Kontinuitet revizije historijskih, nau?nih i sudskih ?injenica o agresiji Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu.

Me?unarodni krivi?ni sud za bivšu Jugoslaviju {MKSJ} je pored individualne krivi?ne odgovornosti utvr?ivao i karakter sukoba u Bosni i Hercegovini. U pet pravosnažnih presuda MKSJ je utvr?en me?unarodni konflikt, odnosno da je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Skoro ?etrdeset sudija je utvrdilo da je Hrvatska imala op?u kontrolu nad bosanskim Hrvatima u HRHB i HVO-u i da je Republika Hrvatska izvršila i okupaciju dijela Bosne i Hercegovine.

Utvr?eno je i da je Republika Hrvatska pored op?e kontrole upotrijebila i svoje oružane snage (HV, obavještajne službe, policiju) kao i druge institucije, uklju?uju?i i diplomatiju na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Op?a kontrola je sadržavala donošenje svih politi?kih, vojnih i drugih odluka, kadrovskih postavljenja, logisti?ke i finansijske operacije, odnosno Hrvatska je upravljala politi?kim i vojnim operacijama i procesima u Bosni i Hercegovini preko HVO i HRHB. 

Pored odgovora na pitanje o agresiji obavezno treba navesti da je MKSJ utvrdio UZP na ?elu sa Franjom Tu?manom što je pravno nešto sasvim drugo od utvr?ene agresije.

Srpsko – hrvatska politika u Bosni i Hercegovini nije pomakla od one koju je vodila tokom agresorskog djelovanja protiv Bosne i Hercegovine. 

Prema podacima iz presude MKSJ, Heliodrom je osnovan 3. septembra 1992. godine rješenjem ministra odbrane Brune Stoji?a kao "centralni vojni zatvor za podru?je Herceg-Bosne" u bivšoj kasarni JNA nekoliko kilometara južno od Mostara. U tom zatvoru istovremeno je bilo zatvoreno i po šest hiljada ljudi.

Sistematska hapšenja Bošnjaka HVO je proveo od maja do jula 1993. Zatvarani su bili muškarci civili, “mla?i od 15 i stariji od 60 godina”, žene i djeca. Heliodrom je bio poprište divlja?kog nasilja. Sudije MKSJ zaklju?ili su da su pripadnici Vojne policije HVO-a, od maja 1993. do aprila 1994., "redovno i teško premla?ivali logoraše na Heliodromu raznim predmetima, nekad i po nekoliko sati, sve dok žrtva ne bi izgubila svijest, vrije?ali ih, prijetili im i ponižavali ih.

Još jednom upozoravamo da se antibosanski projekti Republike Hrvatske moraju sankcionisati jer predstavljaju egzistencijalnu prijetnju po opstanak Bosne i Hercegovine. Krajnje je vrijeme za redefiniciju bosanskohercegova?ke državne politike prema tzv. Herceg-Bosni, kako bi se taj antibosanski projekat kona?no zaustavio i poslao u historiju. Herceg-Bosna je stvorila neprijateljsku, antibosansku i antievropsku ideju u kojoj i danas gra?ani i narodi u i van Bosne i Hercegovine žive.

Gra?ani Bosne i Hercegovine trebaju znati da se zlo?ina?ka politika Hrvatske  prema Bosni i Hercegovini sve više revitalizira i da su iste zlo?ine spremi ponoviti.

Antibosanska politika koju zagovaraju protivnici države Bosne i Hercegovine mora biti odba?ena i poražena, kako bi Bosna i Hercegovina mogla nastaviti svoj put ka evroatlanskim integracijama. Protiv antibosanske koalicije treba se boriti svim demokratskim, posebno lobisti?kim sredstvima, daju?i na znanje da se takva anticivilizacijska i antidržavna politika ne smije tolerirati, mora se javno odbaciti.

Istina i pravda su najbolja brana antibosanskom djelovanju Republike Hrvatske i najbolja brana ponižavanju žrtava agresije i genocida.

Institut za istraživanje genocida Kanada