Pismo bos. protestieren

Upućujemo: 

 

g. Joeu Bidenu, predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država

g. Antonio Guterres, Generalni sekretar UN

gđi. Ursuli von der Leyen, predsjednici Evropske komisije

g. Charlesu Michelu, predsjedniku Evropskog vijeća

g. Josepu Borrelu, visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 

g. Emmanuelu Macronu, predsjedniku Francuske

g. Borisu Johnsonu, premijeru Ujedinjenog Kraljevstva 

g. Olafu Scholzu, kancelaru Njemačke

g. Justinu Trudeauu, premijeru Kanade

g. Marku Rutteu, premijeru Nizozemske

gÄ‘i. Magdaleni Andersson, premijerki Švedske

g.  Mariju Draghiju, premijeru Italije

g. Jonasu Gahr Storeu, premijeru Norveške

gđi. Mette Fredriksen, premijerki Danske

g. Scottu Morrisonu, premijeru Australije

g. Karlu Nehammeru, premijeru Austrije,

g. Željku Komšiću, predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine

g. Jensu Stoltenbergu, generalnom sekretaru NATO-a

g. Christianu Schmidtu, visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu

g. Antoniju Guterresu, Generalnom Sektretaru UN-a i Članicama Vijeća sigurnosti UN

 

 

Obraćamo vam se u ime graÄ‘ana Bosne i Hercegovine koji će se okupiti 10. januara 2022. godine u Briselu, Londonu, Njujorku, Sent Luisu, Otavi, Torontu, Portlandu, Bostonu, Rimu, Bolonji, Ženevi, Parizu, Oslu, Štokholmu, Geteborgu, Beču, Kopenhagenu, Sidneju, Sarajevu, Tuzli, Maglaj i mnogim drugima gradovima diljem svijeta kako bi izrazili svoju krajnju zabrinutost zbog sadašnje političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini.

 

U oktobru 2021. vladajuća koalicija u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) usvojila je plan za uspostavu nečeg što oni nazivaju “nezavisna RS u dejtonskoj Bosni i Hercegovini”. Taj dokument na sedam stranica sadrži konkretne korake za unilateralno, nezakonito i neustavno preuzimanje državnih nadležnosti na fiskalnom, pravosudnom, odbrambenom, sigurnosnom i mnogim drugima poljima. Ovaj plan je javno dostupan i predviÄ‘a, zajedno sa mnogim drugim tačkama, korištenje sile protiv svake državne institucije koja bi pokušala odbraniti ustavni poredak u Bosni i Hercegovini.

 

Provedba ovog plana će izazvati kolaps ustavne i institucionalne arhitekture Bosne i Hercegovine. To će rezultirati strašnim političkim, ekonomskim i sigurnosnim posljedicama. Uz nekoliko već preduzetih konkretnih koraka, vladajuća koalicija u RS-u jasno je stavila do znanja da svoj plan namjerava provesti.

 

Dana 10. decembra 2021. godine Narodna skupština RS-a je usvojila četiri zaključka o takozvanom ”prijenosu nadležnosti”, čime je to zakonodavno tijelo RS-a de facto i de jure odlučilo izdvojiti taj entitet iz državnog ustavno-pravnog sistema Bosne i Hercegovine  u sektorima pravosuÄ‘a, odbrane, sigurnosti i indirektnog oporezivanja. Nadalje, Narodna skupština RS-a je zadužila i ovlastila Vladu RS-a da izradi nove entitetske zakone o: Vojsci RS-a, Obavještajnoj službi RS-a, Sistemu indirektnog oporezivanja RS-a, Visokom pravosudnom i tužilačkom savjetu RS-a, te o više od 130 drugih zakona i potrebnih propisa u raznim sektorima kojima će RS ukinuti državne zakone i propise i zamijeniti ih entitetskim.

 

Budući da ni državni Ustav ni ustav entiteta RS-a, kao ni državni ni entitetski zakoni ne dopuštaju entitetskim institucijama da donose zakonski važeće odluke ili zakone o pitanjima koja su već usvojena i ureÄ‘ena državnim Ustavom ili zakonima, navedene radnje i odluke Narodne skupštine RS-a, donesene 10. decembra 2021. godine, predstavljaju nezakonitu uzurpaciju državne ovlasti i krivično djelo protiv ustavnog i pravnog poretka države.

 

U oktobru 2021. RS je usvojila i u Službenom glasniku objavila neustavni entitetski zakon, stavljajući van snage državni zakon kojim se zabranjuje poricanje genocida u okviru RS-a. Dana 28. decembra 2021.  još jedan neustavni zakon objavljen je u Službenom glasniku. Taj Zakon o Agenciji RS-a o lijekovima i medicinskim sredstvima, mogao bi, na što je ukazala Evropska komisija u svom nedavnom pismu vlastima RS-a, dovesti do kolapsa tržišta lijekovima te time graÄ‘ane lišiti osnovnih lijekova.

 

Ova kriza u Bosni i Hercegovini nema veze sa meÄ‘uetničkim odnosima; ovo je vještačka kriza koju su izazvali korumpirani političari i njihovi partneri. Oni nemaju podršku opozicije u Narodnoj skupštini RS-a, niti većine graÄ‘ana Bosne i Hercegovine, uključujući i one koji žive u RS-u.

 

Zemlja je uvučena u političku krizu koja prijeti miru i sada je potreban dobro osmišljen, robustan i koordiniran odgovor samog visokog predstavnika meÄ‘unarodne zajednice Christiana Schmidta, Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Država, Kanade, Evropske Unije, i njenih saveznika u NATO-u.

 

Dosadašnje odsustvo takvog odgovora samo je poslužilo ohrabrivanju ambicija g. Milorada Dodika i njegove vladajuće koalicije. Naročito zabrinjavaju izjave zvaničnika vlasti u Srbiji, koji su izrazili podršku planu vladajuće koalicije u RS-u. Usto, secesionisti iz RS-a uživaju podršku Rusije, Kine, čak i nekih država članica EU, poput MaÄ‘arske, čiji su otvoreni nacionalizam, ksenofobija i antimuslimanska osjećanja veoma izraženi.   

 

Umjesto odvraćanja, neki u meÄ‘unarodnoj zajednici samo ohrabruju težnje g. Milorada Dodika za  secesijom i njegovu želju da vremenom uništi Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu. MeÄ‘utim, postoje veoma ozbiljni razlozi zbog kojih Bosnu i Hercegovinu ne treba samo očuvati kao suverenu državu, već je treba dalje jačati.

 

Bosna i Hercegovina je specifična kulturna zajednica koja postoji više od hiljadu godina i u kojoj graÄ‘ani različitog etničkog porijekla i vjerskih tradicija stoljećima zajedno žive.

ÄŒak i danas, unatoč ratu iz 1990-tih, ogroman broj graÄ‘ana prihvataju postojanje i legitimitet države Bosne i Hercegovine. Evropska studija vrijednosti iz 2019. godine pokazuje da je 74 posto stanovnika ponosno što su državljani Bosne i Hercegovine. Ovo osjećanje je najsnažnije u Distriktu Brčko (88 posto), dok u RS-u 66 posto stanovnika ima isto gledište.

 

Ni Mirovni sporazum ni Ustav ne daju pravo na secesiju. Bio bi katastrofalan historijski presedan ako bi se ‘entitetu’, čije su političke i vojne voÄ‘e (kao i njegova vojska i policija) osuÄ‘eni za teške ratne zločine i genocid, sa više od milion protjeranih ljudi, ”dala” nezavisnost.

U proteklih 26 godina, EU i njene države članice, SAD, Kanada i druge zemlje svijeta, kao i mnoge meÄ‘unarodne organizacije uložile su mnogo političkih, diplomatskih, ljudskih i finansijskih resursa u nastojanju da održe mir i obnove zemlju. GraÄ‘ani Bosne i Hercegovine, Hrvati, Bošnjaci, Srbi, Jevreji, Romi i svi Bosanci koje se identifikuju s odreÄ‘enom etničkom grupom, žele živjeti u miru i skladu koje podstiče demokratija.

 

Dana 10. januara 2022. Bosanci i Hercegovci svih etničkih grupa i vjera, ateisti i agnostici, zajedno sa prijateljima iz cijelog svijeta okupit će se u Briselu, Ženevi, Londonu, Beču, Oslu, Njujorku, Sent Louisu, Otavi, Torontu, Parizu, Rimu, Štokholmu, Sidneju, Kopenhagenu, Sarajevu, Tuzli, Maglaju i mnogim drugim gradovima diljem svijeta da podrže jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, njen pluralizam, koegzistenciju i očuvanje te kako bi iznijeli sljedeće zahtjeve visokom predstavniku meÄ‘unarodne zajednice Christianu Schmidtu, Evropskoj komisiji i vladama Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, država članica Evopske Unije i saveznicima u NATO-u. 

1.     Plan koji je usvojila i koji sada provodi vladajuća koalicija u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska treba smatrati napadom na trajni mir, ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i 30-godišnju nezavisnost Bosne i Hercegovine, te kao prijetnju miru, stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu i Evropi.

 

2.     Prioritetno je da se razradi i provede dobro osmišljen, robustan i koordinirani odgovor primarno usmjeren na odvraćanje lokalnih snaga destabilizacije i njihovih stranih mentora, a potom fokus treba usmjeriti na konstruktivne i reformske pristupe. Ovaj odgovor treba da bude kombinacija intervencija, počevši od sankcija i jačanja vojnog prisustva NATO-a/EUFOR-a kao jasnog političkog signala.

 

3.     Potrebna je podrška domaćim institucijama u njihovom odgovoru na napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ponajprije, kroz punu podršku Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine kako bi razmotrio dva već usvojena zakona, kao i sve druge zakone koje bi Narodna skupština RS-a mogla usvojiti. TakoÄ‘er je potrebna politička i tehnička podrška državnom pravosuÄ‘u kako bi provelo istragu o napadu na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.  

 

4.     Nedavne izjave i aktivnosti visokorangiranih zvaničnika Vlade Republike Srbije predstavljaju kršenje principa dobrosusjedskih odnosa, koji je u samom središtu razgovora o pristupanju EU, kao i kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju izmeÄ‘u EU i Srbije. Države članice EU treba da razmotre suspenziju pristupnih razgovora sa Srbijom ako tamošnja Vlada ne promijeni svoj stav prema Bosni i Hercegovini, uključujući stav koji se odnosi na ratne zločine počinjene tokom 1990-ih.

U ime organizatora protesta: ‘Svijet za Bosnu i Hercegovinu’