PRIJEDLOG MIROVNE INICIJATIVE ZA UKRAJINU “JUŽNOSLAVENSKA KOALICIJA ZA MIR“

PRIJEDLOG MIROVNE INICIJATIVE ZA UKRAJINU “JUŽNOSLAVENSKA KOALICIJA ZA MIR“

Dešavanja u Ukrajini, uz gubitak života, uništenje imovine i dva miliona izbjeglica, u samo nekoliko sedmica dovela su i do zaoštravanja odnosa u svijetu, poremećaja trgovine, financijskih tokova i ekonomije. Diplomatski napori koji su prethodili sukobu, kao i različite inicijative koje su pokrenute od izbijanja sukoba, do sada nisu postigli željene rezultate. Bez obzira na dosadašnje neuspjehe, diplomacija i mirno rješavanje ove situacije nema alternativu. 

Ovaj prijedlog mirovne inicijative zasniva se na razumijevanju da će se mirovni napori morati dešavati u fazama i uz paralelne aktivnosti, kako u Ukrajini, tako u Rusiji i na zapadu. Kratkoročni najvažniji cilj je uspostaviti primirje i nagovoriti obje strane da sjednu za sto. 

Kako bi se taj kratkoročni cilj postigao, prijedlog za mirovne pregovore treba doći od države ili grupe država koje Ukrajina i Ruska Federacija smatraju dovoljno neutralnim da bi pristale na posredništvo u pregovorima. Na sličan način kako je 1999. predsjednik Finske, Martti Ahtisaari, predsjednik države koja nije NATO članica, posredovao kod sklapanja mira na Kosovu, inicijativa za mir u Ukrajini morala bi doći od strane koju ni Ruska Federacija, a ni Ukrajina, ne vide kao učesnika ili neprijatelja, i čiji angažman se može opravdati vlastitoj javnosti. 

S tim u vezi ovaj prijedlog mirovne inicijative za Ukrajinu predviÄ‘a stvaranje tzv. ‘Južnoslavesnke koalicije’ koju bi predvodila Bosna i Hercegovina, država u kojoj je započeo Prvi svjetski rat, koja je prije 30 godina prošla kroz rat koji je završen zahvaljujući naporima meÄ‘unarodne zajednice i sličnim mirovnim inicijativama.  

Ovu inicijativu bi predvodila država Bosna i Hercegovina (BiH), odnosno tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predvoÄ‘eno predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željko Komšić. Predsjedništvo BiH bi iskoristilo već postojeće lične kontakte sa Ukrajinom i Ruskom Federacijom.

Inicijativu bi činila koalicija država Balkana na nivou šefova država (predsjednika), meÄ‘u kojim bi bile BiH i Srbija, države koje nisu članice NATO-a i EU, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, države članice NATO-a ali ne EU, i Bugarske i Slovenije, države koje su članice i NATO-a i EU. Svih šest država su južnoslavenske i imaju duge historijske, kulturne, ekonomske i političke odnose sa Ukrajinom i Ruskom Federacijom. Koaliciju bi, ukoliko postoji interes, mogle podržati i EU i NATO članice, Hrvatska i Nizozemska, EU ali ne i NATO članice, Finska i Švedska, kao i NATO članica Kanada. 

Predsjedništvo BiH, nakon internih konsultacija trojice članova, u strogoj tajnosti i uz pomoć diplomatsko-konzularne mreže BiH, pokrenulo bi diplomatske aktivnosti prema predsjednicima pet zemalja potencijalnih članica koalicije, ali i prema predsjednicima Ruske Federacije i Ukrajine. Cilj aktivnosti bi bio da se ispita interes za održavanje mirovnih razgovora na nivou ministara vanjskih poslova Ruske Federacije i Ukrajine, a koji bi se održali u Sarajevu, 6. aprila 2022. godine. Razgovori bi u redovnim intervalima bili nastavljeni u glavnim gradovima članica Južnoslavenske koalicije.

O ovom prijedlogu mirovne inicijative neformalno je već upoznat odreÄ‘eni broj političara i diplomata EU, SAD, Nizozemske i Kanade. 

 U Briselu, Sarajevu i Ottawi, 12. marta 2022. godine

 

Aneks uz prijedlog za mirovnu inicijativu i informacija o paralelnim aktivnostima bosanskohercegovačke dijaspore

Prijedlog za mirovne pregovore treba doci od zemalja koje obje strane smatraju dovoljno neutralnim da bi pristale na njihovo posrednistvo u pregovorima. Propaganda rezima u Moskvi je poput Milosevica tokom devedesteih, uspjela nakon desetljeca ispiranja mozga vlastitim gradjanima, predstaviti SAD I NATO kao ‘mrzitelje ruskog naroda’ i globaliste koji zele da potlace ‘slavni ruski narod’. Zbog toga je relativno lako odbijati svaki prijedlog koji dolazi sa ‘Zapada’, a svaku vrstu pomoci Ukrajini, pa i  humanitarnu, predstavljati kao neprijateljski cin. Zbog toga bi, kao I 1999. kada je Predsjednik Finske, Martti Ahtisaari posredovao kod sklapanja mira na Kosovu, inicijativa morala doci od strane kojoj ‘Rusija’ bar malo vjeruje i ciji angazman se moze opravdati vlastitom narodu.

Koaliciju za mir bi uz Bosnu i Hercegovinu dalje trebale ciniti zemlje Balkana : Crna Gora, Sjeverna Makedonija I Bugarska (sve tri zemlje su pravoslavne kao I Rusija), a uz njih 2-5 zemalja Zapada: Hrvatska (slavenska zemlja), Nizozemska, Kanada, Finska, Svedska. Psiholoski, poziv slavenskih zemalja ciji stanovnici imaju slicne korijene I jezik kao I Rusi i Ukrajinci, mogao bi naci na podrsku sirih masa u Rusiji koje su sve vise protiv rata, a relativno lako objasnjiv od strane rezima. Putin mora, kao I Milosevic, svaki poraz I svako povlacenje, pa I mirovne pregovore predstaviti kao vlastitu pobjedu I logican potaz. Ovakva koalcijia pruza tu mogucnost. Uz to, Nizozemska je mala zemlja, ali clanica EU I NATO, a nizozemska zastava, a time I zastave mnogih slavesnkih zemalja je preko Petra Velikog, postala inspiracija za zastavu Rusije, Ceske, Hrvatske, Srbije, Slovacke. Kanada je clanica NATO, granici s Rusijom na Pacifiku I poznata kao miroljubiva zemlja. Finska i Svedska se granice s Rusijom i rijetke zemlje EU koje nisu i dio NATO Saveza.

Mirovni pregovori bi zapoceli sto prije, ali ne bez primirja: u Sarajevu 6. Aprila (na dan oslobodjenja grada 1945. I na dan kad je pocela opsada koja je trajala skoro 4 godine), a zatim eventualno nastavljali u Zagrebu, Skopju uz potpisivanje mira u Podgorici (nekadasnjem Titogradu po Marsalu Josipu Brozu Titu kojeg poznaju i slave i Rusi i Ukrajinci kao velikog borca protiv fasizma)

Veoma bitno je putem medija ukazati na paralele izmedju agresije na Bosnu i Hercegovinu devedesetih i danasnju na Ukrajinu, ten a cinjenicu da se ‘mala Bosna’ nije predala uprkos agresiji s 3 strane, opsadi glavnog grada koja je najduza u modernoj historiji, konc. Logorima poput Omarske, Manjace, Keraterma, Susice, Viline Vlasi, te I genocida u Srebrenici za koji je pred Medjunarodnim Sudom Pravde 2006. drzava Srbija proglasena djelimicno krivom, a direktni pocinioci, kao general Mladic, pojedinacno osudjeni na Tribunalu u Hagu I danas trunu po zatvorima ili su u njima poroveli zadnje godine zivota. 

Bitno je da i obični ruski vojnik uvidi da Ukrajina neće pasti, kao što nije ni BiH, te da je rat besmislen. Za ovo je potrebna široka medijska kampanja u kojima bi učestvovali Bosanci i Hercegovci po zemljama u kojima danas žive i pričali šta su doživjeli u ratu jer su paralele izmeÄ‘u Ukrajine danas i BiH od 1992 do 1995. skoro potpune. Javno mnijenje na Zapadu, kao i u Rusiji mora razumjeti da je rat mogao biti prekinut i 1992. kao što je prekinut nakon vojne intervencije NATO-a, tek augusta 1995. I potpisivanjem mirovnog sporazuma u Dejtonu i Parizu decembra 1995. U meÄ‘uvremenu, poginulo je ili ubijeno 100.000 ljudi, a protjerano preko milion.

Dalji rat, sankcije, te priliv izbjeglica u zemlje EU će još više destabilizirati i zapadna društva, imati velike posljedice za ekonomiju, a na kraju i vladavinu prava, te dovest do još veće polarizacije meÄ‘u raznim grupama i time i do incidenata i sukoba i po zemljama EU. Osim toga, javno mnijenje će, kao i kod BiH, sve vise tražiti aktivniju ulogu svojih vlada. Nakon otkrića koncentracionih logora Omarska i Trnopolje, osnovan je Krivični tribunal u Hagu 1993., a nakon genocida u Srebrenici, NATO je konačno intervenisao 1995. Intervencija protiv Rusije bi mogla dovesti do Trećeg svjetskog rata, pa i upotrebe nuklearnog oružja, ali bi i dalje ‘prihvaćanje’ agresije dovodilo zapadne zemlje u nemoguću poziciju da godinama tolerišu agresiju i masovne ratne zločine iz straha za odmazdu iz Moskve. Zato je ključno da rat sto prije stane jer je poguban za sve strane. 

Potrebno je animirati Ruse koji žive u zapadnim zemljama da zajedno s Ukrajincima, Bosancima i Hercegovcima, Srbima, Hrvatima, Makedoncima, Crnogorcima, Bugarima i ostalima, izlaze na ulice po svim gradovima u svijetu. 

Nedavno, bosanska dijaspora je zbog antiustavnih radnji, negiranja genocida i glorifikovanja zlocinaca od strane vladajuće koalicije u Banja Luci i mogućeg rata nedavno izašla na ulice, prvo 10. januara 2022. u 35 gradova u 14 država. A zatim 6. marta 2022. u preko 60 gradova u 22 zemlje. Ako su Bosanci i Hercegovci uspjeli animirati i stanovnike ostrva Tahiti da u vrijeme rata u Ukrajini podrže mir u Bosni i Hercegovini, onda može i cijeli svijet izaći na ulice svake nedjelje od 11.55 sati po lokalnom vremenu, predvoÄ‘eni slavenskim zastavama Rusije i Ukrajine, a zatim i ostalih, kao i zastave zemlje u kojoj se protesti održavaju. Ove proteste treba da predvode mlaÄ‘e generacije.

Putem interneta i u Ukrajini treba lijepiti plakate logora iz BiH, masovnih grobnica, slike porušenog Sarajeva, a uz njih ime mjesta, godinu, te sliku ratnih zločinaca koji su za te zločine osuÄ‘eni (i godine zatvora) tako da svi vide i znaju da će ih pravda kad tad sustići i da ubijanje civila, ratnih zarobljenika, te rušenje gradova nije nekažnjivo. 

Dodatno treba lijepiti plakate sa 10 zapovjedi, jer crkva ima ogroman negativan uticaj na vojnike, to se već pokazalo tokom rata u BiH u kojem su popovi blagosiljali ratne zločine i zločince. Vojnik mora da shvati da patriotizam nije ubijanje civila i agresija na bratski narod.

Svjetski poznati pjevači trebaju otići u Ukrajinu i snimiti pjesmu na ukrajinskom i ruskom jeziku uz koju bi išle slike Ukrajine prije rata i danas i pozvati na mir.

Dodatni materijal

1)     Passengers - Miss Sarajevo (Documentary Version) - YouTube

2)     TOGETHER WE ARE BOSNIA Worldwide protests. Call for action to prevent Bosnia sliding into war!!! - YouTube

3)     SVI ZA BOSNU I HERCEGOVINU /6. MART 2022. - YouTube 

4)     (1) Facebook 

5)     Srebrenica massacre - Explained in under 2 min - BBC News - YouTube

6)     Bosnia 1992: The Omarska Camp | Al Jazeera World - YouTube

7)     Recognition is a path to reconciliation | Satko Mujagic | TEDxBratislava - YouTube

8)     Dubioza kolektiv "Volio BiH" - YouTube

 

 In Brussels, Sarajevo and Ottawa, 12 March 2022