IGK Saop?enje povodom 30 godina od genocida u Prijedoru

Prijedor 20. juli 1992 - Prijedor 20. juli 2022. ?

 

Pored nauke postoji i sudska odluka o genocidu u Prijedoru 

 

 

Opšte je poznato da je nauka dokazala genocid u Prijedoru. Prema rezultatima nauke zlo?in u Prijedoru je genocidni akt jer je njime potvr?ena genocidna namjera da se potpuno ili djelimi?no uništi bošnja?ki i hrvatski narod u Prijedoru. Suština genocidne namjere je u tome da se preduzimanjem jedne ili više propisanih radnji izvršenja sadržanih u Konvenciji o spre?avanju i kažnjavanju zlo?ina genocida, povrijedi ili ugrozi integritet ?lanova zašti?ene grupe i ostvari posebna ili krajnja namjera, a to je potpuno ili djelimi?no uništenje grupe. U slu?aju Prijedora objekt napada kod zlo?ina genocida je bila zašti?ena bošnja?ka i hrvatska etni?ka grupa, a ne ?ovjek kao pojedinac. Namjera uništenja bošnja?ke i hrvatske skupine, u cijelosti ili djelomi?no, pretpostavlja da su žrtve odabrane zbog njihove pripadnosti skupini na koju je namjera usmjerena. Genocid u Prijedoru  je izvršen u skladu s velikosrpskom ideologijom, politikom, genocidnom namjerom i osvaja?kim ratom za teritorije, za životni prostor, za otimanje bosanske zemlje, za etni?ko ?iš?enje grada Prijedora.

Nauka o genocidu namjerno istrebljenje bošnja?kih i hrvatskih civila u Prijedoru tretira kao jedan od najsnažnijih dokaza genocida u Prijedoru. Radi se o kolektivnom zlo?inu kako u pogledi izvršenja zlo?ina, tako i u pogledu prikrivanja zlo?ina od strane vojnih, policijskih i politi?kih vlasti Prijedora i entiteta RS.

Genocid u Prijedoru je bio usmjeren protiv osnovnih na?ela humanizma, protiv prava i sloboda ?ovjeka, protiv me?unarodnog humanitarnog prava. Genocid u Prijedoru je zapravo vrhunac ?ovje?ije nehumanosti prema ?ovjeku, civilizaciji. Zbog izvršenog genocida op?ina Prijedor je prva u BiH po veli?ini zlo?ina, po broju nestalih osoba, po broju masovnih grobnica, po broju koncentracionih logora smrti, po broju sudskih predmeta na me?unarodnim sudovima. Genocid u Prijedoru je trajao kontinuirano od 1992. do 1995. godine. 

Genocid u Prijedoru je istina o ponižavanju ljudskog dostojanstva i nacionalnog identiteta bi?a Bošnjaka i Hrvata, istina o uništavanju svega postoje?eg što odražava bošnja?ki i hrvatski nacionalni identitet, istina o getoizaciji Bošnjaka i Hrvata u cilju stvaranja „Velike Srbije“, istina o pokušaju uništenja Bošnjaka i Hrvata kao nacija i prisvajanju teritorija gdje su živjeli, podjeli njihovih imanja Srbima i instaliranju države svih Srba na tu?oj teritoriji. Genocid u Prijedoru je bio na?in ostvarivanja ratnih ciljeva. Radi se o namjernim, planiranim, masovnim zlo?inima nad prijedorskim civilima i o planskom uništavanju svakog osnova njihovog kolektivnog ili individualnog života. Genocid u Prijedoru je sastavni dio agresije na Republiku BiH kao udruženog zlo?ina?kog poduhvata zauzimanja bosansko-hercegova?ke teritorije i nasilnog, neustavnog preuzimanja vlasti u opštini od strane bosanskih Srba uz pomo? i podršku jedinica Jugoslovenske narodne armije i paravojnih formacija iz Srbije. Rušenje Prijedora, silovanje Prijedor?anki, ubijanje Prijedor?ana, svakojaka poniženja, paljevine, mu?enja i logori nisu bili samo plod razmišljanja plitikih barbarskih mozgova, ve? i dio razra?ene osvaja?ke strategije osvetni?kog srpskog pam?enja koje ima samo jedan ishod ponavljanje zla.

 

Ono što je manje poznato javnosti jeste pravosnažna presuda starijem maloljetniku Opa?i? Draganu izre?ena pred Vrhovnim sudom BiH još u periodu agresije – 1994. godine. Stariji maloljetnik priznao je po?injenje krivi?nog djela genocida – ubistvo 20-ak ljudi u prijedorskom logoru, od kojih dvojica klanjem; silovanje tri djevojke…

 

Institut za istraživanje genocida Kanada je više godina od gradona?elnika Prijedora tražio da se 20. juli, dan ukupa žrtava genocida proglasi danom žalosti u Prijedoru. Gradona?elnik nikada nije odgovorio. Op?inske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata. 

 

 Institut za istraživanje genocida Kanada ?e i dalje raditi da žrtve genocida u Prijedoru dobiju svoja elementarna ljudska prava i slobode.

 

 Institut za istraživanje genocida Kanada