IGK: Saopćenje povodom prvostepene presude Stanišiću i Simatoviću
01. 07. 2021.
IGK: Saopćenje povodom prvostepene presude Stanišiću i Simatoviću
IGK: Vrlo je znaÄajno da je presudom reÄeno da je postojao udruženi zloÄinaÄki poduhvat, te da su tajne službe Srbije uÄestvovale u agresiji i zloÄinima u BiH i Hrvatskoj.
Presuda MeÄ‘unarodnog mehanizma za kriviÄne sudove je utvrdila bitne historijske, sudske Äinjenice sa kojima će se Srbija morati suoÄiti po pitanju uloge u agresiji i Äinjenju i podržavanju zloÄina u BiH.
Historijski je važno što presuda utvrÄ‘uje postojanje srbijanskog, kriminalnog udruženog zloÄinaÄkog poduhvata od avgusta 1991. godine sa ciljem trajnog nasilnog uklanjanja nesrpskog stanovništva iz velikih dijelova Hrvatske i BiH.
Historijski je važno što je presudom jasno utvrÄ‘eno da je trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva bio cilj koji su zajedno dijelili politiÄki rukovodioci Srbije, tzv. Srpske Republike BiH i samoproglašenih autonomnih oblasti u Hrvatskoj u kojem je sudjelovao odreÄ‘eni broj politiÄkih, vojnih ili policijskih zvaniÄnika iz Srbije, Republike Srpske te iz SAO Krajine u Hrvatskoj.
Historijski je važno što je presuda potvrdila uÄešÄe velikodržavnog režima Slobodana Miloševića u agresiji na BiH. Miloševićeve tajne službe bile su u BiH i krive su za genocid i druge brojne zloÄine koji su poÄinjeni nad Bošnjacima i drugim nesrpskim stanovništvom.
Što se tiÄe individualne odgovornosti Stanišića i Simatovića kazna od 12 godina je preblaga i nezadovoljavajuća, kao i Äinjenica da, pored Bosanskog Šamca, nisu proglašeni krivim za sve zloÄine iz optužnice. OÄekujemo da će to biti ispravljeno u žalbenom postupku. Stanišić i Simatović su zaslužili doživotni zatvor jer su bili i idejni tvorci, kreaotori ali i izvršioci kriminalnog velikonacionalistiÄkog projekta Velika Srbija. Oni su kao obavještajci bili bitni i elitni dio kriminalnog udruženog zloÄinaÄkog poduhvata koji je imao cilj ostvariti Veliku Srbiju agresijom i genocidom. Ako su Karadžić i Mladić zasluženo dobili doživotni zatvor onda Stanišić i Simatović su morali biti presuÄ‘eni isto.
I ako se MeÄ‘unarodni mehanizam za kriviÄne sudove suoÄio sa povijesnim, nauÄno istraživaÄkim Äinjenicama o agresiji Srbije na RBiH, pravda je djelimiÄno zadovoljena. Samo djelimiÄno je pobjedilo meÄ‘unarodno pravo i meÄ‘unarodna pravda. I ako su idejni tvorci, stratezi i glavni realizatori kriminalnog udruženog zloÄinaÄkog poduhvata ostali van potrebne sudske presude, Srbija nije amnestirana. IGK podsjeća da je Haški tribunal donio osam presuda – tri za agresiju Srbije, pet za agresiju Hrvatske. PresuÄ‘eno je politiÄko, vojno i policijsko rukvodstvo Republike Srbije. I TuÄ‘man i Milošević se nalaze u kriminalnom udruženom zloÄinaÄkom poduhvatu kada je u pitanju BiH. PresuÄ‘en je zloÄin genocida u Srebenici i silovanje Bošnjakinja kao ratni zloÄin.
Uloga Srbije u agresiji na RBiH dobro je poznata. Srbija je planirala, organizovala i izvodila agresiju i genocid u RBiH u periodu 1992.-1995. godine. Sudske presude nisu mogle da dokažu sve ono do Äega je svjetska nauka o genocidu u nauÄnim istraživanjima došla. Svjetska nauka o genocidu ima preko 200 nauÄnih djela gdje pokazuje da je na RBiH izvršena agresija, da je nad Bošnjacima poÄinjen genocid, a da je Republika Srbija organizovala, planirala i izvodila agresiju i genocid. Milošević je kriminalnim sredstvima uz pomoć vojske i policije, odnosno državne bezbjednosti kriminalnim udruženim zloÄinaÄkim poduhvatom pokušao stvoriti Veliku Srbiju.
NauÄno istraživaÄke, odnosno historijske Äinjenice o agresiji i genocidu u RBiH zajedno sa bogatom sudskom dokumentacijom i zaostavštinom oba meÄ‘unarodna suda u Hagu ostaju trajno svjedoÄanstvo o najveÄem zloÄinu poslije holokausta u Evropi i poruka budućim generacija da navedenu graÄ‘u koriste u svojim istraživanjima i tako doprinese istini, pravdi i kulturi sjćenja kao bitnim elementima bolje budućnosti kako BiH i regiona, tako i svijeta.
IGK će putem svoga Internacionalnog ekspertnog tima, a u saradnji sa institucijama i organizacijama koje predstavljaju žrtve agresije i genocida tražiti od Tužilaštva Haškog tribunala da se krene u novi žalbeni postupak.
BosanskohercegovaÄka zemlja je mjesto strašnih ratova, agresija, genocida, mjesto varljivog mira, ali i mjesto gdje se umiralo, ponovo raÄ‘alo i uvijek vjerovalo u nadu u bolju budućnost sa istinom i pravdom, bez obzira na pasivnost meÄ‘unarodne zajednice u odbrani bosanskohercegovaÄke države od agresora, bez obzira na neke neshvatljive presude meÄ‘unarodnih sudova koje su štetile istini i pravdi, bez obzira na do sada u društvenoj nauci neviÄ‘eni dejtonski eksperiment koji je legalizujući rezultate agresije i genocida oduzeo dio bosanskohercegovackog suvereniteta.
Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK)