Atak na istinu i pravdu o agresiji i genocidu u BiH

Optužnica protiv političkog vrha Republike BiH i vojnog vrha Armije RBiH i MUP-a RBiH je još jedna u nizu  montiranih optužnica sa ciljem izjednačavanja žrtve i agresora, što konačno znači negiranje sudskih, naučnih i historijskih činjenica o agresiji i genocidu, reviziju istih, što opasno ponižava žrtve i ugrožava proces traganja za boljom budućnosti države BiH. Tužilaštvo BiH tako nastavlja sa podizanjem montiranih, političkih optužnica koje imaju za cilj isključivo diskreditaciju političkog i vojnog vrha Republike BiH, njene armije i policije koje su časno i hrabro stale u odbranu države i graÄ‘ana. Optužnica nije ni pravno valjana.  Sudovi su davno rekli svoje, pet puta. Dva puta u BiH, u Hagu, Beču, Londonu. 

IGK podsjeća da su 2. i 3. maj su ključni datumi u odbrani i opstanku jedinstvene, cjelovite i nezavisne države BiH. Bivša Jugoslovenska narodna armija je 2. maja 1992. konačno pokazala svoje pravo lice i stavila se na stranu agresije. Nažalost, iako su mnogi naši sugraÄ‘ani u tim momentima i dalje vjerovali da je JNA jedini garant sigurnosti, to se pokazalo netačnim jer je ranom zorom tog 2. maja 1992. godine JNA, potpomognuta Niškim specijalcima, srpskim dobrovoljcima i paravojnim formacijama izvršila žestok napad na grad Sarajevo, ciljano na državne institucije Predsjedništvo, televiziju, poštu, elektroprivredu i to sve sa ciljem presijecanja komunikacije sa ostatkom svijeta i dokazivanja meÄ‘unarodnoj zajednici da ovakva BiH ne može opstati. 3. maja 1992. godine je počela najduža opsada u novijoj historiji čovječanstva jednog grada, koja je trajala 1.465 dana i od tog dana je krenuo pakao za grad i njegove graÄ‘ane. Samo zahvaljujuči hrabrim braniocima danas nalazimo imamo jedinstvenu, nezavisnu i cjelovitu BiH.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

Tužilaštvo BiH je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka“. MeÄ‘u njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju "Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila „legitimna vojna meta“.

Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK}