Reakcija IGK na izjavu predsjednika Republike Srbije povodom zabrane negiranja genocida u Srebrenici na socijalnim mrežama
14. 08. 2021.
Reakcija IGK na izjavu predsjednika Republike Srbije povodom zabrane negiranja genocida u Srebrenici na socijalnim mrežama
Gospodine VuÄić - Negiranje genocida nije sloboda govora, nego govor mržnje koji uvećava patnje žrtava i preživjelih.
Negiranje genocida je deseti i posljedni stadij u procesu genocida, koji je najveći pokazatelj da će se isti zloÄin opet ponoviti. Zato je pozitivna reakcija Tvitera i Jutjuba da zabrane negiranje genocida u Srebrenici na svojim platformama na zahtijev Instituta za istraživanje genocida Kanada {IGK} veoma bitna jer stavlja taÄku na nekažnjivost korištenja socijalnih mreža u procesu negiranja genocida, negiranja historijskih, sudskih i nauÄnih Äinjenica o genocidu i glorifikovanja presuÄ‘enih ratnih zloÄinaca.
Kada mrzÌŒnja kao sadrzÌŒaj govora, proizvodi direktno negativne posljedice za kategoriju ljudi na koje se odnosi, dakle kada njegov specificÌŒni kontekst, realno izaziva opravdan osjecÌaj straha, prijetnje, nesigurnosti, frustracije kod ljudi na koje je usmjeren, govor mrzÌŒnje izlazi iz okvira slobode govora i prelazi u sferu objektivne prijetnje za sigurnost i ugrozÌŒavanja zÌŒivota, proizvodecÌi psihicÌŒke trauma kod ljudi koji su pretrpjeli realna stradanja zbog svoje pripadnosti, s pravom se tretira kao kazÌŒnjivo djelo. Upravo zbog toga, zabrane negiranja genocida od strane socijalnih mreža, genocida potvrÄ‘enog presudama najvisÌŒih meÄ‘unarodnih sudova, jeste opravdano i ne pretstavlja suzbijanje slobode govora. Negiranje genocida u Srebrenici spada u kategoriju govora mrzÌŒnje cÌŒiji kontekst direktno izlazi iz sfere slobode govora jer pozlijeÄ‘uje kolektivna sjecÌanja zÌŒrtava genocida, izaziva emocinalni stres, psihicÌŒke trauma i osjecÌaj realne ugrozÌŒenosti, i zbog toga pretstavlja kazÌŒnjivo djelo, na istim osnovama na kojima se sankcioniraju i negatori holokausta Jevreja u cijeliom svijetu.
PojedinaÄna djela negiranja genocida u Srebrenici ne mogu se izolirati od gencidnog politiÄkog projekta Äiji su dio. Moraju se staviti oznake protiv stalnog i namjernog negiranja genocida, namjernog predstavljanja lažnih informacija i strateškog širenja govora mržnje pod okriljem slobode govora. Mora se oÄuvati dostojanstvo presuda o genocidu, braniti njihova istina, posebno imajući u vidu izuzetno visoku barijeru za donošenje takvih presuda. Ljudi imaju pravo na svoje mišljenje i izražavanje, sve dok nisu namjerno štetni za druge i dok preziru istine utvrÄ‘ene na meÄ‘unarodnim sudovima. Nitko nema pravo nastaviti projekt fiziÄkog genocida simboliÄkim putem u nadi da će osigurati njegove ciljeve i, u najgorim sluÄajevima, stvarno ih oživjeti.
Emir Ramic
Institut za istrazivanje genocida Kanada