Pismo Trudeau

28. 10. 2022.

The Right Honourable Justin Trudeau, P.C., M.P.

Prime Minister of Canada

80 Wellington Street

Ottawa, ON, K1A 0A2

 

Poštovani premijer Kanade Justine Trudeau,

 

Negiranje genocida u Srebrenici predstavlja raspirivanje mržnje, a mržnji nema mjesta u Kanadi. Mi smo duboko zabrinuti zbog mogu?e projekcije filma Borisa Malagurskog „Republika Srpska: Borba za slobodu“ u Kanadi. Film namjerno podsti?e mržnju negiraju?i genocid u Srebrenici 1995. godine i kao takav je u suprotnosti sa kanadskim krivi?nim zakonom, ?lan 319(1) i ?lan 319(2). Aktivnosti koje veli?aju genocid i ratne zlo?ine su tako?er u suprotnosti sa ?lanom 318 kanadskog krivi?nog zakona. Sloboda govora u Kanadi nije apsolutna i ima svoja ograni?enja. 

 

Gospodin Malagurski je bivši urednik ruskog propagandnog portala "Russia Today." Srpsko-kanadski filmski producent je javno izrazio namjeru da produži turneju filma van Evrope. Od vas tražimo uvjeravanje da ?ete poduzeti sve mjere kako bi se njegovo eventualno širenje mržnje zaustavilo u Kanadi. Postoje dvije osnove po kojima smatramo da je potrebna osuda ovog filma od strane kanadskih predstavnika.

 

Prvo, trejler filma, koji je objavljen u javnosti, veli?a osnivanje entiteta Republike Srpske (RS) u ratu u BiH 1992-1995 kao borbu protiv „ropstva“ i „borbu za slobodu“. Ovo je nastavak dugogodišnje relativizacije i njegiranja ratnih zlo?ina po?injenjih u ime entiteta RS, uklju?uju?i i genocid u Srebrenici za koji je Me?unarodni krivi?ni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrdio da ga je po?inila vojska entiteta RS po nalogu Radovana Karadži?a i generala Ratka Mladi?a.

 

Drugo, Kanada ima poseban dugogodišnji odnos sa državom BiH. O tome svjedo?i zna?ajna i aktivna bošnja?ka dijaspora u Kanadi, koja i dalje doprinosi kanadskom Kulturnom mozaiku, kao i stalna diplomatska saradnja Kanade i BiH. Kroz poteško?e poslijeratne izgradnje mira, Bošnjaci su se mogli osloniti na Kanadu, koja kontinuirano odaje po?ast žrtvama genocida i brani istinu od revizionizma. Ako bi gospodin Malagurski stekao utisak da je njegov film dobrodošao u Kanadu, vjerujemo da bi to bilo u suprotnosti sa temeljima kanadsko-bosanskohercegova?kog odnosa koga Kanadski Bošnjaci cijene. 

 

Ne zaboravimo da je u ratu u BiH (1992-1995) ubijeno preko 100.000 gra?ana BiH. Na teritoriji na koju polažu pravo vlasti entiteta RS srpske snage su osnovale koncentracione logore poput Manja?e, Omarske i Trnopolja, u kojima su hiljade nesrpskih civila zato?ene, mu?ene i ubijene. Kulminacija ove genocidne kampanje bila su masovna ubistva u srebreni?kom genocidu u julu 1995. Film Borisa Malagurskog revidira ovu bolnu historiju kroz pogrešno tuma?enje genocidnih zlo?ina kao „borbe za slobodu“. Na taj na?in, film širi mržnju plasiranjem laži u kojima se smanjuje težina srpskih ratnih zlo?ina, uklju?uju?i i genocid u Srebrenici. Budu?i da je Kanada nedavno poduzela korak da prizna genocid nad starosjediocima Kanade, te da je kroz njihovu borbu pokazala podršku ukrajinskim Kana?anima, bošnja?koj zajednici širom Kanade potrebna je ista podrška javnom osudom ovog filma. Dozvoliti da se ovaj film emituje i prikazuje u Kanadi, bilo bi potpuno neprikladno i u suprotnosti sa kanadskim vrijednostima.

 

Stoga Institut za istraživanje genocida Kanada  i Bosanskohercegova?ka zajednica u Kanadi tražimo da iskoristite sve mogu?e mjere za osudu filma "Republika Srpska: Borba za slobodu”.

 

Nema te snage poricanja koja ?e ikada uspjeti promijeniti ?injenice. Srebrenica je bila i ostala genocid. Genocid u Srebrenici je prvi pravno utvr?eni slu?aj genocida u Evropi; prvo od strane Me?unarodnog krivi?nog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a potom i od Me?unarodnog suda pravde (ICJ). Smatra se najve?im masovnim ubistvom u Evropi od Drugog svetskog rata.

 

Predsjedavaju?i sudija UN-a u slu?aju Srebrenica je bio ?asni izraelsko-ameri?ki sudija Theodor Meron, Jevrej koji je preživio Holokaust. Sudija Meron je 2004. godine održao istorijski govor na Memorijalnom obilježju genocida u Srebrenici u Poto?arima. On je u svom obra?anju rekao i sljede?e,

 

„Težina genocida ogleda se u strogim zahtjevima koji se moraju zadovoljiti prije no što se donese osu?uju?a presuda za to krivi?no djelo. [...] Kada se, me?utim, zadovolje ovi uslovi, pravda se ne smije skanjivati da po?injeni zlo?in nazove njegovim pravim imenom. Nastoje?i eliminirati dio Bošnjaka, snage bosanskih Srba su po?inile genocid. Oni su odredili za uništenje ?etrdeset hiljada Bošnjaka stanovnika Srebrenice, koji su kao grupa predstavljali Bošnjake uopšte. Oni su svim zarobljenim muškarcima Bošnjacima, i vojnicima i civilima, starim i mladim, oduzeli njihove li?ne stvari i dokumente te ih smišljeno i metodi?no ubijali isklju?ivo na osnovu njihove pripadnosti. Snage bosanskih Srba su bile svjesne, kada su se upustile u svoj genocidni poduhvat, da ?e Bošnjacima zlo koje su im nanijele donijeti trajne nevolje. Žalbeno vije?e s potpunim uvjerenjem izjavljuje da pravda osu?uje, odgovaraju?im formulacijama, ogromnu i trajnu štetu koja je nanesena i pokolj u Srebrenici naziva njegovim pravim imenom: genocid. Odgovorni ?e nositi ovu stigmu, i ona ?e služiti kao upozorenje za budu?nost svima onima koji pomisle da po?ine takvo gnusno djelo.”

 

Kada su srpske snage ušle u opkoljenu Srebrenicu u julu 1995. godine, više od 8.000 nenaoružanih i izgladnjelih Bošnjaka je postrojeno, strijeljano i ba?eno u masovne grobnice. Prema istraživanju koje su objavili Danijel Toljaga i Hasan Nuhanovi?, me?u žrtvama je i najmanje 499 djece. U septembru 2007. godine, iz masovnih grobnica u Zelenom Jadru ekshumirana su i djeca uzrasta od 7 do 11 godina, koja su bila upucana u glavu. 

 

Isto tako ne treba zaboraviti i ranije zlo?ine oko Srebrenice. U samo u prva tri mjeseca rata 1992. godine srpske snage uništile 296 bošnja?kih sela oko Srebrenice i ubile 3.166 Bošnjaka. Prema rije?ima gospodina Toljage, "Upravo su ovi masakri trebali poslužiti me?unarodnoj zajednici kao upozorenje na prospekt genocida kada je enklava Ujedinjenih nacija pala u ruke snagama bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Ratka Mladi?a tri godina kasnije, u julu 1995. .”

 

Dr. Emir Rami?

Direktor

Institut za istraživanje genocida Kanada