroda i nacionalnih manjina.

5. uvjete pod kojima Ä‡e se intenzivirati i ubrzati procesi prikljuÄivanja Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama.

U prelaznom periodu, do donošenja novog Ustava Bosne i Hercegovine, moguÄ‡e je vratiti pravnu snagu Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prema kojem su odrÅ¾ani prvi demokratski izbori (1990) i referendum o nezavisnosti (1992), ili makar one njegove odredbe koje garantiraju moguÄ‡nost ostvarivanja premisa citiranih od 1. do 5.

Ovo treba uÄiniti što prije, zato što posljednji ustav Republike Bosne i Hercegovine predstavlja i posljednje pravedno, pa prema tome i legitimno ustavno ureÄ‘enje naše drÅ¾ave. Dejtonski model ustava prevodi u ustavnu povelju jedan aneks meÄ‘unarodnog mirovnog ugovora koji ne odgovara standardu ustavotvornog akta. Tako se drÅ¾avnopravni status BiH pokazuje kao „ustavna drÅ¾ava” koja nema legitimni ustav.

Po našem mišljenju, u novom Ustavu Bosne i Hercegovine, koji bi dobio europski karakter, trebalo bi ugraditi sljedeÄ‡a osnovna naÄela:

1. Bosna i Hercegovina je drÅ¾ava svih njenih graÄ‘ana i naroda: konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih kao nacionalnih manjina, koji u njoj Å¾ive. Bosna i Hercegovina je zasnovana na vladavini prava i socijalne pravde, na naÄelima participativne graÄ‘anske demokratije, ljudskim i manjinskim pravima i slobodama, zaštiti Äovjekove okoline, meÄ‘unarodnoj suradnji i trÅ¾išnoj ekonomiji, kao i na pripadnosti europskim principima i društveno-historijskim vrijednostima;

2. izvorna suverenost pripada drÅ¾avi Bosni i Hercegovini i potiÄe iskljuÄivo od svih njenih graÄ‘ana i naroda. Nijedan drÅ¾avni organ, politiÄka organizacija, grupa, pojedinac ili jedan od naroda, ekskluzivno ne moÅ¾e prisvojiti suverenitet ili dio izvornog suvereniteta drÅ¾ave i uspostaviti vlast mimo izvornog suvereniteta;

3. pravni poredak je jedinstven. UreÄ‘enje vlasti poÄiva na podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. PredstavniÄki dom vrši zakonodavnu vlast po principu demokratskog odluÄivanja, u skladu sa odredbama Ustava. Dom naroda štiti vitalne kolektivne interese svih naroda i nacionalnih manjina podjednako, uz primjenu instrumentarija odreÄ‘enog Ustavom. Izvršnu vlast provodi vlada Bosne i Hercegovine, formirana prema principu kompetentnosti, te na naÄin da odraÅ¾ava i nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine, (prema popisu iz 1991.g.). Sudska vlast je neovisna od politiÄkih i bilo kojih drugih utjecaja;

4. funkciju Predsjednika DrÅ¾ave obavlja Predsjedništvo kojeg Äine Predsjednik predsjedništva i tri Älana. Predsjednik i tri Älana Predsjedništva biraju se na Äetiri godine iz redova triju konstitutivnih naroda i iz redova ostalih naroda koji Äine stanovništvo Bosne i Hercegovine, na opÄ‡im izborima za cijelu drÅ¾avu, sa slobodnim pristupom aktivnom i pasivnom pravu glasa za sve graÄ‘ane.

5. kontrola drÅ¾avnih granica je u nadleÅ¾nosti drÅ¾ave Bosne i Hercegovine. Jedino drÅ¾ava Bosna i Hercegovina odluÄuje o drÅ¾avljanstvu svojih stanovnika;

6. drÅ¾ava Bosna i Hercegovina ima svoje oruÅ¾ane snage, svoju policiju i sigurnosne sluÅ¾be, a i niÅ¾i nivoi vlasti imaju odgovarajuÄ‡e policijske snage. Teritorija drÅ¾ave Bosne i Hercegovine je nedjeljiva i nikakvim pravnim aktima ne moÅ¾e se dijeliti. Imovina naslijeÄ‘ena 1991. godine, nakon razdruÅ¾ivanja od SFR Jugoslavije, je imovina drÅ¾ave Bosne i Hercegovine.

7. vjerske zajednice su odvojene od drÅ¾ave. Nijedna religija ne moÅ¾e se uspostaviti kao drÅ¾avna ili obavezna. Religijski praznici ne mogu biti praznici DrÅ¾ave;

8. pred Ustavom i zakonom svi su jednaki. Svako ima pravo na jednaku zakonsku zaštitu bez diskriminacije. Pravo na Å¾ivot i imovinu je nepovredivo;

9. ekonomsko ureÄ‘enje u Bosni i Hercegovini poÄiva na trÅ¾išnoj privredi, otvorenom i slobodnom trÅ¾ištu, slobodi poduzetništva, samostalnosti privrednih subjekata i ravnopravnosti privatne i drugih oblika svojine. Bosna i Hercegovina je jedinstveno ekonomsko podruÄje sa jedinstvenim trÅ¾ištem roba, rada, kapitala i usluga;

10. spoljna politika poÄiva na opÄ‡e priznatim principima i pravilima meÄ‘unarodnog prava i pripada izvornoj suverenosti drÅ¾ave;

11. odredbama Ustava, kojima se osiguravaju kolektivna nacionalna prava i pravo na regionalnu i lokalnu samoupravu, mora biti osigurana i zaštita od moguÄ‡ih zloupotreba tih prava u smislu blokade Parlamenta i drugih drÅ¾avnih institucija, odnosno onemoguÄ‡avanja funkcija drÅ¾ave kao cjeline.

12. Odredbama Ustava onemoguÄ‡iti segregaciju u obrazovanju i netrpeljivost prema drugima. Isto tako, obavezati drÅ¾avne organe na svim nivoima za modernu ulogu nauke, obrazovanja, kulture i umjetnosti i njihovo potrebno finansiranje po ugledu na europske razvijene zemlje radi blagostanja graÄ‘ana i njegovanja zajedništva.

Radi svega izloÅ¾enog, zahtijevamo da se prije svih buduÄ‡ih razgovora i rasprava o ustavnim promjenama i novom Ustavu osnuje ustavni konvent, u koji Ä‡e pored predstavnika politiÄkih struktura uÄ‡i ravnopravno i vanstranaÄke strukture demokratskog civilnog društva, pa i naša (IA- 14).

Zakonom o pripremama novog Ustava i meÄ‘unarodnoj arbitraÅ¾i treba regulisati da u sluÄaju spornih pitanja odluku na ustavnom konventu treba, bez odlaganja, prepustiti arbitraÅ¾i, sastavljenoj od pravnih eksperata za ustavno pravo, koje Ä‡e izabrati Upravni odbor PIC-a (Steering Board of PIC). ArbitraÅ¾a treba da odluÄuje na osnovu modernih europskih standarda za višenacionalne drÅ¾ave, a ne na osnovu ratom nametnutih rješenja u Daytonskom sporazumu”.

Na završetku ovog „Otvorenog apela” pozivamo Vas i molimo da kao Älanovi parlamentarnih institucija, predsjednici drÅ¾ava i premijeri vlada najmoÄ‡nijih demokratskih sila svijeta, ne dozvolite sada, u vremenu imperativnih promjena postojeÄ‡eg i usvajanja novog bosanskohercegovaÄkog Ustava, da dosadašnje sveopšte zlo nad multietniÄkom Bosnom i Hercegovinom, iznutra i spolja, ima posljednju rijeÄ !

(Kao dokaz da su potpisnici prihvatili „Otvoreni Apel”, Äuvaju se u Uredništvu Inicijatora Apela u Sarajevu njihovi „ID” brojevi. Inicijatori Apela, njih 14, oznaÄeni su kao grupa

(IA – 14). Oni su ovlašteni, u ime svih potpisnika, da potpišu Apel i prateÄ‡a pisma):

S poštovanjem, bosanskohercegovaÄki intelektualci iz zemlje i dijaspore, potpisnici Apela.

A / P O T P I S I I N I C I J A T O R A „ A P E L A” ( I A - 14 )

G. Jakob Finci, dipl. jur. Dopisni Älan BHAAAS – BH AmeriÄke Akademije za umjetnost i nauku; Predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, Ambasador Bosne i Hercegovine u Bernu, Švicarska

G. Jure GaliÄ‡, Predsjednik Saveza antifašista i boraca narodno-oslobodilaÄkog rata, Sarajevo

Doc. dr. Tarik HaveriÄ‡, Univerzitetski nastavnik za politiÄke i pravne sisteme BiH, Univerzitet u Zenici

Prof. dr. Tomislav Išek, Profesor za modernu historiju BiH, Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli

G. Milorad KruniÄ‡, dipl. ecc., Predsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosveta” Sarajevo. BiH

Prof. dr. fra Luka MarkešiÄ‡, Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeÄ‡a (HNV), Sarajevo, BiH

D. akademik Dejan MiloševiÄ‡, IstraÅ¾ivaÄ atomskih procesa u atofizici i profesor na PMF Sarajevo

Prof. dr. NedÅ¾ad MulabegoviÄ‡,, Predsjednik VijeÄ‡a Kongresa bošnjaÄkih intelektualaca Sarajevo, BiH

Prof. dr. Muris OsmanagiÄ‡, Laureat najviše nagrade za nauku u bivšoj Jugoslaviji - AVNOJ-a za 1982.

Akademik profesor emeritus dr. Branislava PeruniÄiÄ‡, PodpredsjednikANUBiH, Sarajevo, BiH

Akademik prof. dr. Vladimir Premec, sekretar odjeljenja humanistiÄkih nauka, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Predsjednik

Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine

G. Sretko RadišiÄ‡, dipl. ing. Predsjednik Srpskog graÄ‘anskog vijeÄ‡a (SGV), Zenica, BiH

Akademik Abdulah ŠarÄeviÄ‡ , Älan, ANUBiH, Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, BiH

Dipl. ing. Chem. Schlomo Bar Giyora (Vladimir) Zupkovic, Konsultant i struÄni saradnik, Caduri Center Laboratories, Lower Galilee, Israel (Nazaret, Haifa, Ako i Tiberias), BH dijaspora, Izrael.

B / Podaci o potpisnicima „Otvorenog apela”

#	Titula, ime i prezime	Institucija	Grad/zemlja prebivališta
1.	Haris Alibabic, Mr. Doktorski kandidat	Predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike	Michigan, SAD
2.	Profesor emeritus dr. Ibrahim ArnautoviÄ‡	Veterinarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu	Sarajevo, BiH
3.	Dr. med. Kenan ArnautoviÄ‡	MD, FACS, Semmes-Murhey Klinika, Memphis, Tennessee, SAD	Memphis, TN, SAD
4.	Prof. dr. fra Mile BabiÄ‡	Dekan Fakulteta franjevaÄke teologije	Sarajevo, BiH
5.	GÄ‘a Amila BakšiÄ‡	UmjetniÄka direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo, primadonna Opere Narodnog Pozorišta	Sarajevo, BiH
6.	Prof. dr Josip BaotiÄ‡	Profesor knjiÅ¾evnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
7.	Dr. sci. Esad Bajtal	Nezavisni istraÅ¾ivaÄ, glavni i odgovorni urednik Äasopisa „Glas antifašista”, Sarajevo	Breza, BiH
8.	Doc. dr. Vedada BarakoviÄ‡	Filozofski Fakultet Univerziteta Tuzla, BiH	Tuzla, BiH
9.	Mr. Mersad Berber	Likovni umjetnik: slikar, grafiÄki umjetnik	Zagreb, Hrvatska
10.	Prof. dr. Rešad BegtiÄ‡, emeritus	Predsjednik VijeÄ‡a Kongresa BošnjaÄkih Intelektualaca Tuzla, profesor ekonomije	Tuzla, BiH
11.	Akademik prof. dr. Ljubomir BerberoviÄ‡	ÄŒlan Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine,	Sarajevo, BiH
12.	Prof. dr. Seniha BešlagiÄ‡	Profesor emeritus, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
13.	Prof. dr. Ivan Bubalo	Profesor na Fakultetu franjevaÄke teologije	Sarajevo, BiH
14.	Prof. dr. Suzana BubiÄ‡	Rektor Univerziteta „DÅ¾emal BijediÄ‡” Mostar	Mostar, BiH
15.	SnjeÅ¾ana Buzov	Professor Near Eastern Languages and Cultures Department, The Ohio State University, Member BHAAS, Columbus	OH, USA
16.	D. Akademik prof. dr. Ivan CvitkoviÄ‡	ÄŒlan ANUBIH i profesor na Fakultetu PolitiÄkih nauka Univerziteta u Sarajevu	BiH
17.	Prof dr. Faruk ÄŒaklovica	Rektor Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
18.	Prof. dr. Ivan ÄŒavloviÄ‡	Dekan MuziÄke akademije u Sarajevu	Sarajevo, BiH
19.	Prof. dr. Smail ÄŒekiÄ‡	Profesor na Fakultetu politiÄkih nauka Univerziteta u Sarajevu, i Direktor Instituta za istraÅ¾ivanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava	Sarajevo, BiH
20.	D. akademik prof. dr. Muris ÄŒiÄiÄ‡	Profesor na Ekonomskom fakultetu Sarajevo	Sarajevo, BiH
21.	Prof. dr. Esad Ä†imiÄ‡	Profesor emeritus teorijske sociologije, religije i sociologije morala, Univerzitet u Sarajevu BiH, SveuÄilište u Zadru Hrvatska, Univerzitet u Beogradu, Srbija	Sarajevo, BiH, Zadar, Hrvatska, Beograd, Srbija
22.	Prof. dr. Faruk Dalagija	Radiolog, Medicinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, BiH	Sarajevo, BiH
23.	Semir Djulic	Professor of Philosophy and Sociology	Atlanta, Georgia, USA
24.	D. Akademik prof. dr. Vlatko DoleÄek	Dopisni Älan ANUBiH, profesor robotike, Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
25.	Prof. dr. Enes DurakoviÄ‡	Profesor knjiÅ¾evnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
26.	Dr. Biljana Äurica-AsotiÄ‡	Ljekar u Domu zdravlja Zenica	Zenica, BiH
27.	Assist. Prof. Dr Emir FestiÄ‡	Director, Intensive Care Units, Assistant profesor of Medicine, Mayo Clinic, Jacksonville,	Florida, USA
28.	Prof. dr. ŠaÄ‡ir Filandra	Profesor na Fakultetu politiÄkih nauka Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
29.	Prof. dr. Ivan FilipoviÄ‡	Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta Sarajevo	Sarajevo, BiH
30.	G. Jakob Finci	Dopisni Älan BHAAS – BiH-AmeriÄke akademije za umjetnost i nauku, Predsjednik jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine , Ambasador Bosne i Hercegovine u Švicarskoj	Sarajevo, BiH, Bern Švicarska
31.	Prof. dr. Ognjenka Finci	Profesor na Arhitektonskom fakultetu i Likovnoj akademiji Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
32.	Prof. dr. Ešref GaÄanin	Direktor Instituta za istraÅ¾ivanja i projektiranje IPSA, Bosna i Hercegovina	Sarajevo, BiH
33.	Akademik prof. dr. Ejup GaniÄ‡	Predsjednik i Rektor Univerziteta „Sarajevska škola za nauku i tehnologiju“ (SSST)	Sarajevo, BiH
34.	Dipl. ecc. Marko GaliÄ‡	Specijalista za ekonomske sisteme, Zagreb,	Hrvatska
35.	Prof. dr. Kemal GutiÄ‡	Dekan Rudarsko-geološko-graÄ‘evinskog fakulteta, Tuzla	Tuzla, BiH
36.	Prof. dr. Rešid HafizoviÄ‡	Profesor na Fakultetu islamskih nauka Sarajevo	Sarajevo. BiH
37.	Prof. dr. Mirsad HadÅ¾ikadiÄ‡	OsnivaÄki predsjednik BHAAAS – BH AmeriÄke akademije za umjetnost i nauku (2007-2008); Direktor Instituta za Kompleksne Sisteme (complexity.uncc.edu), Odsjek za Softver i Informacionih Sistema, Fakultet kompjuterskih nauka i informatike, Univerzitet North Carolina,	Charlotte, SAD
38.	Dr Omer HadÅ¾iselimoviÄ‡, PhD	Adjunct Professor of English, Loyola University, Member BHAAS,	Chicago, USA
39.	Dr. Senad HadÅ¾iselimoviÄ‡	President of the Bosniacs Academic Forum	Mannheim, Germany
40.	Akademik prof. dr. Kemal HanjaliÄ‡	Profesor na Delft Univerzitetu	Holandija
41.	Mr. sci. Mario Heinal	Magistar politiÄkih nauka	Bat – Yam, Izrael
42.	Prof. Vesna Hercegovac-PašiÄ‡	Arhitekta-urbanist, Arhitektonski fakultetu Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
43.	Emir HodÅ¾iÄ‡, D.V.M. PhD	Center for Comparative Medicine, Directo r of the Real Time PCR Research & Diagnostic, Core Facility, School,of Veterinary Medicine, University of California , Member BHAAS	Davis, USA
44.	Prof. Dr. Migdat HodÅ¾iÄ‡	Member of the Bosnian Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences (BHAAS), Cupertino	CA, USA
45.	Akademik prof. dr Dzevad Hozo	akademski slikar, profesor na Likovnoj akademiji, Univerzitet Sarajevo	Bosna i Hercegovina
46.	Prof. dr Metka Krajgher-Hozo	profesor na Likovnoj Akademiji, Univerzitet Sarajevo	Bosna i Hercegovina
47.	D. Akademik NedÅ¾ad IbrišimoviÄ‡	KnjiÅ¾evnik, skulptor	Podlugovi, BiH
48.	Prof. dr. Tomislav Išek	Profesor moderne historije na Univerzitetu u Tuzli	Tuzla, BiH
49.	Mr. sci. dr. Zerina JašareviÄ‡	Patolog, specijalista biomedicine i karcinoma dojke	Voralberg, Austria
50.	Prof. Dr. Anton Jekauc	Direktor Instituta za strateška istraÅ¾ivanja Sarajevo i ProÄelnik odjela za društvene znanosti Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Bi H	Sarajevo, BiH
51.	Prof. dr. Pavo JurišiÄ‡	Dekan KatoliÄkog bogoslovnog fakulteta Sarajevo	Sarajevo, BiH
52.	Akademik prof. dr DÅ¾evad JuzbašiÄ‡	HistoriÄar Austrougarskog perioda, Älan Akademija nauka i umjetnosti BiH	Sarajevo, BiH
53.	Prof. David Kamhi	Profesor violine, emeritus na MuziÄkoj akademiji u Sarajevu	Sarajevo, BiH
54.	Akademik prof. dr. Hanifa KapidÅ¾iÄ‡ – OsmanagiÄ‡	ÄŒlan Akademija nauka i umjetnosti Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu	Sarajevo, BiH
55.	Mustafa KapidÅ¾iÄ‡	filmski reÅ¾iser, glavni urednik izdavaÄke kuÄ‡e KultB	Sarajevo Bosna i Hercegovina
56.	Prof. dr. DÅ¾evad Karahasan	Pisac i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
57.	Prof. dr. fra Marko KaramatiÄ‡	Profesor Fakulteta franjevaÄke teologije U Sarajevu	Sarajevo, BiH
58.	G. Stjepan KljujiÄ‡	Novinar i bivši Älan predratnog i Ratnog predsjedništva Republike BiH (1992)	Sarajevo, BiH
59.	Prof. Vlado KeroševiÄ‡	Dekan Akademije dramskih umjetnosti Tuzla	Tuzla, BiH
60.	Prof. dr. Aleksandar KneÅ¾eviÄ‡	Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
61.	Vanr. prof. dr. Hajro Kofrc	Professor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli	Tuzla, BiH
62.	Vanr. prof. dr Safet KozareviÄ‡	dekan Ekonomskog fakulteta, , Univerzitet u Tuzli	Bosna i Hercegovina
63.	Prof. dr. Azem KoÅ¾ar	Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli	Tuzla, BiH
64.	G. Mišo KruniÄ‡, dipl. ecc.	Predsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta”	Sarajevo, BiH
65.	Prof. dr. Slavo KukiÄ‡	Profesor i prodekan na Ekonomskom fakultetu SveuÄilišta Mostar	Mostar, BiH
66.	Miro LazoviÄ‡ , Bs. Politology	First President of the Parliament of Bosnia and Herzegovina (1992-1995)	Sarajevo Bosna i Hercegovina
67.	D. Akademik Lidija Licender – CvijetiÄ‡	dopisni Älan Akademija nauka i umjetnosti BiH	Sarajevo, BiH
68.	Akademik prof. dr Slobodan Loga	Potpredsjednik Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine	Sarajevo, BiH
69.	Prof. dr. Mirjana MaliÄ‡	Profesor na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
70.	Prof. dr. Rajka MandiÄ‡	Profesor i projektant u arhitekturi, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
71.	Profesor emeritus dr Omer IbrahimagiÄ‡	Fakultet politiÄkih nauka, Univerzitet u Sarajevu	Sarajevo, BiH
72.	Prof. dr. fra Luka MarkešiÄ‡	Predsjednik Hrvatskog Narodnog VijeÄ‡a (HNV), Bosna i Hercegovina, profesor na Fakultetu franjevaÄke teologije u Sarajevu	Sarajevo BiH
73.	Akademik prof. dr. Juraj MartinoviÄ‡	ÄŒlan Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine	Sarajevo, BiH
74.	Akademik prof. dr BoÅ¾idar MatiÄ‡	Profesor automatike, Predsjednik Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine	Sarajevo, BiH
75.	Prof. dr. Predrag MatvejeviÄ‡	Profesor slavistike na SveuÄilištu „La Sapienza”, Rim	Rim, Italija
76.	D. Akademik prof. dr. Dejan MiloševiÄ‡	Profesor na Prirodno-matematiÄkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
77.	Prof. dr. Ferid MuhiÄ‡	Profesor sociologije i antropologije, Univerzitet Skopje	Skopje, Macedonia
78.	Prof. dr. NedÅ¾ad MulabegoviÄ‡	Predsjednik VijeÄ‡a Kongresa BošnjaÄkih Intelektualaca (VKBI), profesor Medicinskog fakulteta , Univerzitet Sarajevo	Sarajevo, BiH
79.	Dr. Rasim MuratoviÄ‡	Viši nauÄni saradnik Instituta za istraÅ¾ivanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, Sarajevo	Sarajevo, BiH
80.	Doc. dr NajetoviÄ‡ DÅ¾emil	Umirovljeni general Armije Bosne i Hercegovine, Univerzitetski nastavnik društvenih nauka, Univerzitet „Philip Noel Böker“	Sarajevo
81.	Prof. dr. Muris OsmanagiÄ‡	Laureat najveÄ‡e nagrade za nauku u bivšoj Jugoslaviji – nagrade AVNOJ (1982)	Sarajevo, BiH
82.	D. Akademik prof. dr. Adila PašaliÄ‡-Kreso	Profesor, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
83.	Mr. Zaim Pasic	Bosnia and Herzegovina World Network	Birmingham, United Kingdom
84.	Prof. dr. Enes Pelidija	Profesor Osmanskog perioda historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
85.	Akademik prof. dr. Branislava PeruniÄiÄ‡	ÄŒlan ANUBiH, ElektrotehniÄki fakultet Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
86.	Doc. dr Marica PetroviÄ‡	Prodekan za nauÄno-istraÅ¾ivaÄki rad i razvoj na Filozofskom Fakultetu, Univerzitet Tuzla	Bosna i Hercegovina
87.	Akademik prof. dr. Vladimir Premec	Sekretar odjeljenja humanistiÄkih nauka ANUBiH profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Predsjednik Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine	Sarajevo, BiH
88.	Gosp. Sretko RadišiÄ‡	Predsjednik Srpskog graÄ‘anskog vijeÄ‡a (SGV)	Sarajevo, BiH
89.	Mr. sci. Emir RamiÄ‡	Direktor Instituta za istraÅ¾ivanje genocida	Hamilton, Kanada
90.	Mr Amer Sabitovic, Graduate Engineer	President of the Bosnian Academic Circle	Münich, Germany
91.	Ms. Senada Softic – Telalovic, Msc	Chair, Australian Council of Bosnian Herzegovinian Organisations	Melbourne, Australia
92.	D. Akademik Sulejman RedÅ¾iÄ‡	Dopisni Älan Akademije nauka, profesor ekologije na Prirodno - matematiÄkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
93.	Akademik Teodor RomaniÄ‡	ÄŒlan Akademija nauka i umjetnosti, profesor emeritus na MuziÄkoj akademiji Sarajevo	Sarajevo, BiH
94.	GÄ‘a Almijana RudiÄ‡	Savjetnik, Ambasada Bosne i Hercegovine u Izraelu	Izrael
95.	Prof. dr. DÅ¾evad SaraÄ	ÄŒlan Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine	Sarajevo, BiH
96.	Akademik Abdulah Sidran	Pjesnik, Älan Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine	Sarajevo, BiH
97.	Prof. dr. Adnan SilajdÅ¾iÄ‡	Profesor na Fakultetu islamskih nauka, Sarajevo,	Sarajevo, BiH
98.	G. Zekerijah SmajiÄ‡	Novinar i publicista, specijalista za europske integracije	Sarajevo, BiH
99.	Prof. dr. Milan SteviÄ‡	Profesor na Rudarsko-geološko-graÄ‘evinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, BiH	Sarajevo, BiH
100.	Prof. dr. DÅ¾emal SokoloviÄ‡	Profesor politiÄkih nauka, Bergen, Norveška	Sarajevo, BiH
101.	G. Gordan SrkaloviÄ‡, MD, OhD, FACP	Direktor, Sektor za kliniÄka ispitivanja, Centar za rak Sparrow, kliniÄki vanredni profesor, Odsjek za Medicinu, Medicinski fakultet, Michigan State University	Michigan, SAD
102.	Slavka Sufi –MiÄiÄ‡, MSc	Bc.Eng. Asocijacija za integralnu zaštitu okoline i odrÅ¾ivi razvoj, Tuzla, Bosna i Hercegovina Association for Integral Ecology and Development	Tuzla, Bosnia and Herzegovina
103.	Prof. dr. Abdulah ŠarÄeviÄ‡	Profesor filozofije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, BiH	Sarajevo, BiH
104.	Akademik prof. dr. Edin ŠarÄeviÄ‡	Van. profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Leipzig, Älan ANUBiH izvan redovnog sastava i predsjednik Fondacije Centar za javno pravo (CJP)	Leipzig, Germany
105.	Prof. dr. fra Ivan ŠarÄeviÄ‡	Profesor na Fakultetu franjevaÄke teologije, Sarajevo	Sarajevo, BiH
106.	Akademik prof. dr. Taib ŠariÄ‡	Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
107.	Akademik prof. dr. Boris Tihi	ÄŒlan ANUBIH, profesor, SveuÄilište/Univerzitet Vitez	BiH
108.	D. Akademik prof. dr. Miloš TrifkoviÄ‡	D. Älan ANUBiH, SveuÄilište/Univerzitet Vitez	BiH
109.	Akademik prof. dr. Mladen Trkovnik	ÄŒlan Akademije nauka i umjetnosti BiH	BiH
110.	Doc. dr. Emir TurkušiÄ‡	Prirodno-matematiÄki fakultet Univerziteta Sarajevo,bivši ministar za nauku i obrazovanje Kantona Sarajevo, Federacija BiH.	Sarajevo, BiH
111.	Akademik prof. dr. Zlatko Ugljen	Arhitekt, projektant, profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
112.	Akademik prof. dr. Midhat UšÄ‡upliÄ‡	Profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
113.	Prof. dr. fra Velimir Valjan	Profesor na Fakultetu FranjevaÄke teologije, Sarajevo	Sarajevo, BiH
114.	Akademik fra Petar –Perica VidiÄ‡	FranjevaÄki samostan Sv. Ante na Bistriku	Sarajevo, BiH
115.	Akademik prof. dr. Mihovil VlahiniÄ‡	ÄŒlan Akademija nauka i umjetnosti BiH	Sarajevo, BiH (dopunjeno)
116.	Prof. dr. Slavenka Vobornik	Prorektor za nastavu Univerziteta Sarajevo, BiH	Sarajevo, BiH
117.	Prof. dr. fra Benedikt Vujica	Profesor na Fakultetu franjevaÄke teologije, Sarajevo	Sarajevo, BiH
118.	Akademik Mehmed ZaimoviÄ‡	ÄŒlan Akademije nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo	Sarajevo, BiH
119.	G. Safet Zec	Glasoviti likovni umjetnik, Å¾ivi i radi u Veneciji, Italija, i u Sarajevu, BiH	Venecija, Italija, i Sarajevo, BiH
120.	Doc. dr. Behija Zlatar	NauÄni savjetnik i direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
121.	Prof. dr. Muhamed Zlatar	Profesor na GraÄ‘evinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu	Sarajevo, BiH
122.	Dipl. ing. chem. Schlomo Bar (Vladimir) ZupkoviÄ‡	Specijalista za bioenergetiku i bioanalizu, ekolog, konsultant i struÄni saradnik, Caduri Center Laboratories, Lower Galilee	Nazaret, Haifa, Ako, Tiberias, Izrael.
123.	Prof. dr. Miodrag Å½ivanoviÄ‡	Filozofski fakultet Univerziteta u Banja Luci	Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

IzraÅ¾avamo posebnu zahvalnost za prevod „Otvorenog apela“ i prateÄ‡ih dokumenata na engleski jezik:

Ms. Sabini GadÅ¾o, Mphil

Koordinatoru Fakulteta modernih jezika i Departmanu engleskog akademskog pisanja, Univerzitet: Sarajevska škola nauke i tehnologije (SSST), Sarajevo, BiH.

Prilog 1. : MultietniÄka mapa Bosne i Hercegovine prema popisu stanovništva (1991)

StatistiÄki zavod SocijalistiÄke Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1991.

Vijesti

Otvoreni Apel

Vijesti: