Hiljade ljudi marširalo Dortmundom: Srebrenica se ne smije zaboraviti
Hiljade ljudi marširalo Dortmundom: Srebrenica se ne smije zaboraviti
Genocid u Srebrenici se ne smije zaboraviti. Genocid u Srebrenici je najve?i ratni zlo?in u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata i tako se treba tretorati. Negatori genocida se moraju adekvatno kazniti.I ove godine je sa Marša, kojem je prisustvovalo više od 2.000 ljudi, poslana poruka da se genocid u Srebrenici ne smije zaboraviti niti dozvoliti da se ponovi. Srbija je ponovo pozvana da prizna genocid u Srebrenici.
Krajnje ishodište negiranja genocida je novi genocid.
Dok je zlo?in genocida provo?en u BiH, na me?unarodnom nivou zvani?nici UN-a i vlade velikih sila bestijalno su negirali taj genocid. Nakon izvršenja genocida, isti je predmet negiranja i u srbijanskoj i javnoj sferi manjeg bh. entiteta u formi svojevrsne kulture i ideologije negacionizma. Op?enito kultura negiranja predstavlja sistematski, institucionalizovani pokušaj poricanja ?vrstog konsenzusa uspostavljenog nau?nim metodama i sudskim odlukama najviših svjetskih sudskih instanci. Polazni oblik negiranja je negiranje namjere za izvršenje genocida. Preuveli?avanjem dimenzije ratnih zlo?ina nad Srbima pokušavaju se razviti pseudoteorije o retributivnom masakru. Tako?er, zna?ajno se minimizira i broj ukupnih ljudskih žrtava. Mnogo je drugih specifi?nih tehnika i oblika negiranja genocida kao što su “spontani zlo?in”, “retributivni zlo?in”, “dvostruki genocid”, “teorija zavjere”. To su samo su neke od tehnika i oblika negiranja genocida u BiH. Prisustvo sistemskih i organiziranih mjera u negiranju genocida direktan su indikator da genocidna ideologija nije poražena i da postoji mogu?nost ponavljanja genocida.
Kazna za zlo?ince i pravda za žrtve je trajan zadatak i obaveza, kako se genocid više nikada i nigdje ne bi ponovio. U godini kada se navršava 28 godina od genocida u Srebrenici, najve?eg zlo?ina poslije holokausta u Evropi ukazujemo na neophodnost prevladavanja kulture nekažnjivosti, te na neophodnost spre?avanja negiranja genocida u Srebrenici, koji je potvr?en relevantnim sudskim odlukama, kao i na spoznaju da je njegovo priznanje prvi korak na putu do pomirenja. Kultura sje?anja na žrtve genocida je od egzistencijalne važnost. Genocid u Srebrenici nije samo pitanje Bosne i Hercegovine, nego i cijelog svijeta. Važno je ukazati na potrebu memorijalizacije genocida i kolektivnog sje?anja. Kroz memorijalizaciju genocida i kolektivno sje?anje radimo na historijskom pam?enju, kao bitnom faktoru otpora fašizmu, destrukciji i agresiji. ?uvaju?i uspomene na genocid u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, danas snažno afirmišemo univerzalne vrijednosti: bogatstvo razli?itosti, antifašizam, svetost mira i razvijamo aktivizam i internacionalno suprostavljanje nepravdama i svim devijacijama vremena u kome živimo. ?uvaju?i uspomene na genocid u Srebrenici i Bosni i Hercegovini sprje?avamo budu?e genocide u vremenu kada se širom svijeta dešavaju brojni zlo?ini.
IGK