Kanada i Bosna i Hercegovina
Kanada i Bosna i Hercegovina
Evropa
Evropa je u nevolji. Na evropskom tlu traje rat pod prijetnjom upotrebe nuklearnog oružja. Evropska unija je uzdrmana, Centralna Evropa - unutar svih raznolikosti - prepoznata je po Orbanu, a njen jugoistok se sapli?e izme?u stvarnih principa EU, starog Divide et Impera i prijete?eg cuius regio eius religio. Bosna i Hercegovina je u svemu tome kontrolisani i fragmentirani haos. Pitanje je koliko ovakvo stanje, u ovakvoj Evropi, može dugo biti kontrolirano. Treba imati u vidu prihva?enu sigurnosnu tezu koja tvrdi da bi se Bosna i Hercegovina našla pod udarom raznih "specijalnih operacija", unutrašnjih i vanjskih, da je prošlog februara pao Kijev. Sada ?ekamo dogovor Srba i Albanaca, dakle rješavanje kosovskog pitanja, nakon ?ega opet po?inju naši strahovi i strepnje. Evropa se suo?ava s dugim periodom politi?ke i socijalne neizvjesnosti i nesigurnosti, a Bosna i Hercegovina nažalost može biti iskorištena (zloupotrebljena!) kao poluga za lan?anu, domino eksplozivnu reakciju koja nam je ve? poznata kroz historiju.
Kanadski principi
Brzi izlaz iz višegodisnjeg društvenog i etni?kog ?vora je conditio sine qua non za budu?nost Bosne i Hercegovine. Analogije za izlazak i napredak su tražene u belgijskom i švicarskom modelu. Belgijski konsocijacijski model protiv je bosanske prirode i tradicije, a švicarski je neprimjenjiv zbog razli?ite historije, ekonomskog bogatstva i vjekovnog statusa neutralnosti. Bosna i Hercegovina je uobi?ajeni ratni prostor u svim ratovima, previše je krhka i teško ošte?ena zbog miješanja u njene unutrašnje stvari njenih susjeda. Na ovom mjestu ne?emo o njihovoj ulozi u proteklom ratu.
Prvo što treba poboljšati jeste demokratija i jednakost. Demokratski izbori su osnova. Prošli izbori iz oktobra 2022. su - javna je pretpostavka - ponovo pokradeni. Milorad Dodik je - tvrde u Beogradu, izgubio od Jelene Trivi?, sada ona osniva novu stranku uz podršku predsjednika Srbije. Da li je i to miješanje u unutrašnje stvari. Well. Za sve bosanske izbore u ovom vijeku lijepljena je etiketa pokradenosti, na sve tri etni?ke strane. To treba prestati, to je uslov za demokratiju. Demokratija, jednakost, pluralizam, poštovanje razli?itosti i ljudskih prava su vode?i principi kanadske vanjske politike. Kanadski ugled i me?unarodna reputacija garantiraju uspjeh u slu?aju šireg politi?kog i diplomatskog uklju?ivanja u razrješenje situacije u Bosni i Hercegovini. Za po?etak bi trebalo sinhronizirati ponovno otvaranje ambasade u Sarajevu, sa visokom posjetom iz Ottawe.
Napravimo od Bosne malu Kanadu. Ne Belgiju ili Švicarsku, ve? Kanadu.
Gra?anstvo
Etni?ka supremacija nad gra?anskim dovela je do feudalizacije bosanske politike. Takva etni?ka postavljenost je privukla i mo?ne vanjske "zaštitnike": Hrvate u Bosni i Hercegovini štite Hrvatska, Njema?ka, dio zemalja EU itd. Srbe štiti Srbija, Rusija je snažno involvirana, Orban ima svoje interese u takvoj šemi. Bošnjaci smatraju da imaju zaštitu od Turske, Katara, OIC itd. Postoji i ?etvrti element - bosansko gra?anstvo koje smatra da ga štiti Evropski sud za ljudska prava i presude koje daju primat ?ovjeku nad etni?kom zajednicom u svim individulanim stvarima, kao što je pasivno i aktivno bira?ko pravo. A da, u Bosni i Hercegovini postoje gra?ani koji se ne mogu kandidovati na izborima. Pitanje je da li su uopšte onda gra?ani ili ostatak etni?kih elita. Prevlast etni?kog uticao je i na kulturu, na bonton, na ponašanje, a svakao na porast korupcije i unutrašnjeg nepotizma, primitivizma u svojoj nakaradnoj ukupnosti. Ako iko može shvatiti pogubnost ovakvog stanja to je onda Kanada.
Vidjeli smo da svako štiti nekoga, me?utim potrebna je zaštita u cjelini. Prije svega zaštita osobe, gra?anina. To je nezavisno i efikasno pravosu?e. Zatim zaštita državnih institucija (profesionalizacija, efikasnost), koja postaju Potemkinova sela, baš onako kako Rusi znaju i žele. To je zatim - vra?amo se na po?etak - zaštita demokracije - od pravednih izbora, do formiranja vlasti i zahtijevane odgovornosti.
U toku je velika etni?ka i politi?ka borba oko državne imovine. Bosna i Hercegovina je država, to je jasno. Da li postoji država bez imovine? Ne! Onda Bosna i Hercegovina ima državnu imovinu, što je garancija njene suverenosti i teritorijalnog integriteta. I to je klju?no, teritorijalni integritet vezan je za državnu imovinu.
Kanada i Bosna i Hercegovina
Kanada je od samog po?etka raspada SFRJ pažljivo i direktno pratila razvoj doga?aja na zapadnom Balkanu. Evouliranje stavova, razvoj odnosa i politi?kih pristupa bilo je pozitivno vezano i za aktivnosti bosanske kanadske zajednice. U ovom trenutku možemo re?i da ponosni bosanski Kana?ani žele bliskije veze i nove mostove.
Prije dvije godine Bosnom i Hercegovinom je kao pozitivan bljesak primljena vijest da bi Joseph Ingram trebao biti novi visoki predstavnik za Bosnju i Hercegovinu. Kada je ambasador Bob Rea uputio pismo ambasadorima Upravnog odbora Vije?a za provo?ene mira i preporu?io ga za visokog predstavnika, porasle su nade da ?e kanadski pozitivan uticaj preuzeti primat u odnosu na toksi?ne i nacionalisti?ke korumpirane politike. Gospodina Ingrama smo pratili od Bosne i Hercegovine do Svjetske banke pa do CGAI. Raspoloženje unutar gra?anskih partija, sekularnih elita, proevropskih i pro-NATO struktura je rasla na dnevno mjerljiv nacin. Ali... Umjesto Ingrama dobili smo Schmidta. Politi?ka situacija je ve?a i komplikovanija od same Bosne i Hercegovine. Posljednji nadrealni prijedlog koji smo ?uli jeste da treba dati mogu?nost AI da riješi sve bosanske komplikovanosti. Uglavnom, prilika za kanadsko involviranje putem šefovanja OHR-om je propuštena. Da li je mogu?e povratiti takvu priliku?
Uglavnom, na kraju, rješenja su jednostavana. Podrška bosanskohercegova?kom putu prema NATO i EU, spre?avanje miješanja u unutrašnje stvari od strane Srbije i Hrvatske, ?isto i neovisno pravosu?e, spre?avanje govora i mržnje i promocija umjerenih politika.
Dr. Emir Rami?