ZAŠTO JE KBSA PISAO NAJTIRAŽNIJEM KANADSKOM DNEVNOM LISTU GLOBE & MAIL

ZAŠTO JE KBSA PISAO NAJTIRAŽNIJEM KANADSKOM DNEVNOM LISTU GLOBE & MAIL

Zašto je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA} pisao najtiražnijoj kanadskoj dnevnoj novini Globe & Mail [GM] vezano za praæenje dogaðanja oko Presude Meðunarodnog suda pravde {MSP}

1. Kanadska društvena i politièka scena su u velikom previranju: niko nema veèinu, više nepomirljivih stanovišta, vertikalno i horizontalno se vide šavovi koji pucaju (jer su neprirodni, vještaèki), mnogi mitovi i tabui politièke korektnosti nametnuti u PET (Pjer Eliot Trudo) eri (dominacija tzv. Liberala) su 'izašli iz boce' i više se ne mogu vratiti u tu bocu, moralni i etièki vrijednosni sustav je u rasulu.

2. Cijeli imigracijski puk je promatran sa sve veèom podozrivošæu - 'kulturni mozaik' je podjednako napadan/upitan i branjen/neupitan.
Ništa nije više sigurno. Posebno za manje zajednica, a još posebnije za one muslimankse provijencije.

3. Javni prostor je bojno polje utjecaja i kontrole. Glasniji, agresivniji (sa veèom 'pozdinom'), i brži, više okupiraju javnu scenu tj. tzv. 'mainstream medije.

4. GM je još uvijek jedini dnevni list koji se prati i ima utjecaja na cijeloj teritoriji Kanade[ne ulazeæi u to koliko je to + ili - za ono što je bitno KBSA-u ]. Iako nominalno drugi po klasiènom tisku, GM je ubjedljivo prvi po on-line moæi. GM sveukupno jaèanje je paralelno sa oèiglednom krizom (sunovratom?) prvog po nominalnom tisku ali izgleda i prvog po remitendi, Toronto Star-a (historijski èešæe pozitivno naklonjen nego što nije prema BiH i bošnjaèkoj strani).

5. GM je zapamèen kao sinonim za ono i one koji su otvoreno ili prozirno uvijeno bili i ostali protiv bih-stvari, kada je bilo najgore 92-95, pa sve do skora (ignorisanje i poniženje sa tretiranjem KBSA ogovora na MacKenzievo pisanije u 2005).

6. Meðutim, nova tehnološka rješenja on-line GM otvaraju vrata što prije nije bilo moguæe: da 'obièni', praktièno anonimni, 'èitaoci' mogu brzo i instantno reagirati sa dodatnim ili kontra-argumentima, vijestima, faktima i tako efektivno utjecati preko povratne sprege na GM pisanje. Ti GM on-line "Komentari" tj. on-line Forumi za pojedinaènu novinsku vijest ili èlanak postaju vrlo utjecajni i popularni. Veæ su poznati mnogi 'prodori' po raznim politièkim i društvenim pitanjima gdje su godinama, decenijama sakrivani ili potiskivani kanadski problemi ili tabui probijeni. Èlanak èiji forum dobije preko 100 komentara i traje po cijeli dan je višestruko on-line promoviran i primjeèen na home page zahvaljujuæi tehnološkom riješenju. Ne samo što više komentara stavlja èlanak na vrh top-lista kroz èitav GM web sajt, nego i 3-4 najnovija komentara (njihove uvodne reèenice) su 'unutar' prve polovine samog èlanka - tj. 'obièan', praktièno anoniman 'èitalac' može u priliènoj mjeri parirati samom èlanku i naslovu.

7. Koliko je ova on-line, interaktivna veza izmeðu novina i 'èitaoca' postala važan element u 'kreiranju javnog prostora i mnijenja' , samo jedan najnoviji primjer:

http://www.bosnia.org.uk/news/news_body.cfm?newsid=2251

The International Court of Justice: Serbia, Bosnia, and genocide

Author: Martin Shaw
Uploaded: Monday, 05 March, 2007

... The ruling by the International Court of Justice (ICJ) ... it is has largely been greeted with dismay by Bosnians and welcomed by apologists for the most reactionary Serbian forces, including those who seem to occupy the comment pages of the Guardian whenever Yugoslav war issues return to the headlines ...

To se uprvo skoro dogodilo u GM ali požrtvovani kontra-'komentatori' ne samo da su 'zadržali vodu' prvog dana nego su i prevladali drugog do te mjere da je treèeg dana GM konaèno objavio i Redakcijski (nepotpisan) stav koji je mnogo bolji nego što su 'prvi' željeli (u 51 komentaru prvog Foruma).

8. Naravno, 'otvoreni' forumi su doprinijeli i da se jasno vidi kakvo je 'genaralno kanadsko javno mnijenje' vs. BiH, bošnjaèke strane: pretežno nepovoljno, neprijateljsko, tvrdoglavo želi da izjednaæi strane i da tako ostane itd. Meðutim, 'neobièni' i 'drugaèiji' 'pro-komentari' su bili iznenaðenje, i da nije GM uklonio cijeli drugi Forum zbog onog jednog incidenta, bilo bi jošp više efekta.

9. Takoðer, 'otvoreni' forumi su doprinijeli da se jasno vidi ko i šta piše i radi u Kanadi, ukljuèujuæi najozloglasenije verzije koje onda KBSA ima svako moralno pravo da traži da se o tome poène razgovarati i da se traži zaštita prema veæ postojeæim pozitivnim propisima. Pismo KBSA pokušava da uspostavi novu vrstu 'komunikacije', kada ima odreðene konkretne razloge. I ako ne bude odgovora za sastanak, veæ je dobijen jedan sa konkurentima.

KBSA pismo zahvalnosti za prostor u novinama povodom Presude Meðunarodnog Suda Pravde
Sastanak o ozbiljnim sigurnosno-bezbjedonosnim problemima prema kanadskim Bošnjacim i uloga javnog prostora

Zasto Bosna i Hercegovina danas, iako medjunarodnopravno priznata drzava, clanica UN, ne moze da funkcionira?

Odgovor na gornje pitanje se nalazi u mnogobrojnim komentarima, sugestijama i primjedbama na Deklaraciju i Apel Kongresa Bosnjaka Sjeverne Amerike za promjenu Dejtonskog ustava BiH.

BiH nije oslobodjena drzava:

- jer politicki rezim u Republici Srpskoj produkuje neslobode za nesrbe,
- jer kantoni unutar Federacije BiH prvenstveno sluze za talozenje politicke moci i korupciju,
- jer je medjunarodna zajednica nepravednom politickom manipulacijom reducirala drzavni kapacitet BiH,
- jer u bosanskosrpskim glavama jos zive i djeluju "Milosevici", a u bosanskohrvatskim glavama "Tudjmani".

Kongres Bosnjaka Sjeverne Amerike, {KBSA}, www.bosniak.org, je u proslih 12 mjeseci imao intezivnu aktivnost po pitanju lobiranja za potrebitost promjena Dejtonskog ustava BiH. Aktivnost je kulminirala Naucnim skupom u organizaciji KBSA u okviru 10. Jubilarnih Susreta Bosnjaka Sjeverne Amerike u Torontu, uz ucesce eminentnih naucnih radnika iz BiH, SAD i Kanade. Naucni skup je usvojio dokument iz koga je proistekla Deklaracija i Apel KBSA za promjene Dejtonskog ustava. Deklaracija i Apel su prihvaceni od mnogih pojedinaca i organizacija sirom dijaspore i matice. Sumirajuci komentare, sugestije i primjedbe mnogobrojnih pojedinaca i organizacija po pitanju Deklaracije i Apela KBSA za promjene Ustava BiH , isticemo sljedece:

Iako je po Dejtonu Republika Bosna i Hercegovina nastavila svoj drzavni kontinuitet pod novim imenom "Bosna i Hercegovina", Medjunarodna zajednica je nepravedno politickom manipulacijom reducirala njen kapacitet na "muslimansku Bosnjacku stranu u sukobu", i na taj nacin sve Bosance i Hercegovce koji su odbranili Bosnu i Hercegovinu u njenom drzavnom okviru, politicki i pravno izjednacila sa bosanskosrpskom i bosanskohrvatskom stranom koje su se cetiri godine borile protiv Bosne i Hercegovine.
Zato BiH danas, iako medjunarodno priznata, clanica UN, ne moze da funkcionira kao normalna drzava.
Njene funkcije na sebe je preuzela Medjunarodna zajednica u obliku Upravljackog komiteta u Briselu, kojeg sacinjavaju politicki direktori ministarstava vanjskih poslova pet zemalja Kontakt-grupe i predstavnik Evropske unije koji su bili garanti Sporazuma iz Dejtona. Ovaj komitet upravlja BiH preko Visokog predstanika i medjunarodnih vojnih i policijskih snaga. Oni u BiH danas zamjenjuju nepostojanje efikasnog parlamenta, efikasne vlade, efikasnog predsjednika, efikasnog sudstva, efikasne vojske i policije, jedinstvenog ekonomskog prostora, finansijskih institucija i krpe BiH, zbog njene podijeljenosti na entitete koji uzurpiraju drzavne funkcije, na racun bh drzave.

Sve dok je tako, BiH jeste odbranjena, ali nije oslobodjena drzava. Dok se iz bosanskosrpskih glava ne izbiju "Milosevici", a iz bosanskohrvatskih glava "Tudjmani", s BiH ce biti tako. A to ce stanje toliko potrajati dok BiH ne udje u Evropsku uniju i
evroatlanske sigurnosne strukture.

Za ulazak BiH u EU i NATO potrebno je jacanje drzave BiH koja se jedino moze produkovati razdrzavljenjem entiteta na racun
jacanja jedinstvene, demokratske i prosperitetne drzave BiH i njenog otvorenog, slobodnog, civilnog drustva.

Politicki okvir procesa jacanja drzave BiH lezi u neodrzivosti nacionalistickog rezima u Republici Srpskoj, koji produkuje neslobodu za nesrbe, guseci osnovna ljudska prava i slobode, produkujuci time jednonacionalnu drzavu unutar visenacionalne drzave i neodrzivost kantonalne Federacije BiH u kojoj kantoni iskljucivo sluze za talozenje politicke moci i korupciju. Sami nazivi entiteta nisu u saglasnosti sa Evropskom konvencijom. Posebno naziv entiteta Republika Srpska, sto predstavlja diskriminiaciju u korist Srba. Ukidanjem predznaka srpski iz naziva opcina Ustavni sud BiH je to potvrdio.

Pravni okvir procesa jacanja drzave BiH je promjena Dejtonskog ustava, koji je s jedne strane ubazio izvrsenu podjelu BiH na entckim principima, a s druge strane zadrzao medjunarodni suverenitet drzave u postojecim granicama. Ostavio je siroke drzavne nadleznosti entitetima i veoma male nadleznosti na drzavnom nivou.

Izlazeci iz post-konfliktne faze u period stabilizacije i upravljanja krizom, BiH treba promjena Dejtonskog ustava jer:

1. Rat u BiH nije kvalificiran kao agresija i genocid SRJ i Republike Hrvatske na medjunarodno priznatu drzavu BiH, clanicu UN.

2. Priznat drzavni kontinuitet Republike BiH pod novim imenom "BiH" u svojoj praksi nije slijedio kontinuitet republickih ustanova i zakona, snjihovim ingerencijama na citavom podruciju drzave BiH, do konstituisanja novih institucija i donosenja novih zakona.

3. Ustavi BiH i entiteta ne predstavljaju jednu pravnu cjelinu. Doneseni su u razlicitim vremenskim periodima i prilikama i nikada nisu medjusobno usaglaseni, cime produkuju nefunkcionalan i skup politicki sistem. Sada u BiH postoji 14 ustava, koji na razlicite nacine uredjuju organizaciju i funkcioniranje vlasti, zasnovanu na primatnosti nacionalnog koncepta, sto otezava unutrasnju i vanjsku integraciju drzave BiH.

4. Ustavni sistem BiH nije usaglasen sa Evropskom konvencijom o zastiti ljudskih prava i sloboda i njenim protokolima, sto je osnovna smetnja ulasku BiH u evroatlanske integracije i sto je bila postprijemna obaveza BiH prilikom prijema u Vijece Evrope.

5. Nije izvrsen prijenos nadleznosti na drzavu BiH svih bitnih elemenata za ocuvanje suvereniteta, teritorijalnog intgriteta, politicke nezavisnosti i medjunarodnog subjektiviteta BiH.

6. BiH je skoro jedina evropska zemlja koja nije uskladila svoj pravni sistem sa evropskim standardima. To uskladjivanje kao
neophodan uslov za evroatlanske integracije se ne moze izvrsiti bez promjena Ustava BiH.

7. Medjunarodna zajednica se oslonila na nosioce onih politickih opcija koje su bile odgovorne za agresiju i genocid, i razumije se nezainteresovane za otklanjanje posljedica agresije i genocida, i koje su zapravo nastavile rat politickim sredstvima olicenim u opstrukciji uspostavljanja institucija i donosenja zakona kojima se jaca drzava BiH.

8. Medjunarodna zajednica tolerila opstrukciju dogovorenog, insistirajuci na novim pregovorima o onome sto je u Dejtonu vec dogovoreno i time "pojeftinjavala" sve ono sto je potpisano u Dejtonu.

9. Drzava BiH, a ne entiteti, treba bti odgovorna i osposobljena za isporuku osumnjicenih za ratne zlocine s citavog teritorija BiH.

10. Jos se tolerira aparthejd u javnim obrazovnim ustanovama na prostoru Republike Srpske i Herceg Bosne.

11. Nisu eliminirane opstrukcije zazivljavanja jedinstvenih drzavnih sportskih, kulturnih, naucnih i drugih saveza na nivou drzave BiH.

12. Obiljezja drzave BiH se ne nose na citavom podruciju drzave BiH.

13. Se i dalje u Republici Srpskoj i Herceg Bosni besplatno dodjeljuje zemljiste za izgradnju kuca i stanova na zemljistu koje podlijeze restituciji, uz dozvoljavanje istovremnog zadrzavanja vlastite imovine u prijasnjem mjestu boravka i tako stimulira bespravno sticanje imovine i demografske promjene stanovnistva, "betoniranje" etnickog ciscenja, genocida i tkz. humanog preseljenja stanovnistva, sto je hrana nacionalnim ekstremistima.

14. Mnogi jos glasaju u BiH u mjestu u kome uzivaju tudju imovinu.

Rezimirajuci mnogobrojne komentare, prijedloge i sugestije povodom Deklaracije i Apela za promjene Ustava BiH, KBSA istice:

BiH je jedino moguca kao zajednicko dobro svih gradjana, svih bh drzavljana, bh ljudi svih vjera, nacija i kultura. To je ideja Bosne i bosanski duh. Svakom covjeku od BiH, svakome Bosancu i Hercegovcu, svakome prijatelju ideje Bosne i bosanskog duha treba biti jasno da je zemlja BiH teritorjalno nedjeljiva po vjerama, nacijama i kulturama i da je na svakom svom pedlju jednako bosanska za Bosnjake, Hrvate i Srbe, za sve njene gradjane i za sve druge narode koji u njoj zive. To je neunistivi bh aksiom koji traje vec vise od hiljadu godina i koji nikada nece biti ponisten.
Iz tih razloga, ustavnim promjenama, drzavu BiH treba definirati kao republiku, koja je organizovana kao decentralizovana drzava, na principu regija {ne kantona} i lokalne samouprave, shodno evropskim stadardima, sa predsjednikom republike {ne Predsjednistvom}, sa efikasnom vladom {ne Vijecem ministara}, sa efiksnim parlamentom, sudstvom, vojskom, policijom i drugim drzavnim organima.