U prvoj strateškoj smjernici akademik Kurt?ehaji? je govorio o aktivnostima Instituta za istraživanje genocida Kanada.

U prvoj strateškoj smjernici akademik Kurt?ehaji? je govorio o aktivnostima Instituta za istraživanje genocida Kanada.

1. Treba kona?no pokrenuti proces dobijanja Savjetodavnog mišljenja od strane Internacionalnog suda pravde u Hagu preko Generalne skupštine UN i države sponzora (npr. Kanade ili Sjeverne Makedonije) i dobiti odgovor na pitanje „Da li je postojanje entiteta Rs protivno internacionalnom pravu nakon presude tog istog suda od 26.februara 2007. godine da je vojska tada fakti?ke paradržavne tvorevine Rs izvršila genocid u i oko Srebrenice te presuda gotovo kompletnom vojnom i politi?kom vrhu Rs za u?injene zlo?ine u BiH kao i djelomi?ne presude Miloševi?u za UZP i genocid u sedam gradova BiH te posljednje presude Staniši?u i Simatovi?u za UZP.

2. Podnijeti tužbeni zahtjev Sudu za ljudska prava u Strazburu od strane jednog Bošnjaka i Hrvata koji žive u entitetu Rs da se ne može entitet u državi u kojoj su ravnopravna sva tri njena naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati na cijelom prostoru BiH zvati po jednom narodu tim prije što je politika u tom entitetu svojim fakti?kim ponašanjem pokazala da taj prostor smatra ekskluzivnim prostorom srpskog naroda. 

3. Podnijeti pred op?inskim sudovima tužbene zahtjeve za nadoknadu materijalne štete za razaranje gradova od 1992-95. godine, s tim što je prijedlog Kurt?ehaji?a da se po?ne pred Op?inskim sudom u Sarajevu i da gradona?elnica Benjamina Londrc ispred grada Sarajeva koje je po nekim mišljenjima doživjelo aproksimativno štetu od oko 60 milijardi KM pokrene taj proces protiv entiteta Rs za rušenje Sarajeva koje je paradržavna tvorevina RS u?inila jer prema internacionalnom pravu fakti?ka tvorevina je odgovorna na isti na?in kao da je bila država za dejstva kako na teritoriji koju je vojno kontrolisala tako i za dejstva sa teritorije pod njenom kontrolom odakle su slani projektili na Sarajevo i druge gradove BiH. 

Ovim postupcima bi sigurno oslabio entitet Rs a oja?ala država uz poruku za one koji su u ime stvaranja Rs u?inili zlo?ine kao i za njihove sljedbenike, ali i za nove generacije da se zlo?in ne isplati. 

Sljede?im pravnim mehanizmima bi se država Bosna i Hercegovina smatra akademik Kurt?ehaji? mogla zna?ajno oja?ati.

4. Ne smije se dozvoliti da pravo BiH na državnu imovinu bude i za jotu slabije od prava koje su ostale države nastale raspadom SFRJ dobile Sporazumom o sukcesiji koji je potpisan 2001. a stupio na snagu 2004. godine. BiH mora biti nosilac vlasništva a ostala prava poput prava korištenja i druga mogu se prenijeti na niže organizacione jedinice (kantone, gradove, op?ine).

5. Potrebno je izvršiti pritisak na Visokog predstavnika i predstavnike najja?ih država u svijetu da se kona?no primijeni najja?a odredba Dejtonskog sporazuma za integraciju BiH a to je odredba o dodatnim nadležnostima sadržana u ?lanu 3.stav 5. a posebno njen tre?i dio za koji nije potrebna entitetska suglasnost ve? samo tuma?enje kona?nog tuma?a civilnog dijela Dejtonskog sporazuma a to je Visoki predstavnik prema kojoj ?e BiH pored taksativno navedenih nadležnosti dobiti u nadležnost i sva ona pitanja koja su potrebna da se o?uva njen suverenitet, teritorijalni integritet, politi?ka nezavisnost i me?unarodno pravni subjektivitet. Shodno ovoj odredbi Visoki predstavnik može dati državi BiH neograni?en broj nadležnosti poput policije, nauke, zdravstva, kulture, sporta itd.

6. Potrebno je da svojom odlukom Visoki predstavnik implementira odluku Ustavnog suda da se za institucije BiH ne može koristiti termin zajedni?ke institucije jer je o?igledno da Parlament BiH zbog pravila entitetske tre?ine to nije, niti ?e usvojiti. Tako?er je potrebno da donese odluku da se ne mogu koristiti neustavni termini poput državna zajednica, suverenitet entiteta, vitalni nacionalni interes, država Rs jer u Ustavu na engleskom jeziku koji je najvalidniji jasno stoji država BiH, vitalni interes naroda, nema nigdje spomena o suverenitetu entiteta a kamoli da su države. Tako?er je neophodno da se sankcioniše narativ da su entiteti stvorili BiH jer entiteti u pravnom smislu postoje tek sa potpisivanjem Dejtonskog sporazuma i ne prethode Dejtonskoj BiH koja jedina nastavlja svoj internacionalnopravni kontinuitet.

7. U budu?em popisu stanovništva ispraviti grešku od 2013 godine gdje stoji etni?ka/nacionalna pripadnost jer su to dvije razli?ite kategorije. Nacija ozna?ava pripadnost državi a etni?nost pripadnost zajednici ljudi koji imaju iste ili sli?ne obi?aje, tradiciju, kulturu, jezik pa i religiju. Nacionalna pripadnost Bosni i Hercegovini bi u punom smislu rije?i bila Bosanac i Hercegovac ali je tehni?ki to neupotrebljiv termin te je jedino mogu?e re?i Bosanac koji u sebi apsorbuje Hercegovca kao teritorijalno odre?enje, tim prije što je oko 930 godina od Porfirogeneta 949. godine pa do Berlinskog kongresa 1878. godine za ovaj prostor korišten termin Bosna. Ali nacionalno odre?enje se pretpostavlja i rubrika za to nije potrebna.

 O ideji bosanstva. Kad su u pitanju narodi 1993. godine je promijenjen naziv Musliman u Bošnjak jer su okolnosti zahtijevale da se religijska odrednica Musliman zamijeni te je odlu?eno na Bošnja?kom saboru da se uzme historijski naziv Bošnjak koji je u periodu egzistencije Bosne pod Osmanlijama korišten za stanovnike Bosanskog pašaluka potom vilajeta za sve njene stanovnike bez obzira na religiju i koji je zamijenio autenti?ni srednjevjekovni termin Bošnjani.  Unato? politi?koj odluci i promjeni naziva Musliman u Bošnjak mnogi bosanski Muslimani to nisu u potpunosti prihvatili pa su se pisali Bosanci što ih je stavljalo u kategoriju ostalih. A najve?i broj bosanskih muslimana nije htio da bude me?u ostalim pa su se ozna?ili kao Bošnjaci iako im je miliji termin Bosanac. Da ne bi bilo zabune važno je izboriti se da su Bošnjak i Bosanac sinonimi i u etni?kom smislu predstavljaju odre?enje za pripadnost istom narodu jer unutar jedne ku?e, porodice ili familije u užem ili širem smislu imate situaciju da se jedni odre?uju Bošnjaci a drugi Bosanci a više je nego o?igledno da pripadaju istom narodu.  Mnogi bosanski Srbi i Hrvati ne žele da napišu da su Bošnjaci jer je 1993. godine termin Musliman zamijenjen terminom Bošnjak i smatraju to odrednicom samo za bosanske muslimane. U tom smislu prijedlog je se razvija svijest o bosanstvu ne samo u nacionalnom nego i u etni?kom smislu i da na sljede?em popisu u istoj rubrici stoji Bošnjak/Bosanac kao jedna kategorija a neka vrijeme pokaže koji je termin miliji bosanskom ?ovjeku. Shodno navedenom potrebno je podvu?i da termin Bosanac ima šire zna?enje od termina Bošnjak koji ustavno predstavlja samo etni?ku a ne nacionalnu kategoriju. Naime u Ustavu BiH se termin nacija ili nacionalno uopšte ne pominju. Bosanac ima dvojako zna?enje. U jednom smislu rije?i to je odrednica za nacionalnost odnosno pripadnost državi BiH a u drugom smislu je sinonim za pripadnost narodu ali i tu ima širi opseg od naziva Bošnjak jer uklju?uje ne samo bosanske muslimane odnosno Bošnjake ve? i sve one koji smatraju da pripadaju ne samo državi BiH nego i narodu sa istom kulturom, obi?ajima vezi pa i srodnim religijama i jeziku.

8. Potrebno je riješiti pitanje bosanskohercegova?kog izlaza na more. Ve?ina naših parlamentaraca je glasala za štetan ugovor o granici sa Crnom Gorom sa kojim je mnogo važniji izlaz na more Sutorina pripao Crnoj Gori iako su sve historijske i pravne pretpostavke bile na strani Bosne i Hercegovine a NATO je prihvatio arbitražu kao riješenu granicu što ne bi zako?ilo Crnu Goru da u?e u NATO dok bi BiH vratila njen teritorij koji joj je odlukom Predsjedništva AVNOJ-a od 24. februara februara 1945. o granicama BiH pripadao. Badinterova komisija koja je bila savjetodavno a ne presu?uju?e tijelo EZ u Mišljenju broj 3. polazila je od principa postoje?eg stanja ali uz naro?ito uvažavanje principa „Uti posidettiis juris qui“ ( što se po pravu posjeduje). Crna Gora je protivpravno otu?ila Sutorinu BiH i na arbitraži bi to bilo odlu?uju?e. Kod Neuma godinama ve? nema grani?ne policije BiH što je potpuno neprihvatljivo i izaziva podsmijehe naših susjeda.

9. Potrebno je povezati politi?ku vlast sa bosanskom inteligencijom. Naši predstavnici vlasti, osim ?asnih izuzetaka potpuno su odcijepljeni od probosanske inteligencije i zato nam se dešavaju brojne greške u borbi za odbranu suvereniteta i propuštaju mnogi pravni mehanizmi da država oja?a. U tom smislu treba podržati ideju akademika Esada Durakovi?a da je neophodno sazvati Bosanski sabor na kojem bi se iznijele ideje koje bi itekako mogle biti korisne za BiH a koje bi probosanski nosioci vlasti i politi?ke elite mogle staviti u funkciju integracije BiH

 

https://www.youtube.com/watch?v=aG-u34YwK3o