05. 08. Dan sjećanja na dr. Esu Sadikovića. - i ako još ne daju ime ulice po vom vanvremenskom intelektualcu, Eso i dalje drži stražu na kapiji prijeratnog, istinskog Prijedora.

Zločinačka želja za likvidacijom dr Ese Sadikovića, kao paradigme stradanja svih intelektualaca Prijedora i Bosne i Hercegovine je dokaz bijede i ništavnosti agresora, čija želja se nikada neće ostvariti. Na dan kada se sjećamo dr. Sadikovića poručujemo prijedorskom političkom establišmentu: Prijedorski genocid predstavlja neuporedivo sredstvo za spoznaju srpskog zločina protiv čovječnosti i zločina protiv humanitarnog i ratnog prava. Što prije to spoznate, to će prije srpski narod ući u porodicu demokratskih naroda svijeta. Ono što genocid u Prijedoru, preko kojeg se ne može preći bez suočavanja s totalnom istinom i pravdom, zločin koga karakteriše sustavno uništavanje materijalnih i duhovnih dokaza o postojanju bošnjačkog i hrvatskog naroda i sustavno uništavanje vrijednosti ideje Bosne i bosanskog duha na kojima se temelji ujedinjena Evropa, izdvaja od drugih zločina jeste razmjera zločina, oličena u masovnom, organizovanom elitocidu. Vaše odbijanje i suprostavljanje da ulicu u Prijedoru nazovete imenom jednog od najistaknutijih intelektualaca ne samo Prijedora, već mnogo šire je znak trajanja vašeg genocida u gradu koji to više nije grad, drugim metodama i sredstvima. Svojim suprostavljanjima vi ste pokazali devijantnost srpske agresivno-genocidne politike, kao najtamnije mrlje srpskog naroda, ali i tamnu mrlju savjesti civiliziranog dijela čovječanstva koje vaš sramni hod tolerantno posmatra. Odbijajući osnovno pravo žrtve, pravo na imenovanje jedne ulice vi odbijate i udaljavate neminovno moralno razgraničenje unutar srpskog naroda, jasno precizirajući da u Bosni i Hercegovini još živi ideja Velike Srbije na račun uništenja države Bosne i Hercegovine.

Naše duše se neće smiriti sve dok se ne naÄ‘u i kazne ubice Ese. Sve dok ne imenujemo jednu ulicu tim velikim imenom. Jer Eso je simboli nesalomljivog bosanskog duha kojeg ništa ne može dugotrajno poremetiti i ugroziti.  Eso treba biti svrstan u heroje kako bi on i poslije svog nestanka mogao vršiti svoju jedinstvenu i neponovljivu misiju koju mu je sudbina i historija dodjelila. Došlo je vrijeme da Esu institucionalno uvedemo u historijsko pamćenje. Jer Eso je oličenje dobrote, ljudskosti, morala i etike.

Uzoriti bošnjački književnik Vehid Gunid u svojoj knjizi „Doktor Eso“ koju sam zajedno sa rahmetli Vehidom promovisao širom Kanade je napisa: “Ko je ubio doktora Eso ubio je od sebe boljega, boljega od sve bagre koja je ubijala i bagre koja je davala naloge za masovna ubistva po Bosni i Hercegovini od 1992. do druge polovine 1995“. Otišao je maher komedije, kao nedužna žrtva mrženje onih zlih likova koje se samopromoviraju u vlasnike života, pa čak i ljudskih genija kakav je bio Eso.

/E.R./