Markale
Masakr na Markalama ZloÄin koji mora uÄi u obrazovne programe
Kultura sjećanjea/ Još jedna tužna godišnjica masakra na Markalama.
Na današnji dan, 28. augusta 1995. godine, prije 26 godina desio se drugi masakr na Markalama kada je sa srpskih položaja ispaljena granata koja je ubila 43, a teško ranila 84 civila, meÄ‘u njima i troje djece.
Sudski utvrÄ‘ene Äinjenice o zloÄinu na Markalama dobivaju snagu koju mora da ima svaka sudska istina tek kada uÄ‘e u obrazovne programe.
MeÄ‘unarodni kriviÄni sud za bivšu Jugoslaviju izricanjem konaÄne presude Dragomiru Miloševiću, bivšem komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, osuÄ‘enom na 29 godina zatvora ustanovio da je, u kampanji granatiranja Sarajeva koju je provodio Korpus, jedan od najstrašnijih zloÄina bio masakr na Markalama.
Opsada Sarajeva je pokušaj zatiranja bosanskih korjena i bosanske višestoljetne kulture, tradicije i civilizacije. Nastojanje i želja da se briše bosanska prošlost i identitet, uklapa se u najmonstruoznije poruke agresije, što je neoboriv dokaz genocidne namjere koja ju je pratila. Hiljade granata nemilosrdno je razaralo Sarajevo.
Civili i branioci su izdržali najdužu opsadu u historiji ÄovjeÄanstva, što ih Äini istinskim herojima. Pod granatama i snajperima, u podrumuma, skloništima i neuslovnim prostorijama održavana je nastava i polagani su ispiti, branjeni su srednjoškolski maturski, zatim diplomski, magistarski i doktorski radovi i voÄ‘ene duboke akademske i kulturne rasprave. Ta normalnost u ludilu dokaz je neuništivosti bosanskog i sarajevskog duha, moći i snage svih, volje da se podignute glave izaÄ‘e iz kataklizme.
Ljudi iz Sarajeva su u straviÄnim uslovima opsade cijelom svijetu pokazali kako se brani dostojanstvo bosanske zajednice, radeći sa ljubavlju, pod granatama, uÄeći studente o vrijednostima ÄovjeÄanstva i civilizacijskim ciljevima, o antifašizmu i humanizmu, o patriotizmu i solidarnosti. Jedna od tih vrijednosti je i historijska opomena da se taj najteži oblik zloÄina ne ponovi i da oni koji za ovaj strašni zloÄin trebaju odgovarati, ne ostanu nekažnjeni. Istina i pravda su razlog za multietniÄku Bosnu i Hercegovinu, onakvu kakva je uvijek bila, ponos svih nas i istinsko susretište svega što Evropu – pa i ljudsku civilizaciju uopće – Äini posebnom.
Svjedoci smo da nam se govori da je, u ime budućnosti, pametnije šutiti o istini, pravdi i kulturi sjećanja i nijemo prihvatiti negiranje države Bosne i Hercegovine, negiranje sudskih, nauÄnih i historijskih Äinjenica, ali bosanski patriotii ma gdje bili nisu, niti smiju biti takvi. U najtežim uslovima agresije i genocida bosanski patrioti su branili najviše civilizacijske principe i univerzalne moralne konstante. Danad bosanski patrioti moraju braniti dostojanstvo bosanskohercegovaÄke države, njenih naroda i graÄ‘ana, dostojanstvo ideje Bosne. Na to ih obavezuje dug prema žrtvama zloÄina na Markalama i prema svim žrtvama agresije i genocida.
Historijska istina i vrijednosti sjećanja na zloÄin na Markalama i fašistiÄko divljanje po tekovinama ljudskog društva, civilizacije, protiv nezavisnosti, teritorijalnog integriteta, politiÄkog subjektiviteta i suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine, po nacionalnom, vjerskom, kulturnom i društvenom suživotu njenih graÄ‘ana i što je najvažnije po njihovom biološkom opstanku i preživljavanju, lekcije su iz naše prošlosti na kojima danas, sjećajući se žrtava, moramo graditi zajedniÄku budućnost. Nažalost, svjedoci smo svakodnevnih napada na državu Bosnu i Hercegovinu, negiranje genocida, falsifikata i kvazi istraživanja, nagraÄ‘ivanja zloÄinaca, izjednaÄavanja agresora i žrtve.
Institut za istraživanje genocida Kanada